11.8 C
Zagreb
Ponedjeljak, 18 ožujka, 2024

DANI SUNCA

30. rujan - 1. listopad 2021.
Grad Hvar
- Arsenal i hotel Amfora -

Organizator
Obnovljivi izvori energije Hrvatske
Pokret otoka

Prirodni potencijal sunčeve energije u Hrvatskoj je velik i iskoristiv u svim njezinim dijelovima, a ova konferencija namijenjena je svima čije je djelovanje i interes usmjeren prema energetskom razvoju koji će slijediti takav potencijal!

SMJEŠTAJ

Smještaj možete rezervirati na www.suncanihvar.com gdje uz upisivanje koda DS2021 ostvarujete 30% popusta na redovne cijene u hotelu Amfora i Pharos

Partneri i sponzori

Program

1. DAN
30. rujan 2021. dvorana Arsenal
Moderatorica: Blaženka Leib
18:00 Pozdravni govori:
  Stipe Čogelja, zamjenik župana, Splitsko-dalmatinska županija
  Rikardo Novak, gradonačelnik, Grad Hvar
  Maja Pokrovac, direktorica, Obnovljivi izvori energije Hrvatske
  Maja Jurišić, predsjednica, Pokret otoka
18:30 18:40 Video obraćanje:
  Walburga Hemetsberger, direktorica, SolarPower Europe
18:40 18:55 Uvodna prezentacija: Primjene solara
  prof. dr. sc. Neven Duić, Fakultet strojarstva i brodogradnje
18:55 19:55 PANEL 1Europska i nacionalna strategija za zelenu tranziciju 
Moderatorica: Maja Pokrovac, OIEH
  Ivo Milatić, državni tajnik, energetika, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
  Lana Bačura, voditeljica službe u Upravi za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju, Ministarstvo poljoprivrede
  Stipe Čogelja, zamjenik župana, Splitsko-dalmatinska županija
20:00 Domjenak, terasa hotela Riva (BB Club)
 
2. DAN
1. listopad 2021. hotel Amfora
9:00 – 9:30 Uvodna prezentacija: Novi zakonski okvir za zelenu tranziciju
  Ivo Milatić, državni tajnik, energetika, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
09:30 10:45
PANEL 2: Stanje i budućnost fotonaponskih elektrana u Hrvatskoj
Moderator: Aljoša Pleić, Acciona
  Ivo Milatić, državni tajnik, energetika, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
  Zdravko Tušek, državni tajnik, poljoprivreda, Ministarstvo poljoprivrede
  Ozren Fućak, voditelji projekata – specijalist, HROTE
  Dr.sc. Tomislav Plavšić, predsjednik uprave, HOPS
10:45 11:00
Pauza za kavu
11:00 – 11:15 Prezentacija: Solarni potencijali u Hrvatskoj
  Ninoslav Holjevac, Fakultet elektrotehnike i računarstva
11:15 12:30
PANEL 3: Solarne tehnologije u Hrvatskoj
Moderatorica: Ines Ban-Kolić, Elvirtus
  Stjepan Talan, direktor, Solvis
  Ljubomir Majdandžić, Hrvatska stručna udruga za Sunčevu energiju
  Zdravko Krmek, direktor, Sunceco
  Frano Barbir, predsjednik, Hrvatska udruga za vodik
  Ivana Chaux-Jukić, članica uprave, Active Solera
  Edo Jerkić, direktor Vivo Somnia, član uprave Megajoule
12:30 14:00
Ručak
14:00 15:15
PANEL 4: Primjena solara u gospodarstvu, industriji i poduzetništvu
Moderator: Tomislav Ćurković, Encro
  Stephan Schindele, Head od Product Management Agri-PV, globalni direktor za solar, BayWa r.e.
  Mirko Ervačić, direktor, Osatina grupa
  Ugo Toić, direktor, Otočna razvojna agencija OTRA
  Ivan Šimić, tehnički direktor, EnergoVizija
  Marko Lasić, direktor, KOER
  Zoran Miliša, nezavisni energetski stručnjak
15:15 16:30
PANEL 5: Uloga građana i JLS u zelenoj tranziciji
Moderatorica: Maja Jurišić, Pokret otoka
  Mario Rajn, gradonačelnik, Grad Križevci
  Miljenko Polić, direktor, komunalno poduzeće, Vrgorac
  Ivan Zoković Cola, voditelj, energetska zadruga Novi Otok, Korčula
  Šime Fio, član gradskog vijeća, Grad Hvar
  Saša Jovičić, NESOI European Islands Facility
  Maja Rajčić, načelnica sektora za energetsku učinkovitost, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
16:30 17:45
PANEL 6: Ekonomsko-financijska održivost projekata
Moderator: Mladen Sirovica
  Victoria Zinchuk, direktorica, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD)
  Luka Bayer, voditelj, Structured Finance Division Large Corporates, Erste banka
  Stevo Rajevski, direktor, South Eastern Europe Renewable Energy Fond
  Mario Klarić, direktor, Professio Energia
  Stipe Čogelja, zamjenik župana, Splitsko-dalmatinska županija
  Anton Kovačev, voditelj ureda EIB grupe u Zagrebu
17:45 18:00
Završna riječ

