11.8 C
Zagreb
Ponedjeljak, 18 ožujka, 2024

DANI SUNCA

25.- 26. svibnja 2023.
Bol, otok Brač, Hotel Elaphusa

Konferencija DANI SUNCA namijenjena je svima čije je djelovanje usmjereno prema boljem korištenju potencijala sunčeve energije.

Budite i Vi među njima!

Prijave do 15.5.

280€ + PDV

Prijave od 15.5.

330€ + PDV

Za članove OIEH

220€ + PDV

Program

ČETVRTAK, 25.5.2023.
14:00 - 17:00 Registracija na recepciji hotela Elaphusa
17:00 - 18:00 Piće & snack dobrodošlice
DVORANA BRAČ
moderator: Marko Perožić, zamjenik glavne urednice, TV Bloomberg Adria
18:00 - 18:30 OTVORENJE KONFERENCIJE I POZDRAVNI GOVORI
Maja Pokrovac, direktorica OIEH
Walburga Hemetsberger, CEO, SolarPower Europe
prof. dr. sc. Sandra Voća, prodekanica za nastavu i studijske programe, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Katarina Marčić, načelnica Općine Bol
Mate Šimundić, predsjednik Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije
Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu /video obraćanje/
Ivo Milatić, izaslanik predsjednika Vlade RH
18:30 - 18:45 Prezentacija: PUT PREMA 2050. POPLOČAN JE SOLARNOM ENERGIJOM
Walburga Hemetsberger, CEO, SolarPower Europe
18:45 - 19:45 panel 1: ULOGA JAVNIH POLITIKA ZA SNAŽNIJI RAZVOJ SOLARNIH PROJEKATA
Walburga Hemetsberger, CEO, SolarPower Europe
Ivo Milatić, izaslanik predsjednika Vlade RH
Tonči Glavinić, savjetnik ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine
Ivica Jujnović, voditelj Službe za financiranje i podršku projektima cestovne infrastrukture, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture
Mladen Pavić, državni tajnik, Ministarstvo poljoprivrede
moderatorica: Maja Pokrovac, direktorica OIEH
20:00 - 22:00 Večera
od 22:00 party DANI SUNCA
PETAK, 26.5.2023.
DVORANA BRAČ 1
moderatorica: Blaženka Leib
10:00 - 10:15 Prezentacija: JAVNE POLITIKE I PODRUČJA ZA UBRZANJE RAZVOJA OIE
Ignacio Asenjo, DG ENER, Europska komisija
10:15 - 11:15 panel 1: „GO-TO“ PODRUČJA
Dalibor Hatić, direktor, OIKON-Institut za primijenjenu ekologiju
Iva Hudan, savjetnica ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine
Tomislav Čeko, načelnik Sektora šumarstva, Ministarstvo poljoprivrede
Ivica Rovis, glavni savjetnik ministra mora, prometa i infrastrukture
moderator: Nikola Pletikosa, projektni menadžer, Encro
11:15 - 11:35 Pauza za kavu
11:35 - 11:50 Prezentacija: AGROSUNČANE ELEKTRANE KAO OBLIK DVOSTRUKE NAMJENE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE
Mislav Kontek, voditelj razvoja tehnologija, EnergoVizija
11:50 - 12:50 panel 2: AGROSUNČANE ELEKTRANE ZA POLJOPRIVREDNU I ENERGETSKU PROIZVODNJU
prof. dr. sc. Marko Karoglan, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mario Turković, direktor, EnergoVizija
Ante Merčep, direktor, Croatian Green Energy
Darko Grivičić, predsjednik NO Hrvatske poljoprivredne komore
Lana Bačura, voditeljica Službe za razvoj konkurentnosti poljoprivrede i šumarstva, Ministarstvo poljoprivrede
moderator: Goran Beinrauch, Gospodarski list
12:50 - 14:30 Ručak
14:30 - 14:45 Prezentacija: PROIZVODNJA NA MJESTU POTROŠNJE - KORIŠTENJE VLASTITE ENERGIJE JE UVIJEK NAJPOVOLJNIJE
Ines Ban-Kolić, specijalist za podršku klijentima, E.ON
14:45 - 15:45 panel 3: PROIZVODNJA NA MJESTU POTROŠNJE
Mate Rebić, partner, Struya
Matej Cvitanović, specijalist u Odjelu za pristup mreži, HEP-ODS
