Bušenje može pokazati da na lokaciji nema dovoljno potencijala za eksploataciju pa milijuni eura mogu biti bačeni u vjetar. Potencijalni investitor mora uložiti u najmanje jednu do tri istražne bušotine, često duboke i do 4500 metara. Jedna takva stoji 10-ak milijuna eura, što znači da bi investitor u istraživanje trebao uložiti najmanje do 30 milijuna eura prije nego što uopće počne tražiti ostatak dozvola za gradnju elektrane.
U Velikom Korenovu, selu pokraj Bjelovara s petstotinjak žitelja, idućeg mjeseca počet će se postavljati bušaći toranj radi istraživanja geotermalnog izvora koji će grijati tamošnju poduzetničku zonu, ali i plastenike. Zatim se počinje bušiti do dubine od 1500 metara, gdje bi trebala biti voda čija je temperatura osamdesetak Celzijevih stupnjeva. Završetak i testiranje bušotine predviđeno je potkraj ožujka, a cijeli proces bjelovarska gradska uprava planira završiti do kraja 2024. godine. Bjelovar će tako biti prvi grad koji će se koristiti geotermalnom energijom, kaže nam gradonačelnik Dario Hrebak. – Puno se u javnost iznosilo da će geotermalnu energiju prvi upotrebljavati Osijek i Velika Gorica, no oni su, prema našim informacijama, trenutačno u fazi prikupljanja dokumentacije. U Bjelovaru su radovi već u tijeku, a do te faze drugi će gradovi doći tek za koju godinu – kaže Hrebak. Inače, Bjelovaru je to već druga geotermalna bušotina u nekoliko godina. U prvoj je na dubini od petsto metara pronađena voda od tridesetak stupnjeva, što Grad planira iskoristiti za buduće toplice.
Izlazak iz sjene
Uz Karlovac, Križevce, Kutinu, Lipik, Sisak, Topusko, Viroviticu i Vukovar, posljednji u tom nizu gradova koji mjerkaju geotermalni potencijal na svojem području jest Sveta Nedelja. Dio istražnih radova već je proveden, otkriva zamjenik gradonačelnika Gabrijel Deak. – Izrađena je analiza dostupnih geoloških, geokemijskih, geofizičkih i bušotinskih podataka na području istraživanja. Izvedena su magnetotelurska mjerenja, mapiranja našega grada i određene najpotentnije točke. Kompletna dokumentacija koja je preduvjet za eksploatacijsku bušotinu trebala bi biti dovršena do kraja travnja 2024. – kaže Deak. Preliminarne procjene govore da Sveta Nedelja najveće geotermalne potencijale ima za toplinarstvo s obzirom na postojeću bušotinu koja se trenutačno upotrebljava za poljoprivredu. – Temperatura iznosi 68 Celzijevih stupnjeva, 25 je litara protoka u sekundi, što je ekvivalent nekih 5,5 MW toplinske energije. Ako s pomoću buduće eksploatacijske odnosno istražne bušotine nađemo više temperature i potencijale, ne isključujemo ni proizvodnju električne energije. No, naravno, potrebno je zadovoljiti sve parametre – dodaje Deak. Geotermalna energija polako izlazi iz sjene mnogo razvikanije Sunčeve energije i energije vjetra te privlači sve više pozornosti i lokalne samouprave i privatnih investitora. Prema podacima Agencije za ugljikovodike (AZU), u Hrvatskoj je trenutačno sedam eksploatacijskih polja i 28 istražnih prostora geotermalne vode rasprostranjenih na području Međimurja, Podravine, Pokuplja i Slavonije. Od toga 12 istražnih prostora pripada jedinicama lokalne samouprave koje su prepoznale potencijal iskorištavanja geotermalne energije u segmentu toplinarstva, 11 privatnim investitorima koji planiraju proizvodnju električne energije, a na njih pet privatni investitori planiraju upotrebljavati geotermalnu energiju u segmentu toplinarstva ili poljoprivrede, kažu u AZU-u. Prema procjenama, svi ti istražni prostori mogli bi privući oko 400 milijuna eura ulaganja. Hrvatski dio Panonskog bazena iznimno je povoljno područje za istraživanje i eksploataciju geotermalne vode jer je prosječna vrijednost geotermalnog gradijenta za čak 60 posto viša od europskog prosjeka, naglašavaju u AZU-u. Tijekom proteklih nekoliko godina AZU je na temelju preliminarne procjene prvotno izdvojio 75 geotermalnih prostora pogodnih za primjenu u energetske svrhe. Od toga je 43 prostora pogodno za dobivanje toplinske energije, a njih 32 za proizvodnju električne energije. – Svi geološki, geofizički i bušotinski podaci potrebni za procjenu geotermalnog potencijala pojedinog prostora dostupni su javnosti u sobi s podacima (engl. data room). Može joj se pristupiti fizički ili virtualno, što je znatno utjecalo i na broj zainteresiranih posjetitelja, koji konstantno raste – naglašavaju u AZU. – Pred nama je era geotermalne energije jer dosadašnje preliminarne procjene upućuju na potencijal veći od jednog gigavata – optimistični su u toj agenciji.
