Organizator
Obnovljivi izvori energije Hrvatske
Partnerska podrška
WindEurope
Pokroviteljstvo
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske
DANI DOBROGA VJETRA
Mjesto gdje vjetar stvara sinergiju
2. - 3. lipnja 2022. Dubrovnik
„Ne možemo govoriti o revoluciji obnovljivih izvora ako je za dobivanje dozvole za izgradnju vjetroparka potrebno sedam godina. Vrijeme je da se ti projekti tretiraju kao projekti od najvećeg javnog interesa jer oni to i jesu.“
Kadri Simson
Visoka povjerenica EU-a za energetiku
Partneri i sponzori
Program
ČETVRTAK, 2. lipnja 2022. |
|
| 14:30 – 15:30 15:30 – 16:30 |
Registracija (kod recepcije) Piće dobrodošlice uz nastavak registracije (kod dvorane) |
| Blaženka Leib, moderatorica | |
| 16:30 – 17:10 |
OTVARANJE KONFERENCIJE I POZDRAVNI GOVORI |
| mr.sc. Maja Pokrovac, direktorica, Obnovljivi izvori energije Hrvatske | |
| Giles Dickson, direktor, Wind Europe | |
| Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika | |
| Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije | |
| Ivo Milatić, državni tajnik, energetika, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH | |
| 17:10 – 17.50 |
RES SIMPLIFY – kako pojednostaviti i ubrzati izdavanje dozvola za projekte energije vjetra, prezentacija |
| Giles Dickson, direktor, WindEurope | |
| 17:50 – 18:10 |
RAZVOJ OFFSHORE VJETROELEKTRANA U MEDITERANU, prezentacija |
| Ivan Komušanac, Advisor – Electrification, WindEurope | |
| 18:10 – 19:30 |
panel 1: UVJETI ZA UBRZAVANJE ENERGETSKE TRANZICIJE |
| Giles Dickson, direktor, WindEurope | |
| Ivo Milatić, državni tajnik, energetika, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH | |
| Grzegorz Zieliński, Head of Energy Europe, European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) | |
| Danijela Isailović, direktorica, OIE Srbija | |
| Darko Belić, član Uprave, HOPS | |
| Moderatorica: mr. sc. Maja Pokrovac, direktorica, Obnovljivi izvori energije Hrvatske | |
| 20:00 – 02:00 |
Cocktail večera i party |
PETAK, 3. lipnja 2022. |
|
| 10:00 – 10:20 |
VJETAR ZA ODRŽIVOST, prezentacija |
| Hein Prinsen, Senior Consultant Nature-inclusive Energy Transition, Bureau Waardenburg | |
| 10:20 – 11:20 |
panel 2: ZAŠTITA OKOLIŠA UZ DALJNJI RAZVOJ VJETROELEKTRANA |
| Hein Prinsen, Senior Consultant Nature-inclusive Energy Transition, Bureau Waardenburg | |
| Dalibor Hatić, direktor, OIKON instituta za primijenjenju ekologiju | |
| Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH | |
| Arnaud Bellanger, direktor, Statkraft Francuska i Hrvatska | |
| Ivan Strunje, Business Development Manager, NEOEN | |
| Moderatorica: Mirna Mazija, direktorica, Supernatural | |
| 11:20 – 11:40 |
Pauza za kavu |
| 11:40 – 12:00 |
POTENCIJAL INTEGRACIJE VJETROENERGIJE U ENERGETSKI SUSTAV, prezentacija |
| dr.sc. Goran Krajačić, izvanredni profesor, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu | |
| 12:00 – 13:00 |
panel 3: RAZVOJ PRIJENOSNE MREŽE I REGULATIVA ZA PRISTUP MREŽI |
| Igor Šumonja, rukovoditelj službe za pristup mreži, HOPS | |
| Ivo Milatić, državni tajnik, energetika, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH | |
| dr.sc. Goran Slipac, dipl.ing. pomoćnik direktora, HEP ODS | |
| Ante Merčep, direktor, Croatian Green Energy | |
| Moderator: Ivo Dubravčić, menadžer za Hrvatsku, Hive Energy | |
| 13:00 – 13:20 |
REPowerEU I UTJECAJ ELEKTRIFIKACIJE NA ENERGETSKU NEOVISNOST, prezentacija |
| Ivan Komušanac, savjetnik za elektrifikaciju, WindEurope | |
| 13:20 – 14:20 |
panel 4: NOVI KAPACITETI OIE I PRUŽANJE POMOĆNIH USLUGA |