Zdravko Ivčić, direktor Sektora OZDS, HELB
Miloš Kostić, direktor, MT-Komex
Josip Kožul, operativni direktor, Emerus
Domagoj Badanjak, direktor i suosnivač AleDo TECH
moderator: Toni Lončar, Minergy
15:45 - 16:00 Prezentacija: ULOGA SPREMNIKA ENERGIJE U ENERGETSKOJ TRAZICIJI
doc. dr. sc. Ninoslav Holjevac, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu
16:00 - 17:00 panel 4: HIBRIDNI SUSTAVI I POHRANA PROIZVEDENE ENERGIJE
Goran Fržop, voditelj projekata OIE, TEC OI
Igor Šumonja, rukovoditelj službe za pristup mreži, HOPS
Željko Šmitran, direktor, Ind-Eko
Ivana Chaux-Jukić, CEO, Active Solera
Marin Cerjan, izvršni direktor za električnu energiju i prirodni plin, Petrol
Karla Janeš Mesarić, Business Development Balkan Region, Rimac Energy
moderator: dr. sc. Josip Tošić, Toska
DVORANA BRAČ 2
moderatorica: Regina Zubanović
10:00 - 10:15 Prezentacija: OČEKIVANI DOPRINOS NOVOG SLOVENSKOG ZAKONA ŠIRENJU VELIKIH SOLARNIH ELEKTRANA
Nina Hojnik, direktorica, Združenje slovenske fotovoltaike
10:15 - 11:15 panel 1: REGIONALNA SITUACIJA U SOLARIMA
Danijela Isailović, direktorica, OIE Srbija
Nina Hojnik, direktorica, Združenje slovenske fotovoltaike
Ramiz Kikanović, član Upravog odbora, OIEiEK BiH
Ivan Mrvaljević, Direktor Direkcije za razvoj i investicije, EPCG
Igor Aleksandrovski, managing partner, odvjetničko društvo Apostolska Aleksandrovski & Partners
moderator: Saša Ćeramilac, Al Jazeera
11:15 - 11:35 Pauza za kavu
11:35 - 11:50 Prezentacija: PPA UGOVORI I FINANCIRANJE ULAGANJA U OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE
Stefano Miriello, Policy and Business Development Advisor, RE-Source Platform
11:50 - 12:50 panel 2: ENERGETSKI IZAZOVI U INDUSTRIJI
Richard Pascal, TotEm
Marko Lasić, direktor, KOER
Tomislav Ćurković, direktor, Encro
Miroslav Božić, savjetnik Uprave, Hrvatska industrija šećera
Nataša Putak, Go-to Market Expert, Energy Infrastrukture Solutions, E.ON
Velimir Vilović, član uprave, NEXE
moderator: Tomislav Sadrić, odvjetničko društvo Batarelo, Dvojković & Vuchetich
12:50 - 14:30 Ručak
14:30 - 14:45 Prezentacija: KAKO FINANCIRATI SOLARE, OD 1 kW DO 1 GW?
prof. dr. sc. Neven Duić, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu
14:45 - 15:45 panel 3: FINANCIRANJE PROJEKATA
Svitlana Pyrkalo, EBRD
Slađana Ćosić, voditeljica ureda EIB grupe u Hrvatskoj
Ante Krečak, voditelj projektnog financiranja, Erste banka
Darijan Radić, stručnjak za razvoj financiranja solara
moderator: Ivan Kovačev, investicijsko bankarstvo Interkapitala
15:45 - 16:00 Prezentacija: ENERGETSKE ZAJEDNICE - KLJUČ ZA JAČANJE ULOGE GRAĐANSKE ENERGIJE U ENERGETSKOJ TRANZICIJI EU
dr. sc. Marko Mimica, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu
16:00 - 17:00 panel 4: ENEREGTSKE ZAJEDNICE
Damir Miljević, član Upravnog odbora, RESET, BiH
Zoran Kordić, upravitelj, Zelena energetska zajednica
Saša Petrović, projektni menadžer, Energetska zadruga ELEKTROPIONIR, Srbija
Ester Maijs, Junior CoP Manager, Energie Samen
Stanislas d'Herbemont, Development Manager, REScoop European federation of citizen energy cooperatives
dr. sc. Marko Mimica, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu
Dvorana Korčula:
14:30 - 16:00 okrugli stol: AGROSUNČANE ELEKTRANE ZA POLJOPRIVRENU I ENERGETSKU PROIZVODNJU
SUBOTA, 27.5.2023.
8:30 - 18:00 Networking izlet

