Vjetar za održivost

Hein Prinsen, DANI DOBROGA VJETRA 2022.

Ja ću govoriti o rješenjima“ – rekao je u uvodu svoje prezentacije na konferenciji Dani dobroga vjetra Hein Prinsen, konzultant nizozemske Ekološko-konzultantske tvrtke Bureau Waardenburg, tvrtke koja zapošljava 130 djelatnika i jedna je od najvećih takvih u Europskoj uniji. Njezina misija u posljednjih dvadeset godina je detaljno analiziranje podataka koji mogu pomoći boljem razumijevanju utjecaja projekata OIE na okoliš.

Sad se nalazimo u jedinstvenoj situaciji. Potreba snažnijeg razvoja OIE, kakvog danas zahtijeva Europska unija, devet je puta veći od ciljeva zacrtanih Pariškim sporazumom

Zbog zabrinutosti kako će to povećanje utjecati na prirodne resurse sve su glasnije udruge za zaštitu prirode. Procjenjuju kako će za postizanje tih ciljeva trebati velika površina zemlje i brine ih hoće li to značiti rušenje šuma i isušivanje močvara, što bi naravno oslobodilo i velike zalihe ugljika koje se prirodno ondje nalaze. Kad bi se to i dogodilo količina oslobođenog ugljika premašivala bi korist koja bi se stvorila gradnjom novih OIE objekata. Analize su pokazale da je čak trećina solarnih i vjetro parkova sagrađena na mjestima s visokim stupnjem biodiverziteta. „Nova ubrzana gradnja zbog manjka prostora i utjecaja na životinjske vrste neće biti jednostavna i treba računati da će zbog lošeg odabira lokacije 50% zahtjeva biti odbijeno“- poručuje Hein.

Priča se o negativnom, a gdje su pozitivne strane gradnje vjetroelektrana?

Čini se da se govori samo o negativnim utjecajima vjetroelektrana, zaboravljamo da one imaju itekako pozitivne učinke na životinjski svijet i okoliš. Primijećeno je da zbog klimatskih promjena mnoge životinjske vrste mijenjaju staništa i sele se u druga područja. Vjetroelektrane su tu da ublaže te klimatske promjene. Pri gradnji vjetroelektrana i tijekom njihovog životnog vijeka sve se više vodi računa o praćenju utjecaja na životinjske vrste koje su u njenom okruženju.  

Teško je uopće reći kako će neka vjetroelektrana utjecati na okoliš i životinjske vrste, treba nam još barem 10 godina za istraživanje“, napominje Hein. “Danas se ugrađuju senzori u turbine, koriste kamere i radari, no čak i s njima je nekada teško reći kakve će biti dugoročne posljedice. Što ako će trebati gasiti turbine i zaustavljati rad vjetroelektrane, a već smo imali takav slučaj? Iako developeri prije nisu razumijevali važnost predloženih mjera, to se do danas promijenilo i spremni su uključiti preventivne mjere kako bi razvoj OIE bio brži”, ocjenjuje Hein.

Neki od problema koji stoje na putu bržeg razvoja OIE su spora administracija i manjak ljudi, strah od nepoznatog i nerazumijevanje, pa čak i zastarjelost zakona i odredbi koje više nisu primjenjive.  

Primjerice u Danskoj i Njemačkoj postavljaju se nemogući zahtjevi, primjerice istraživanje kako određeni vjetropark utječe na cjelokupni migracijski put ptice koja primjerice kreće iz Sibira. To jednostavno nitko ne zna. „Ali nakon tri desetljeća proučavanja staništa i životinjskih vrsta mnogo toga znamo. Možemo već sada ponuditi dobre smjernice za bolji i kvalitetniji razvoj OIE“, zaključuje Hein.

Lokacija, lokacija, lokacija.

Za uspjeh projekta prije svega je važan odabir lokacije. „Sad ćemo, među ostalim, dobiti i fantastičan alat. Go-to područja. Možemo ih nazvati i svojevrsnim luksuzom jer će se tu moći graditi bez stresa“, tvrdi Hein. Napominje da pri odabiru lokacije treba uvijek izbjegavati područja važna za ptice i šišmiše. Apsolutno i uvijek izbjegavati područja zaštićenih i ugroženih vrsta.  Uz sve te podatke, neće biti teško napraviti kartu osjetljivosti. 

Turbine su sve lakše i kvalitetnije, a uz pomoć radara je moguće napraviti 3D mapiranje kretanja ptica. Danas nam tehnologija omogućava da pratimo svaku sekundu života ptica i poznato nam je kako se ponašaju unutar vjetroparka, a kako izvan njega, što je i više nego dragocjeno. „Zahvaljujući takvim i sličnim istraživanjima za pet godina ćemo imati mnogo bolji pregled lokacija za gradnju novih vjetroelektrana, ali već danas možemo početi s preventivnim mjerama i onda ih samo nadograđivati“, dodaje Hein.

Natječaje dobivaju samo eko friendly projekti

U Nizozemskoj je tako – više se ne gledaju finacije ili veličina projekta. U javnim se natječajima jasno naglašava da onaj developer koji misli unaprijed i planira primjenu pozitivnih rješenja za zaštitu okoliša ima najveće izglede za pobjedu na natječaju.

Ako kao developer planirate i rezervirate novac za te mjere, vjerujte mi – vratit će vam se stostruko“, poručuje Hein.

I za kraj, istaknuo je da se ne treba bojati grešaka. Važno je da učimo iz njih i ispravljamo ih, jer problem klimatskih promjena neće nestati sam od sebe. Moramo biti otvoreni za rješenja i prilagodbu i moramo djelovati zajedno. Sinergijskim djelovanjem u Nizozemskoj već godinama s udrugama za zaštitu okoliša i životinja zajedno rješavaju probleme, dogovaraju standardizaciju metodologije istraživanja i financiranja. Ove su godine započeli istraživanje utjecaja primjene crnih lopatica na smanjivanje stradavanja ptica. Rezultati iz Norveške pokazuju da jedna od tri lopatice obojena u crno može smanjiti stradavanje ptica za čak 70%.  Sve su to fantastične novosti koje treba istražiti i primijeniti.

“Izuzetno je važno dijeliti ovakve informacije!”, poručio je Hein Prinsen na kraju svoje prezentacije.