11.8 C
Zagreb
Ponedjeljak, 18 ožujka, 2024

Uvjeti za ubrzanje energetske tranzicije

Zbog rata i krize s ruskim energentima Europska unija je donijela ambiciozne planove i odlučila da je proizvodnja energije iz vlastitih obnovljivih izvora pitanje od najveće važnosti. Želi je mnogo više i želi je hitno. Kako doći do željenih gigavata električne energije uz OIE te koje nas sve prepreke čekaju na tom putu bila je tema izrazito produktivnog panela „Uvjeti za ubrzanje energetske tranzicije“ kojeg je na konferenciji Dani dobroga vjetra u Dubrovniku moderirala Maja Pokrovac, direktorica OIEH. Sugovornici su se složili da je prepreka mnogo, ali da rasta nema bez bržeg izdavanja dozvola i pojednostavljivanja procedura za nove OIE projekte.

Ne možemo dovoljno naglasiti da je energija proizvedena lokalno najjeftinija energija. Vjetar i sunce ne koštaju ništa i imamo ih u izobilju. Ukrajina nam je doista otvorila oči i smjernice za pojednostavljivanje izdavanja dozvola RES Simplify će sigurno pomoći da ubrzamo rast novih projekta“- rekao je na početku panela Grzegorz Zielinski, Head of Energy Europe, EBRD.

Potvrdio je to i Giles Dickson, direktor WindEurope: „Doista je tako! Mi smo godinama molili donositelje odluka na razini Europe da nam pomognu u rješavanju problema s dugotrajnim i kompliciranim procedurama za izdavanje dozvola. Tražili smo RES Simplify, ali nas nitko nije slušao! Danas nema državnog poglavara koji ne poznaje ovu problematiku, a to prije nije bio slučaj. Svi pozorno slušaju i aktivno sudjeluju u rješavanju problema na ovom području.„  

Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ivo Milatić rekao je da je pojednostavljivanje procesa izdavanja dozvola za OIE projekte jedan od najvažnijih prioriteta Ministarstva i da Hrvatska polaže velike nade u RES Simplify. Osim što se u Hrvatskoj dugo čekaju studije utjecaja na okoliš, velik su problem i imovinsko pravni odnosi pa će ove europske smjernice pomoći da se uska grla na tim područjima brže riješe. Najavio je uskoro i nove natječaje te donošenje dugo iščekivanih podzakonskih akata koji bi trebali stići do kraja godine, a očekuje se da će značajan pomak doći iz HERA-e. Metodologiju HERA-e, koja je upravo na javnom savjetovanju, svi željno iščekuju.

Čini se da ima mnogo primjedbi na ovaj prijedlog metodologije i Ministarstvo će uputiti svoja mišljenja i primjedbe na savjetovanje. Učinit ćemo sve da metodologija bude zadovoljavajuća i za državu i za investitore. Uz metodologiju HERA-e čekaju se još i pravila priključenja od HOPS-a, a kada se donesu i podzakonski akti naš jedini problem treba biti financiranje, a ne kako i koliko projekata možemo razvijati i priključiti“, rekao je državni tajnik Milatić. Uputio je i kritiku rekavši da mjerodavne mrežne institucije često ne postupaju usklađeno s direktivama te istaknuo da se u tome mora uvesti reda.

Član Uprave HOPS-a, mr. sc. Darko Belić pohvalio je Zakon o tržištu električnom energijom koji je unio mnogo reda i istaknuo važnost donošenja podzakonskih akata. HOPS je, tvrdi, usprkos poteškoćama koje se javljaju s brzim razvojem OIE, spreman za zelenu tranziciju te je sada u procesu razvoja mreže i priključenja novih projekta zelene energije.

Izazov koje HOPS vidi jest da u energetici nema ništa “preko noći”. Prije nekoliko godina su uvaženi stručnjaci tvrdili da mreža ne može primiti više od 400 MW novih projekata, a sad smo na 1200 MW. Brzi razvoj je izazov jer u energetici nema projekata koji se razvijaju ispod 5 ili 7 godina. A opet, danas imamo na mreži prijenosa oko 990 MW instaliranih kapaciteta VE. Potpisani ugovori koji ovih dana čekaju priključenje na mrežu imaju 250 MW, a kroz dvije do tri godine još 750 MW će biti spojeno na mrežu

Danijela Isailović, direktorica Udruženja Obnovljivih izvora energije Srbije rekla je da Srbija i regija često kopiraju rješenja iz Hrvatske i pomno prate što se kod nas događa. Zahvaljujući i radu Udruženja OIE Srbije donesen je Zakon o korištenju obnovljive energije koji je jasno naglasio da su OIE od nacionalnog i javnog interesa u državi. To su prepoznali i investitori i odmah po donošenju Zakona predali rekordan broj zahtjeva za nove projekte Vjetroelektrana.

