RES Simplify za jednostavniji i brži razvoj OIE

Giles Dickson na Danima dobroga vjetra- Dubrovnik

Europska unija je planom REPowerEU odlučila povećati ulaganja u obnovljive izvore energije, a najviše čiste obnovljive energije očekuje od vjetroelektrana. Europa sada ima 190 GW instaliranih kapaciteta vjetroelektrana, a planirano je da će do 2030. godine imati 510 GW. Ponajviše se očekuje da će vjetroelektrane izgrađene na moru dati najveći doprinos traženim ciljevima, no mjesta za razvoj vjetroelektrana na kopnu ima još mnogo. Tim je riječima Giles Dickson, direktor WindEurope, krovne europske organizacije za energiju vjetra, započeo svoje izlaganje na konferenciji Dani dobroga vjetra u Dubrovniku.

Naravno, ako Europa želi postići sve ove ciljeve potrebno je riješiti dva velika i važna pitanja koja muče ovaj sektor već dugo. Jedan od njih je opskrbni lanac i problemi u opskrbi na razini cijele Europe“, istaknuo je Giles Dickson te napomenuo kako sve velike europske tvrtke koje proizvode vjetroturbine i opremu za vjetroelektrane već neko vrijeme posluju s gubitkom, što je neodrživo.

No, kao najveći problem razvoja OIE Dickson ističe dugogodišnja čekanja na dozvole i priključke, napominjući da ovaj problem muči svaku državu Europske unije. Količina papirologije, dozvola i rješenja potrebna za jednu vjetroelektranu može se mjeriti u metrima, što je jasno pokazano na primjeru dokumentacije potrebne za jednu vjetroelektranu u Njemačkoj.

Zato je Europska unija prije dvije godine pokrenula, zajedno s organizacijom WindEurope, projekt RES Simplify. Njegov je cilj detektirati sva uska grla, sva problematična područja i sve prepreke u prikupljanju dokumentacije za izdavanje dozvola za vjetroelektrane. Pri tome, rekao je Dickson, RES Simplify traži i primjere dobre prakse. „Dobre trebamo više primjenjivati, a loše trebamo popraviti“, naglasio je Giles Dickson.

Svrha RES Simplify jest poboljšanje učinkovitosti kako bismo svi imali što više čiste i sigurne energije. Nakon dvije godine istraživanja prepreka danas znamo što točno muči svaku pojedinu zemlju članicu. Primjerice u Hrvatskoj je zadovoljavajući postupak priključka na mrežu, a loše stojimo s odabirom lokacije za gradnju vjetroelektrana. Administrativna autorizacija je jako loša, pogotovo kad se pogledaju regionalne razlike. Svaka županija ima svoje komplicirane prostorne planove koji su ozbiljan problem razvoju OIE.

Isto tako, Hrvatska je odlučila da se mora primijeniti ona tehnologija koja je bila u originalnoj prijavi, a koja je u 10 godina čekanja na dozvole u međuvremenu zastarjela. Suprotno tome, većina zemalja EU primjenjuje pravilo da se samo najnovija tehnologija ugrađuje u vjetroelektrane. Još jedan problem u Hrvatskoj je mogućnost povećanja instaliranih kapaciteta prilikom priključenja na mrežu. Većina zemalja EU dopušta povećanje kapaciteta u nekim slučajevima i do 100%, a primjerice Španjolska i Portugal nemaju nikakvih ograničenja u povećanju instaliranih kapaciteta.  U Hrvatskoj to nije slučaj i dopušteno je povećanje od samo 25%.

Gledajući količinu dozvola i dokumentacije potrebne za nove vjetroelektrane, Hrvatska je pri samom dnu Europe, ali smo isto tako usprkos svim tim preprekama u proteklih nekoliko godina izgradili vjetroelektrane koje nose 1000 MW instalirane snage i električnom energijom napajaju više od 500 tisuća kućanstava. Hrvatske vjetroelektrane sudjeluju s 11% u ukupnom energetskom miksu u Hrvatskoj, dok je taj udio na razini EU 15%.

WindEurope procjenjuje da Hrvatska ima prostora za izgradnju dodatnih 1400 MW kapaciteta vjetra.  

Europska unija nudi svu moguću pomoć po ovom pitanju, kaže Giles Dickson, te će svaka zemlja članica dobiti detaljan pregled uskih grla i najvećih prepreka koje koče brži razvoj OIE projekata kao i preporuke kako te probleme što efikasnije riješiti. Koliko se ozbiljno EU uhvatila u koštac s problemom razvoja OIE i smanjenja čekanja na dozvole dokazuje i stvaranje Go-to područja.

To su područja, na kopnu i moru, u kojima nema većeg utjecaja na okoliš poput industrijskih zona, postojećih vjetroelektrana, luka, odlagališta otpada, umjetnih jezera, degradiranog zemljišta.  Na ovim područjima novim vjetroelektranama i drugim OIE projektima neće biti potrebna studija utjecaja na okoliš, a sve druge dozvole će morati biti dovršene u roku od godine dana. Ako tijekom godine dana nema odgovora od mjerodavnih tijela, smatrat će se da je njihov odgovor pozitivan i gradnja može započeti. Svaka članica EU bi trebala uskoro napraviti mapu svojih Go-to područja.

Za sve ostale OIE projekte, uključujući i vjetroelektrane, prema postojećoj EU Direktivi o obnovljivoj energiji sve se dozvole moraju izdati u roku od dvije godine. To, na žalost, u praksi dosad nije bilo tako. Niti jedna članica EU nije poštivala odredbe te direktive, naročito što se tiče rokova za izdavanje dozvola. Ova je direktiva planom REPowerEU također stavljena na reviziju i do kraja ove godine će proći glasanje u EU Parlamentu.

No prije toga o njoj su se trebali očitovati ministri energetike svih članica EU. Ovoga su se tjedna okupili u Luxembourgu i usuglasili oko stava da budućnost EU leži u više obnovljive energije i da je ključno ukloniti prepreke bržem razvoju. Ministri energetike članica EU su se usuglasili da se širenje projekata OIE i povezano širenje mrežne infrastrukture na kopnu i moru u Europi treba smatrati pitanjem „prevladavajućeg javnog interesa” i „javne sigurnosti”. Tako su dali zeleno svjetlo revidiranoj Direktivi o obnovljivoj energiji i bržem razvoju projekata zelene energije.

“Procedura dobivanja dozvola za sve nove vjetroelektrane trebala bi trajati maksimalno dvije godine. Vlade bi trebale osigurati da ovaj rok pokriva sve dozvole, uključujući procjenu utjecaja na okoliš i priključenje na mrežu”, poručio je Giles Dickson podržavajući odluku ministara energetike.

RES Simplify svakako može biti jedan od najkorisnijih alata kojega će Vlade zemalja članica EU moći upotrijebiti za brže, kvalitetnije i jednostavnije širenje novih projekata OIE.

Vjetar za održivost

„Ja ću govoriti o rješenjima“ – rekao je u uvodu svoje prezentacije na konferenciji Dani dobroga vjetra Hein Prinsen, konzultant nizozemske Ekološko-konzultantske tvrtke Bureau Waardenburg,

Pročitaj više »