Na prezentacijama i panelima predstavljamo

Hrvatska i susjedne zemlje imaju velik potencijal za korištenje solarnu energiju. Zapravo, neiskorišteni solarni potencijal u ovoj regiji je među najboljima u Europi! Ipak, udio realiziranih solara u Hrvatskoj je još uvijek ispod 1 posto. Cilj Europske unije da do 2030. postigne 45% obnovljive energije rezultirat će značajnim rastom solarnih projekata. Međutim, ključno je primijeniti mjere koje osiguravaju da se taj rast može dogoditi, kao što su mreže otporne na budućnost, pojednostavljeno izdavanje dozvola, kvalificirana radna snaga, otporni lanci opskrbe i stabilno regulatorno okruženje koje može privući ulagače. Što je sve potrebno promijeniti da bismo ubrzali i osnažili razvoj solarnih projekata u skladu s postavljenim nacionalnim, ali i europskim ciljevima? Sunčeva energija ima veliki potencijal za razvoj lokalnih tvrtki, kao i za dekarbonizaciju i smanjenje ovisnosti o uvozu energije.

Europska unija Europskim zelenim planom postavila je ambiciozan cilj smanjenja emisija za barem 55 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. Ti ciljevi postali su obveze ugrađene u prvi europski propis o klimi. Europska komisija usvojila je Fit for 55, temelj Europskog zelenog dogovora kao značajan, međusektorski paket koji detaljno opisuje obvezujuće radnje vezano za smanjenje. Također, Europska komisija usvaja REPowerEU Plan - zajedničko europsko djelovanje za cjenovno pristupačniju, sigurniju i održiviju energiju s nizom mjera. Predviđa se, pored ostalog, znatno brža dinamika realizacije OIE projekata. SolarPower Europe upozorava da su ciljevi za sunčane elektrane nedovoljno ambiciozni teKomisija donosi Preporuku o ubrzavanju postupaka izdavanja dozvola za OIE projekte i jednostavniju proceduru sklapanja ugovora o kupnji energije, kao i Prijedlog izmjena nekih odnosnih direktiva. Preporuka govori i o utvrđivanju prikladnih kopnenih i morskih područja za OIE projekte tzv. GO-TO područja, koje će države članice trebati uspostaviti na svom teritoriju. Novo zakonodavstvo bit će službeno usvojeno i stupiti na snagu u vidu „The Recast Renewable Energy Directive III (“RED III”), nakon čega će postupci za izdavanje dozvola za OIE projekte, biti lakši i brži.

Europska unija, potaknuta ciljem postizanja energetske neovisnosti, predstavila je u sklopu plana REPower EU inicijativu osnivanja „Go-to“ područja. Riječ je o područjima na kojima će biti omogućena brža i jednostavnija realizacija OIE projekata u roku od godine dana, ne zanemarujući pri tome zaštitu okoliša. Svaka država članica treba odrediti svoja „Go-to“ područja i pripremiti pravni okvir za njih. OIEH je stoga započeo pripremu stručne podloge za određivanje takvih područja u Hrvatskoj koja može biti temelj za buduća planiranja. Lokacije pogodne za razvoj Go-to područja OIEH je izdvojio prema kriterijima privlačnosti, kao što su blizina prijenosne mreže, prometni i infrastrukturni koridori, postojeća devastirana područja poput napuštenih eksploatacijskih polja, saniranih odlagališta otpada i slično, te kriterija odbojnosti, kao što su blizina zaštićenih područja prirode i ekološke mreže, kulturna baština i slično.  