1 GW iznosi geotermalni potencijal Hrvatske
75 geotermalnih prostora pogodnih za iskorištavanje u energetske svrhe prepoznala je Agencija za ugljikovodike
400 milijuna eura ulaganja trebala bi privući geotermalna energija, govore procjene
600.000 MWh električne energije na godinu mogla bi proizvoditi Hrvatska iz geotermalnih
izvor
Što je u pozadini?
Međutim, na pitanje može li se taj potencijal i osloboditi ulagači s iskustvom u toj vrsti energetike i energetski stručnjaci odgovaraju vrlo oprezno, najblaže rečeno. Dragan Jurilj jedini je privatni ulagač koji je do sada geotermalni projekt za proizvodnju električne energije priveo kraju. Nakon 13 godina razvoja, potkraj 2019. u Cigleni pokraj Bjelovara počela je raditi Geotermalna elektrana Velika 1 snage od 16,5 MW. Juriljev je partner u tom projektu bila turska kompanija MB Holding, no poslije je nastao spor među njima koji još nije razriješen. Jurilj smatra da je najveći problem s kojim se susreću investitori u geotermalni sektor i geotermalne elektrane pristup države, odnosno mjerodavnoga Ministarstva gospodarstva. – S jedne strane AZU dijeli koncesije za istraživanje i obvezuje investitore na velika i rizična ulaganja u istraživanje, što je odlično, a s druge strane Ministarstvo ne osigurava adekvatnu kvotu i ugovore o otkupu električne energije, odnosno premijske ugovore. Bez toga investitori neće ulagati u istraživanje, a nijedna banka u Hrvatskoj neće im financirati gradnju geotermalne elektrane nakon što završe istraživanja – tvrdi Jurilj. Već samo istraživanje lokacije za geotermalnu elektranu vrlo je kapitalno intenzivno, a novac mora osigurati isključivo investitor jer nijedna banka zbog rizičnosti istraživanja ne želi dati kredit. Naime, bušenje može pokazati da na lokaciji nema dovoljno potencijala za eksploataciju, što znači da su milijuni eura bačeni u vjetar. Potencijalni investitor mora uložiti u najmanje jednu do tri istražne bušotine, koje su često duboke i do 4500 metara. Jedna takva bušotina stoji 10-ak milijuna eura, što znači da bi investitor u istraživanje trebao uložiti najmanje do 30 milijuna eura prije nego što uopće počne tražiti ostatak dozvola za gradnju elektrane. – Geotermalna energija nije poput solarne elektrane, za koju nisu potrebna rizična istraživanja i koja može biti komercijalno isplativa i prodajom struje na tržištu. Investicije u geotermalne elektrane, nažalost, ne mogu se realizirati bez potpore osiguranjem premijskog ugovora kojim se jamči 12-godišnji poticaj investitoru – ističe Jurilj. Što se tiče otkupnih cijena, na zadnjemu javnom natječaju za dodjelu tržišne premije iz 2022. maksimalna je referentna vrijednost za geotermalne elektrane instalirane snage veće od 500 kW bila 167 eura za megavatsat. Neovisni energetski stručnjak Zdeslav Matić također kaže da nedvojbeno ima interesa za ulaganje u geotermalne izvore, no nije dokraja jasno što je u pozadini.