| dr.sc. Danko Blažević, direktor Sektora za vođenje EES-a, HOPS | |
| Marko Lasić, direktor, KOER | |
| Tomislav Ćurković, direktor, ENCRO | |
| prof.dr.sc. Igor Kuzle, voditelj laboratorija za napredne mreže, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu | |
| dr.sc. Marko Vukobratović, izvršni član uprave, Base58 | |
| Marko Janković, direktor Direkcije za tržište električne energije, Elektromreža Srbije | |
| Moderatorica: Marijana Baričević, direktorica, WPD Windmanager Croatia | |
| 14:20 – 15:30 |
pauza za ručak |
| 15:30 – 16:00 |
CORPORATE POWER PURCHASE AGREEMENT, prezentacija |
| Mislav Slade-Šilović, voditelj usluga poslovnog savjetovanja u energetici, PwC JI Europa | |
| 16:00 – 17:00 |
panel 5: FINANCIJSKI I POSLOVNI MODELI |
| László Horváth, voditelj Odjela obnovljivih izvora energije, HROTE | |
| Ante Krečak, voditelj projektnog financiranja, Erste banka | |
| Victoria Zinchuk, direktorica, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) Hrvatska | |
| Anton Kovačev, voditelj ureda EIB grupe u Zagrebu | |
| Igor Radojković, direktor sektora za nabavu i upravljanje nekretninama, Hrvatski Telekom | |
| Tanja Prpić, Head of sales strategy, Euro posredovanje | |
| Moderatorica: Suzana Tunteva, direktorica, FD Faktor Trust | |
| 17:00 |
Završni govor – kraj službenog programa konferencije |
| 18:00 | Organizirani odlazak autobusima od hotela Lacroma do luke |
| 18:30 | Plovidba Karakom, replikom jedrenjaka iz vremena Dubrovačke Republike |
| 19:30 | Slobodno vrijeme i večera u vlastitom aranžmanu |
SUBOTA, 4. lipnja 2022. – Networking izlet u Cavtat i Konavle uz degustacije vrhunskih vina i zajednički ručak |
|
| 9:00 | Polazak autobusom ispred hotela Lacroma |
| 13:30 | Povratak u hotel uz mogućnost iskrcaja na aerodromu oko 14:00 |
Paneli i prezentacije
| RES Simplify – kako pojednostaviti i ubrzati izdavanje dozvola za projekte energije vjetra (prezentacija) |
Vjetar proizvodi čistu, lokalnu i pristupačnu električnu energiju i stoga ima ključnu ulogu u postizanju energetske sigurnosti. O tome govori najnovija politika EU-a kroz RES Simplify i preporuke za razvoj novih projekata vjetroelektrana. Dugotrajni procedure izdavanja dozvola za nove projekte u Hrvatskoj i diljem Europe usporavaju energetsku tranziciju. To treba popraviti ako želimo postići svoje ciljeve klimatske i energetske sigurnosti. |
| Razvoj offshore vjetroelektrana u Mediteranu (prezentacija) |
Offshore obnovljivi izvori energije već značajno doprinose dekarbnonizaciji u Sjevernom i Baltičkom moru. Međutim kako bi EU postigla svoje ciljeve o izgradnji vjetroelektrana na moru, potrebno je da se one počnu graditi u većem broju u južnim dijelovima EU. Prva offshore vjetroelektrana u Sredozemnom moru je puštena u pogon ove godine u Italiji. Ova prezentacija će pokazati kako ostale zemlje napreduju u razvoju zakonodavnog okvira te što možemo očekivati u srednjem i dugoročnom roku u za vjetroelektrane na moru u EU. |
| Uvjeti za ubrzavanje energetske tranzicije (panel) |
Ovo je ključno vrijeme za energiju vjetra u Europi. Za energetsku sigurnost Europi je potrebno više obnovljivih izvora što je prije moguće. Više no ikada prije energetsko pitanje je pitanje sigurnosti i potrebno je napraviti sve kako bi se stvorili uvjeti za postizanje ubrzane energetske tranzicije. Puno je posla pred nama. U tome važnu i odgovornu ulogu imaju svi uključeni u proces donošenja odluka, ali i njihovog provođenja od europske do nacionalnih i lokalnih razina. Sinergija je ključna za ostvarivanje ovog zajedničkog cilja. |