Agrosunčane elektrane su inovativna tehnologija koja kombinira poljoprivrednu proizvodnju i generiranje obnovljive energije na istom zemljištu. Ovaj pristup omogućuje učinkovitije korištenje zemljišta, dok istovremeno poboljšava energetsku održivost poljoprivrednih gospodarstava. Implementacija agrosunčanih sustava može donijeti značajne ekonomske benefite poljoprivrednicima, uključujući smanjenje energetskih troškova i dodatne prihode od prodaje viška energije. Također, ovakvi sustavi mogu poboljšati mikroklimatske uvjete za nasade tako reguliraju temperaturu, smanjuju evaporaciju, poboljšavaju vodni režim tla i štite od nepogoda. Agrosunčane elektrane predstavljaju obećavajuće rješenje za suvremene izazove u poljoprivredi - ekonomsku održivost, klimatske promjene i energetsku učinkovitost.

Sektori poljoprivrede i energetike imaju veliki potencijal za suradnju, a agrosunčane elektrane su jedan od načina simbioze poljoprivredne industrije i obnovljivih izvora energije. Njihova je primjena sve rasprostranjenija u zemljama EU i postojeći primjeri pokazuju dobre rezultate. Koje su njihove specifičnosti u usporedbi s ostalim fotonaponskim sustavima? Kako ih definira zakonodavni okvir? Koliki je njihov potencijal u Hrvatskoj? Koje sve benefite donose poljoprivrednoj proizvodnji i koje su preporuke struke o odabiru pogodnih poljoprivrednih kultura i površine za njihovu primjenu? Zašto i kako ulagati u projekte agrosunčanih elektrana te koje tehničke uvjete treba ispuniti za njihovo projektiranje? Što sve o agrosunčanim elektranama trebaju znati poljoprivrednici?

Da bi se povećala fleksibilnost elektroenergetskog sustava, moramo procijeniti svoje potrebe i utvrditi ciljeve za povećanje fleksibilnosti korištenja obnovljivih izvora energije. Potrebno je omogućiti uvođenje novih programa potpora, posebno za upravljanje potrošnjom i pohranom električne energije. Jedan od primjera je primjena modela zatvorenog distribucijskog sustava u osiguranju energetske samodostatnosti poslovnih sustava. Aktivni kupac je centar energetske tranzicije i treba postati dio promjene. Za to su ključna su informiranost i edukacija.

Koje sve benefite donose fotonaponske elektrane za vlastite potrebe? Zadnjih godina svjedoci smo porasta investicija u fotonaponske elektrane, kako njihova integracija utječe na razvoj elektroenergetske mreže? Kakva je ponuda modela samodostatnosti za poslovne sustave na hrvatskom tržištu  i kakvi su modeli financiranja projekata fotonaponskih elektrana za vlastite potrebe?

Kratki pregled različitih vrsta spremnika energije te njihovih primjena u elektroenergetskim sustavima. Uloga energetskih spremnika u distribucijskim i prijenosnim elektroenergetskim mrežama te njihova uloga u osiguravanju nastavka razvoja energetske tranzicije s naglaskom na ubrzavanje razvoja OIE i daljnje elektrifikacije sektora grijanja i prometa. Važnost pomoćnih usluga koje spremnici energije mogu pružati s obzirom na njihov pogon i različitosti ovisno o vlasništvu.

Ambiciozni planovi EU u povećanju udjela obnovljive energije u svim sektorima naglašavaju sve veću potrebu za korištenjem sustava za pohranu električne energije. Značajni su za integraciju proizvedene energije i uravnoteženje elektroenergetskog sustava. Nove tehnologije i baterijski sustav nisu u potpunosti zakonski definirani niti na europskoj niti na nacionalnoj razini. Kako će baterijski sustav za pohranu energije utjecati na elektroenergetske mreže? Koja je uloga baterijskih spremnika proizvedene energije u hibridnom sustavu? Kako osigurati bankabilnost baterijskog sustava i ulaganja u sustave pohrane električne energije?