Odjednom nas je snašlo 13 GW zahtjeva što je blokiralo državu, svi su se pitali što ćemo sad, pa smo napravili isto što i Hrvatska – uveli smo institut prethodnog energetskog odobrenja što je prepolovilo broj zahtjeva. Sad idemo ka formiranju nove vlade, ususret novim natječajima i jasno je da energetsku tranziciju u regiji nitko ne može zaustaviti.“

Elektroprivreda Srbije počela je razvijati Vjetropark Kostolac od 66MW što je važan korak za Srbiju, napominje Danijela Isailović. I Srbija, kao i sve zemlje u okruženju, ima mnogo izazova pogotovo kad je riječ o izdavanju dozvola i uklanjanju administrativnih i birokratskih prepreka za nove OIE projekte. Iako nisu u Europskoj uniji, u Srbiji već provode RES Simplify na svoj način i na vrijeme su započeli s digitalizacijom važnih procesa.

O digitalizaciji je govorio i Grzegorz Zielinski napomenuvši kako je to dobar put za ubrzanje razvoja OIE. Više projekata povlači i pitanje financiranja. Spomenuo je kako mnoge zemlje koriste uspješne oblike financiranja koji se tek razvijaju u Hrvatskoj i regiji, kao što je cPPA– Corporate Power Purchase Agreement, o kojemu je bilo govora i u nastavku konferencije, u istoimenoj prezentaciji te na panelu Financijski i poslovni modeli. Spomenuo je i kako postoje brojni primjeri zemalja gdje općine uzimaju kredite i ulažu u razvoj zajednice te brojne druge načine kombiniranog financiranja te zaključio da novca ne nedostaje. Ako je projekt dobar i spreman – financiranje je tu.

Do sada se obnovljivce spominjalo samo u kontekstu klimatskih promjena i buduće elektrifikacije, a sad su preko noći postali pitanje energetske sigurnosti“, poručio je Zielinski.

Giles Dickson je napomenuo da se svi trebaju usuglasiti kako bi se odmah krenulo u razvoj novih projekata energije vjetra, a Hrvatskoj do 2030. želi još 1400 MW novih instaliranih kapaciteta. Složio se s tvrdnjama da su novi izvori financiranja poput cPPA jako dobri, ali da je željeni rast moguć jedino u kombinaciji s državnim natječajima. I nisu važni samo novi OIE projekti – da bi sustav funkcionirao bez problema potrebno je osim domaćih mrežnih kapaciteta ulagati i u međudržavne mreže. Napomenuo je da će i VE tehnološki učiniti sve da ne opterete mrežu. Potaknuo je na promišljanje o potrebnoj električnoj energiji u budućnosti naglasivši da treba imati na umu da će je Europljani koristiti za većinu svojih energetskih potreba: za grijanje, hlađenje, pogon automobila, elektrifikaciju industrije i domaćinstava.

„Planirano je da do 2050. za sve energetske potrebe koristimo oko 70% električne energije dobivene iz OIE. Električna energija dobivena iz obnovljivih izvora biti će glavni izvor energije budućnosti, a danas je koristimo tek oko 25%“, rekao je Giles Dickson.

Državni tajnik, Ivo Milatić smatra da je Hrvatska spremna za tu budućnost, “jer samo na potezu od Privlake do Senja možemo zimi uz vjetar, a ljeti uz sunce, proizvoditi ogromne količine električne energije iz OIE“, rekao je. A kad se tomu dodaju i potencijali geotermalne energije, vodika i Offshore elektrana, koje pokazuju velike mogućnosti za razvoj, Hrvatska bi mogla većinu svojih energetskih potreba zadovoljiti iz OIE.

Darko Belić iz HOPS-a istaknuo je da čak, iako nekad izgleda da je problema i sukoba više nego rješenja, “jasno je da smo svi u procesu tranzicije na OIE što bez sumnje znači da smo na istoj strani“. Poručio je to za kraj panela, a bio je to i zaključak moderatorice panela Maje Pokrovac.

„Na kraju se problemi i rješavaju dolaskom za isti stol. To i jest ključ. Bez straha iznijeti probleme i zajedno tražiti rješenja onoga što je najbolje za Hrvatsku. Mi u Udruženju OIEH dobro znamo kako je nekada teško dobiti ljude za isti stol, ali onda kad se to dogodi uvijek se otvori smjer koji je za sve najbolji. Zahvaljujem zato svim panelistima na nesebičnom dijeljenju znanja sa svima nama.”

Zaključak panela je da budućnost OIE nije upitna, pa čak ni brzina razvoja, a ni financije. Detektirani su problemi, ali i jasne smjernice za njihovo rješavanje kroz iskrenu i otvorenu suradnju koja vodi istom cilju – novim OIE projektima i našoj energetskoj sigurnosti.

Iz kategorije

Registrirajte se na naš Newsletter

Korištenjem ovog obrasca pristajete na Google reCAPTCHA, potvrđujete da ste upoznati s OIEH Politikom privatnosti te dajete suglasnost na prikupljanje i obradu osobnih podataka.

Podržavaju nas