| Vjetar za održivost (prezentacija) |
Planirano povećanje energije vjetra u Europi velik je izazov za potrebno ubrzanje donošenja odluka u postupcima izdavanja okolišnih dozvola za vjetroelektrane i zahtijeva inovativna rješenja za ekološki odgovornu energetsku tranziciju. Istovremeno, jasno je da si jednostavno ne možemo priuštiti da potrošimo još jedno desetljeće na istraživanje mogućih utjecaja energije vjetra na životinjske populacije i razvoj mjera za ublažavanje jer klimatske promjene već sada već utječu na mnoge od njih. |
| Zaštita okoliša uz daljni razvoj vjetroelektrana (panel) |
Korištenje obnovljivih izvora energije značajno doprinosi javnim politikama za dostizanje EU klimatskih ciljeva i dodatne dekarbonizacije energetskog sustava do 2050 godine. U isto vrijeme jasna je potreba zaštitite, očuvanja i poboljšanja stanja ekosustava i bioraznolikosti kao prirodnog mehanizma zaštite. EU ističe da su oba ova cilja jednako važna. Značaj pametnog planiranja prostora prije izgradnje vjetroelektrana tako da se odabirom lokacije, dizajnom i tehničkim rješenjima poštuju visoki standardi zaštite okoliša je ključan. Svi dionici u tom procesu planiranja i provedbe imaju važnu ulogu i odgovornost. |
| Potencijal integracije vjetroenergije u energetski sustav (prezentacija) |
Za integraciju proizvedene energije važan je prostor za fleksibilnost odnosno izgradnju pametnih energetskih sustava. Njima se mogu povezati elektroenergetska, toplinska, plinska mreža, kao i sustav vodovoda i odvodnje, poljoprivrede, transporta i svih drugih sustava koji trebaju energiju. Preduvjet za to su digitalizacija i napredno upravljanje, a brojni primjeri pokazuju da se time ostvaruju značajne komparativne prednosti, smanjuje potreba za uvozom energije te otvara mogućnost za brzu dekarbonizaciju i fleksibilizaciju sustava. |
| Razvoj prijenosne mreže i regulativa za pristup mreži (panel) |
Kako bi se postigla potrebna energetska sigurnost postavljeni su novi, veći i ambiciozniji ciljevi za OIE. No pred nama je i izazov kako sve te nove projekte priključiti na elektroenergetski sustav. Jasno je da postojeće kapacitete prijenosne i distribucijske mreže treba povećati. To zahtijeva značajna financijska ulaganja i definiranje načina financiranja iz više različitih izvora. Ulaganje u elektroenergetski sustav treba biti učinkovito i uravnoteženo tako da omogućava ravnomjeran regionalni razvoj i osigurava priključivanje novih projekata. Pri planiranju izgradnje moramo voditi računa i o prekograničnim kapacitetima i trebalo bi ići u smjeru definiranja suradnje sa susjednim zemljama. |
| REPowerEU i utjecaj elektrifikacije na energetsku neovisnost (prezentacija) |
Cilj REPowerEU plana je smanjiti ovisnost o uvozu ruskog plina i u konačnici pomoći ubrzanju izgradnje vjetroelektrana kako bi se osigurala energetska neovisnost, stoga je na Hrvatskoj da značajno ubrza procese dobivanja dozvola i poveća kvote za natječaje u premijskom modelu. Osim brojnih mjera za smanjenje potrošnje plina i diversifikacije dobave plina, REPowerEU stavlja naglasak na elektrifikaciju Europe. Od Hrvatske se, kao i od ostalih zemalja, očekuje da značajno ubrza broj dizalica topline u kućanstvima te da elektrificira što više sektora. To se planira postići kroz elektrifikaciju u kućanstvima i u energetski intenzivnim industrijama. Veći ciljevi elektrifikacije se planiraju pokriti dodatnim proizvodnim kapacitetima vjetroelektrana i sunčanih elektrana.