Predstavljanje nacrta zakona o lakšem plasiranju obnovljivih izvora energije sunca i vjetra, čija je svrha ukloniti većinu postojećih prepreka koje onemogućuju razvoj velikih projekata obnovljivih izvora energije u Sloveniji. Koje su glavne novosti i koliki je fokus na ulozi lokalnih vlasti prema novom nacrtu zakona?

Područje jugoistočne Europe, zahvaljujući svom geografskom položaju, ima jedan od najvećih potencijala  za iskorištavanje sunčeve energije u Europi. Riječ je o pravom zlatnom rudniku koji čeka da bude iskorišten. Potencijalne koristi su višestruke. Razvojem solarne energije, Balkan smanjuje svoj ugljični otisak, potiče energetsku neovisnost, ali i gospodarski rast. Brojni su izazovi na tom putu, od zamršenosti regulatornih okvira do modela financiranja i ograničenih kapaciteta postojeće elektro-energetske infrastrukture. Mogu li razvoj i korištenje solarne energije biti katalizatori suradnje, nadilazeći granice u zajedničkoj misiji smanjenja ovisnosti o fosilnim gorivima?

Europska komisija je u predloženoj reformi modela tržišta električne energije Power Purchase Agreement (PPA) ugovore postavila kao iznimno važno sredstvo za postizanje ciljeva energetske sigurnosti građana i industrije. PPA ugovori sve su popularniji i u jugoistočnoj Europi, kupci energije u regiji prepoznali su vrijednost dugoročne kupnje zelene obnovljive energije izravno od proizvođača po unaprijed dogovorenim cijenama. Takav oblik kupoprodajnog ugovora donosi višestruke benefite i kupcima obnovljive energije i njenim proizvođačima.

Posljednja energetska kriza utjecala je na sve, ali na posebno je težak način pogodila klasične proizvođačke industrije s visokim utroškom električne energije. Kako su se industrije prilagodile novim energetskim izazovima, što još mogu učiniti kako bi postale energetski otpornije i kako im se u tome može pomoći glavna su pitanja koja ćemo raspraviti na ovome panelu. U želji da raspravu učinimo čim zanimljivijom, za sugovornike smo pozvali predstavnike proizvođačkih industrija, ali i developere, poduzetnike te pružatelje usluga u energetici.

Financiranje većih solarnih projekata danas ide preko FIP modela, ali se očekuje prijelaz na CfD i PPA prema najavama reforme tržišta električne energije. Ti mehanizmi investicije čine sigurnim i bankabilnim. Integrirane solarne elektrane mogu se financirati u režimu vlastite potrošnje.

Održiva financijska konstrukcija je uz pravnu sigurnost i pojednostavljene administrativne procese jedan od ključnih elemenata za uspješnu realizaciju projekata. Financijske institucije prepoznaju velik potencijal solarne energije i uz financiranje nerijetko i savjetuju investitore. Prate zakonske promjene i prilagođavaju se zahtjevima energetske tranzicije. U  kakve sve projekte ulažu banke i fondovi u Hrvatskoj, ali i drugim zemljama te koji su im pri tome kriteriji? Što je potrebno za veći angažman kapitala?

Energetske zajednice mogu značajno ubrzati integraciju obnovljivih izvora energije. Međutim, na putu ostvarenja punog potencijala energetskih zajednica i dalje stoje brojni regulatorni nedostaci. Kroz Horizon Europe projekt Communitas pokušava se razviti optimalan regulatorni i financijski okvir te pružiti tehnička potpora građanima prilikom uspostave i vođenja energetske zajednice.