BIROKRATSKI LABIRINT ZA DOBIVANJE DOZVOLE ZA GEOTERMALNU ELEKTRANU
Geotermalni projekti počinju pokretanjem javnog natječaja za izdavanje dozvole za istraživanje geotermalnih resursa. Tek nakon dobivanja te dozvole tvrtke stječu pravo na istražne radove za točno određeno istražno područje. Za svako od tih područja MINGOR donosi odluku o izdavanju dozvole za istraživanje. U dugotrajnome istražnom razdoblju investitori su dužni utvrditi kapacitete podzemnog rezervoara različitim mjerenjima, bušenjem novih bušotina i njihovim testiranjem. Taj proces može trajati mjesecima i tek nakon dovršenih istražnih radova izrađuju se elaborat i ekonomska ocjena geotermalnih rezervi, što ponovno treba odobriti povjerenstvo koje imenuje MINGOR. U toj istražnoj fazi investitor je dužan zatražiti rješenje o utvrđivanju eksploatacijskog polja s ucrtanim obuhvatom potvrđenih rezervi. K tome, prema propisima iz područja zaštite okoliša i prirode, do dobivanja odobrenja za istraživanje eksploatacije, ali i prije dobivanja odobrenja za eksploataciju obvezno se provode postupci ocjene o potrebi procjene (OPUO): jednom za istraživanje, drugi put za eksploataciju. U praksi svaki od tih postupaka traje od osam do dvanaest mjeseci. Moguće je također da svaki od postupaka OPUO-a završi obvezom provedbe procjene utjecaja na okoliš (PUO) i/ili glavne ocjene (GO), što može potrajati i do dvije godine. Dozvolu za eksploataciju investitori mogu dobiti tek nakon odobrenog projekta razrade i eksploatacije geotermalnih voda, čiji je sastavni dio elaborat o rezervama. Tek nakon sklapanja ugovora o eksploataciji investitori mogu pribaviti energetsko odobrenje i zatim zatražiti izradu elaborata optimalnoga tehničkog rješenja priključenja na mrežu (EOTRP).
Solari pojeftinili, geotermali poskupjeli
– Uz postojeće cijene električne energije ulaganja nemaju nikakva smisla. Geotermalna energija specifična je kategorija obnovljivih izvora. Kapitalno je iznimno intenzivna i uz velike troškove pogona proizvodi osnovnu energiju. Dok su za dominantne nove izvore energije, Sunčevu ili energiju vjetra, cijene opreme, a onda i proizvodne cijene električne energije u posljednjih desetak godina pale od 50 do 70 posto, za geotermalne elektrane porasle su od pet do deset posto. Stoga je za minimalnu isplativost geotermalne elektrane potreban društveni poticaj, i to u vrlo izdašnom iznosu – tvrdi Matić. Osim toga, investitori moraju biti svjesni da ih čeka i regulativni okvir koji je kod nas u neopisivom kaosu, dodaje. – Danas ulagati milijune u podzemni, geološki dio projekta i nadati se da će 2028. i 2029. na snazi biti povoljan politički i regulativni sustav za gradnju nadzemnog, energetskog dijela projekta traži iznimnu financijsku hrabrost – dodaje Matić. Na pitanje hoće li se u takve projekte upustiti uglavnom strani ulagači uz manje domaćih, financijski moćnih igrača, Matić kaže da, ako pod domaćom kompanijom smatramo Inu, nije siguran da ona još ima financijsku moć, ambiciju ili znanja za takve investicije. – Očekujem uglavnom naivne ili neupućene inozemne investitore koji ne znaju što ih tu čeka – naglašava taj stručnjak. Uz veliki novac za realizaciju geotermalnog projekta potrebno je i jednako veliko strpljenje za probijanje kroz golemu papirologiju. Kako objašnjavaju iz udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), na geotermalne elektrane primjenjuje se Zakon o tržištu električne energije (ZoTEE), a dodatno i Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. – Tako se za geotermalne projekte vode dva paralelna upravna postupka, što znači da u izdavanju dozvola sudjeluju različita tijela na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Često su različite dozvole ovisne jedna o drugoj, što rezultira produljenjem realizacije projekta – ističu u OIEH-u. Pravna stručnjakinja OIEH-a Tea Dabić naglašava da je ta organizacija već uputila dopis MINGOR-u s prijedlogom o pojednostavnjenju procedure.