Paneli i prezentacije

Europska i nacionalna strategija za zelenu tranziciju Europski zeleni plan usmjeren je na održiv rast koji uključuje tranziciju prema pravednom društvu s modernim, resursno održivim i konkurentnim gospodarstvom s neto nula emisija CO2 u 2050. Provedba Zelenog plana na nacionalnoj razini velik je izazov za sve članice EU-a, pa tako i za Hrvatsku. Zelena tranzicija u Hrvatskoj ostvarit će se prelaskom na čistu energiju, poticanjem zelenih ulaganja, jačanjem samodostatnosti u proizvodnji hrane te razvojem održivog i kružnog biogospodarstva. Potencijale imamo, ciljevi su postavljeni, sredstva su nam na raspolaganju, no jesu li ambicije dovoljne? Koliko smo spremni na pretvaranje klimatskih i ekoloških ambicija u stvarne projekte? Kakve nam reforme predstoje i što donose novi zakonodavni okviri? Gdje su nam prilike, potencijalne zamke, a gdje najveći izazovi?
Stanje i budućnost fotonaponskih elektrana u Hrvatskoj Europa je na putu da postane prvi klimatski neutralan kontinent na svijetu, a solarna energija može pomoći u postizanju tog cilja. Solar, prema svim predviđanjima, čekaju svijetli dani. Pad troškova i nove energetske politike glavni su razlozi za optimistične prognoze velikog rasta broja i instalirane snage sunčanih elektrana do kraja ovog desetljeća. Hrvatska je s razvojem fotonaponskih elektrana krenula prije 10-ak godina i još uvijek je ostao veliki neiskorišteni potencijal koji privlači veliki interes. Možemo li ostvariti sve očekivane projekte sukladno prostornim i okolišnim uvjetima? Gdje su još razvojne, proceduralne i administrativne boljke i na koji ih način riješiti? Kojim tempom možemo povećati korištenje solarne energije?
Solarne tehnologije u Hrvatskoj Način korištenja Sunčeve energije odavno je stekao širu pažnju javnosti, a razvoj tehnologija zasnovanih na korištenju Sunčeve energije i njihova komercijalna upotreba u stalnom su porastu. Od suvremenih solarnih tehnologija danas se očekuje inovativnost, pouzdanost, ekološka prihvatljivost i kompatibilnost s pametnim mrežama. Bez takvih rješenja nema uspješne energetske tranzicije. Stoga je potrebno poticati na inovacije i istraživanja te sustavno ulagati u edukaciju. Gdje je Hrvatska u odnosu na ostatak svijeta kada je riječ o novim solarnim tehnologijama? Što sve rade i kakva rješenja razvijaju domaći proizvođači? Je li dovoljno kvalitetna i sustavna suradnja između gospodarstva i akademske zajednice?
Primjena solara u gospodarstvu, industriji i poduzetništvu Osim iskorištavanja Sunčeve energije za potrebe kućanstava, kao što su zagrijavanje prostora, vode ili proizvodnja električne energije, sve se više prepoznaje mogućnost njezinog korištenja u automobilskoj industriji, poljoprivredi, građevinskom sektoru, rudarstvu, proizvodnji vodika, itd. Solarna energija je u sinergiji s brojnih sektorima i može odgovoriti na mnoge energetske zahtjeve. Gdje je ta sinergija najizraženija u hrvatskom gospodarstvu? Može li solarna energija donijeti veću konkurentnost gospodarstva, smanjiti troškove i stvoriti novu dodanu vrijednost? Kako pametno i inovativno iskoristiti sav hrvatski solarni potencijal?
Ekonomsko-financijska održivost projekata Pravna sigurnost, pojednostavljeni administrativni procesi i održiva financijska konstrukcija neki su od ključnih elemenata koji jamče uspjeh u realizaciji OIE projekata. Iako investitore u proizvodnju energije iz obnovljivih izvora znatno više muči administracija, financijska konstrukcija itekako je bitan element u realizaciji projekata. Financijske institucije postrožuju pravila, traže veće garancije, prilagođavaju se ‘zelenim’ trendovima te sve više podržavaju ekološki prihvatljive i održive projekte u svim područjima OIE. U kakve će projekte ulagati banke i fondovi u Hrvatskoj i koji su njihovi kriteriji? Što je potrebno za veći angažman kapitala i sigurnost njegovog povrata? Kako osigurati održivost projekata?
Uloga građana i JLS u zelenoj tranziciji Jedinice lokalne samouprave imaju značajnu ulogu u tranziciji na potpuno obnovljivu energiju i njihova podrška itekako je važna. Lokalne vlasti primjenjuju nacionalna pravila na lokalnoj razini, stoga je od iznimne važnosti njihovo aktivno sudjelovanje u kreiranju tranzicijskih politika i lokalnih strategija. Potrebno je educirati građane i potaknuti ih na pojedinačna i zajednička ulaganja u projekte OIE. Također, potrebno im je omogućiti jednostavnost i pristupačnost korištenja OIE kako bi se snažnije razvijala distribuirana proizvodnja energije. Kako ojačati ulogu lokalnih zajednica u realizaciji projekata na njihovom području? Kakva je dosadašnja suradnja investitora i lokalnih zajednica? Kako iskoristiti sve veći interes građana za sudjelovanjem u zelenoj tranziciji?