Energetske zajednice i jedinice lokalne samouprave imaju značajnu ulogu u energetskoj tranziciji te mogu biti ključna komponenta za ubrzanje integracije obnovljivih izvora energije, posebice kroz realizaciju projekata korištenja sunčeve energije. Stoga je važno raspravljati o regulatornim, društvenim i tehničkim uvjetima koji su temelj za uspješnu implementaciju energetskih zajednica. Potrebno je educirati građane i potaknuti ih na zajednička ulaganja u projekte OIE te im omogućiti jednostavniji i pristupačniji način realizacije projekata. Postoje brojni primjeri dobre prakse u zemljama EU od kojih možemo naučiti kako uspješno koristiti energetske zajednice za uključivanje građana u energetsku tranziciju.

Smještaj

Smještaj možete rezervirati OVDJE i ostvarujete 35% popusta na redovne cijene u Bluesun hotelima Elaphusa**** i Bonaca***.
Sudionici konferencije cijene s popustom mogu koristiti od 22.5. do 6.6.

Kako doći do Bola?

- Katamaranom Split - Bol
- Trajektom Split - Supetar (40 min. vožnje do Bola)
- Avionom Zagreb - zračna luka Brač - *srijedom i subotom (19 min. vožnje do Bola)

Redoslijed plovidbe provjerite na Jadrolinija, a red letenja na Croatia Airlines.

IZLET 27. svibnja 2023. po cijeni od 93 EUR

Pozivamo vas da se pridružite networking izletu u subotu, 27. svibnja.
*Cijena od 93 EUR plaća se na recepciji prilikom prijave u hotel.

Evo što vas sve očekuje tijekom izleta:

08:30 Polazak iz Bola

09:15 Dolazak u Pučišća:
- posjet Klesarskoj školi - jedinoj koja u ovom dijelu Europe izučava obradu kamena starorimskim ručnim alatima.
- obilazak uz prezentaciju i stručno vodstvo predstavnika škole
- šetnja do male kapelice – izložba minijatura od bračkog kamena

11:15 Polazak prema Škripu:
- posjet Muzeju Uja - degustacija delicija od maslina
- posjet muzeju otoka Brača

13:00 Polazak prema Vidovoj gori – najvišem vrhu otoka Brača i najvišem otočnom gorskom vrhu na cijelom Jadranu

13:35 Dolazak na Vidovu goru

14:20 Odlazak prema OPG-u Gažul gdje je ručak u 15:00

17:30 Polazak prema Bolu

18:00 Dolazak u Bol

Pozivamo vas da se pridružite networking izletu u subotu, 27. svibnja.
*Cijena od 93 EUR plaća se na recepciji prilikom prijave u hotel.

Evo što vas sve očekuje tijekom izleta:

08:30 Polazak iz Bola

09:15 Dolazak u Pučišća:
- posjet Klesarskoj školi - jedinoj koja u
ovom dijelu Europe izučava obradu
kamena starorimskim ručnim alatima.
- obilazak uz prezentaciju i stručno
vodstvo predstavnika škole
- šetnja do male kapelice – izložba
minijatura od bračkog kamena

11:15 Polazak prema Škripu:
- posjet Muzeju Uja - degustacija delicija
od maslina
- posjet muzeju otoka Brača

13:00 Polazak prema Vidovoj gori – najvišem
vrhu otoka Brača i najvišem otočnom
gorskom vrhu na cijelom Jadranu

13:35 Dolazak na Vidovu goru

14:20 Odlazak prema OPG-u Gažul gdje je ručak
u 15:00

17:30 Polazak prema Bolu

18:00 Dolazak u Bol

OBRAZAC ZA PRIJAVU

Prijava Dani Sunca
Više sudionika iz iste tvrtke?
Želite li se prijaviti za izlet 27. svibnja?

Dodatni sudionici

Želite li se prijaviti na izlet 27. svibnja?

Korištenjem ovog obrasca pristajete na Google reCAPTCHA, potvrđujete da ste upoznati s OIEH Politikom privatnosti te dajete suglasnost na prikupljanje i obradu osobnih podataka.

Bluesun hotel Elaphusa ****

Bluesun hotel Bonaca ***

Fotografije izleta