Tea Dabić, pravna stručnjakinja OIEH-a
Birokratski hir
– U njemu predlažemo da se, kad završi faza istraživanja i MINGOR odobri elaborat o rezervama, odmah izradi elaborat optimalnoga tehničkog rješenja priključenja (EOTRP), odnosno da se ne mora čekati energetsko odobrenje (EO). Nažalost, to zasad nije moguće jer bi se za takvu proceduru morao mijenjati Zakon o tržištu električne energije – kaže Dabić. Drugi OIEH-ov prijedlog odnosi se na gorući problem – da se prema trenutačnim pravilima o priključenju na prijenosnu mrežu podaci o EOTRP-u izdaju samo jedanput godišnje, od 1. do 15. svibnja. To je izrazito nepovoljno za ulagače jer, ako propuste taj dvotjedni rok, moraju čekati idući svibanj. Dabić se slaže da je riječ o birokratskom hiru jer Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) zna stanje mreže u svakom trenutku, pa je izdavanje podataka za EOTRP samo jednom na godinu nedopustivo. – Ujedno operativna ograničenja mogu biti i 90 posto. Posljedica je toga da HOPS može u bilo kojem trenutku u neodređenom trajanju isključiti postrojenje OIE-a iz mreže, a nijedna financijska institucija neće pristati financirati takve projekte u kojima ne postoji mehanizam jamstva sigurnosti povrata kredita – naglašava Dabić. Iako imamo jednostavniji postupak od, primjerice, Mađarske, koja postupak za geotermalne projekte uređuje s tri zakona, Europa traži od nas da se izdavanje svih dozvola ubrza i skrati na dvije godine. Ako želimo proizvoditi obećanih 600.000 MWh električne energije godišnje iz geotermalnih elektrana, sadašnjih barijera zasigurno je previše.
TKO SU PRIVATNI INVESTITORI KOJI ULAŽU U GEOTERMALNE IZVORE
Što se tiče uključenosti privatnih ulagača, podaci koje nam je pružila Agencija za ugljikovodike pokazuju da električnu energiju iz geotermala na lokacijama Međimurje 5 i Leščan namjerava proizvoditi Ina. Prema prijašnjim medijskim napisima, istražni prostor Leščan privukao je i najviše interesa ulagača na natječaju za dodjelu koncesija, ali na kraju ga je dobila najveća naftna kompanija u zemlji ponudivši 91 milijun eura za instaliranje osam bušotina u idućih pet godina. Lokacije Pčelić i Sječe istraživat će IGeoPen u vlasništvu britanske kompanije A14 Energy. Britanci u Pčelić namjeravaju uložiti 27 milijuna eura instaliranjem triju bušotina. K tome je IGeoPen koncesionar na lokaciji Ernestinovo. Na lokaciji Kotoriba struju će pokušati proizvoditi Viola Energy Generation u vlasništvu turske korporacije Soyak. Riječ je o kompaniji čiji se poslovi, osim energetike, protežu od građevinarstva preko proizvodnje cementa do transporta. Taj turski ulagač vlasnik je i tvrtke Terra Energy Generation koja namjerava istraživati lokaciju Legrad 1. Tvrtke Geo Power Babina Greda i Geo Power Zagocha, iza kojih stoji kompanija Enna, dobile su lokaciju Babina Greda 1 i Slatina 2. Podsjetimo, Enna je Zagochu kupila od Dragana Jurilja. Koncesiju za lokaciju Slatina 3 dobila je pak zagrebačka tvrtka EES Dravacel Energetika, koju su osnovali Marijan Mikulić i Cindrigo Geothermal sa sjedištem u Londonu. Posljednja kompanija koja namjerava proizvoditi električnu energiju iz geotermala na lokaciji Merhatovec jest zagrebački Ensolx u vlasništvu Roberta Stepanića. Za proizvodnju toplinske energije zainteresirana je kompanija Genera na lokaciji Sveta Nedelja – Genera, a na lokaciji Sveta Nedelja 1 aktivna je tvrtka Eko Plodovi, čiji je vlasnik Zvonimir Belić. Tvrtka Geotermal Water iz Dugog Sela u vlasništvu Vilka i Josipa Ivaniša dobila je lokaciju Novigrad Podravski, a Dalis, koji je osnovao Stipo Filakov, istražuje lokaciju Gaji.
IZVOR: Lider
