Prednost je elektrana na balkonima njihova niža cijena u odnosu na druge vrste solara
Male kućne solarne elektrane ugrađene na balkonske ograde novi su trend među Europljanima koji žele investirati u vlastitu proizvodnju struje i smanjiti račune za nju. Dok je u Njemačkoj, primjerice, ugradnja balkonskih solara prošle godine za 400 posto premašila istovrsne brojke iz 2022., u Hrvatskoj, kako doznajemo od sudionika na tržištu obnovljivih izvora, ovaj novi trend u solarnim elektranama još nije uhvatio ni početni zamah. – U Hrvatskoj trenutno nema dostupnih podataka o upotrebi balkonskih solarnih elektrana – kaže Kristina Lauš iz Zelene energetske zadruge (ZEZ). Iako je ZEZ, prema riječima naše sugovornice, u svakodnevnoj izravnoj komunikaciji s građanima iz cijele Hrvatske koji su zainteresirani za solarne elektrane ili ih već koriste, još nisu naišli na nekoga tko koristi balkonske solare. Potvrđeno nam je da najveći zamah balkonski solari trenutno imaju u Njemačkoj.
Elektrane male snage
Termin balkonska elektrana, “balkonkraftwerk” na njemačkom jeziku, podrazumijeva solarnu elektranu male snage, od 600 do 800 vata, koja se, primjerice, u Njemačkoj, može postaviti bez ishodovanja dozvola, u jednostavnom procesu registracije kod lokalnog opskrbljivača energijom i u federalnoj agenciji. Ovakve se elektrane uobičajeno sastoje od dva solarna modula i mikroinvertera, znatno su manje snage od tipičnih krovnih i prijenosne su – navode u ZEZ-u. Vlasnici balkonskih elektrana, prema istom izvoru, obvezni su potrošiti svu električnu energiju koju njihove elektrane proizvedu i nemaju mogućnost predaje viškova u mrežu ili otkupa viška energije.
Kako su balkonske elektrane male snage tako su i koristi koje vlasnici imaju od njih male. Vršna snaga elektrane od 600 vata, na primjer, nije dovoljna za korištenje električnog kuhala za vodu ili kuhanje na električnom štednjaku jer takvi uređaji uobičajeno trebaju nekoliko kilovata snage za svoj rad – ističe Kristina Lauš.
S obzirom na malu snagu u odnosu, primjerice, na solare montirane na krovovima kuća ili stambenih zgrada, balkonski solari služe prije svega za smanjenje računa za električnu energiju. Uz to, početna ulaganja u nabavu i ugradnju fotonaponskih modela neusporedivo su manja od troškova postavljanja elektrana na krovovima zgrada.
Prednost ovih elektrana je njihova manja cijena u odnosu na druge vrste solara, a riječ je, prema dostupnim podacima, o prosječnih 500 do 700 eura po elektrani. Uz to, za razliku od krovnih elektrana, instalacija balkonskih relativno je jednostavna te se sastoji od postavljanja panela na balkon i priključivanja invertera na električnu utičnicu – tvrde u ZEZ-u. I u gospodarsko-interesnom udruženju Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) suglasni su s ocjenom da balkonski solari kod nas još nisu prepoznati kao dobra poluga za razvoj proizvodnje električne energije iz čistih izvora i uštedu kućanstava na računima za struju.
Trenutno u Hrvatskoj ne postoji pojačana potražnja i upotreba balkonskih solarnih elektrana. Prisutan je nedostatak svijesti i informacija među općom populacijom o mogućnostima i prednostima. To ne iznenađuje s obzirom na to da je ukupni kapacitet krovnih solarnih elektrana u Hrvatskoj skroman iako je prisutan rast – kažu u udruženju OIEH.
Svi koraci
Kao jednu od prepreka pojačanom interesu građana za ugradnju balkonskih solara Kristina Lauš navodi nepostojanje zakonodavnog okvira koji bi, ističe, omogućio njihovo jednostavno postavljanje. – Vlasnik balkonske elektrane mora slijediti sve korake postavljanja elektrane kao i za klasične krovne solarne elektrane za kućanstva. Uz to, zbog još uvijek relativno niskih cijena električne energije u Hrvatskoj u usporedbi sa razvijenim zapadnim zemljama poput Njemačke, postavljanje ovakvih malih elektrana upitne je isplativosti jer pokrivaju vrlo mali dio potreba za električnom energijom – kaže Kristina Lauš.
U Njemačkoj je lani oko 270 000 kućanstava instaliralo balkonske solare, doprinijevši visokom udjelu solarne energije u energetskom miksu te države od 16%. U nas je udio solara u miksu nešto veći od 2%.
IZVOR: Jutarnji list