|
| Novi kapaciteti OIE i pružanje pomoćnih usluga (panel) |
Prednosti energetske tranzicije ka većem udjelu OIE u proizvodnji i potrošnji su brojne. Međutim, njihov povećani udio u elektroenergetskom sustavu nosi brojne izazove za planiranje, stabilnost mreže i sigurnost opskrbe. Odgovor na ove izazove leži u povećanju fleksibilnosti svih sudionika sustava, kako operatora mreže, tako i korisnika uz pomoć naprednih tehnologija, digitalizacije sustava, kombiniranjem izvora energije, agregiranja i strateškog upravljanja potrošnjom. Ubrzani razvoj tržišta električne energije iz obnovljivih izvora polučio je odgovor u vidu razvoja podupirućih djelatnosti i razvoja tržišta pomoćnih usluga koji povećavaju efikasnost integracije OIE i njihovu iskoristivost te smanjuju negativne utjecaje na stabilnost sustava. Dodatno, omogućavaju i ostalim korisnicima mreže aktivnu ulogu u funkcioniranju sustava. |
| Corporate Power Purchase Agreement (prezentacija) |
S obzirom na aktualnosti na globalnoj i europskoj energetskoj sceni, rast cijena električne energije i volatilnost na tržištima stavljaju veliki pritisak na poslovanje kompanija kod kojih električna energija ima značajniji udio u strukturi ukupnih troškova. Osim generalnog trenda, upravo su to ključni razlozi da se u Hrvatskoj i ostatku regije ozbiljno počela zagrijavati tema oko “Corporate Power Purchase Agreementa”. Koje su ključne karakteristike cPPA, kako model funkcionira u praksi, koje benefite donosi kompanijama iz perspektive upravljanja troškovima i “value propositiona” prema krajnjem korisniku? |
| Financijski i poslovni modeli (panel) |
Uz pravnu sigurnost i pojednostavljivanje administrativnih procesa, održiva financijska konstrukcija ključna je za realizaciju projekata vjetroenergije. Financijske institucije koje kreditiraju projekte imaju važnu i odgovornu ulogu u energetskoj tranziciji. Za veći angažman kapitala i sigurnost njegovog povrata važna je stalna komunikacija OIE i financijskog sektora, ključan je njihov dijalog i partnerski odnos. No, suvremeni financijski i poslovni modeli uključuju sve više dionika i svaki od njih svojim aktivnostima može doprinijeti realizaciji novih projekata vjetroelektrana, a time i snažnijoj i bržoj energetskoj tranziciji. |
Ne propustite izlet dan nakon završetka službenog dijela konferencije jer to je uvijek odlična prilika za networking! U videu pogledajte izlet s konferencije “Dani dobroga vjetra” 2019. godine:
