“Dani dobroga vjetra” pravi su vjetar u leđa OIE

Dani dobroga vjetra

Konferencija Dani dobroga vjetra održava se u situaciji kad cijela Europa traži načine za što brži prelazak na obnovljivu energiju. Uz partnersku podršku WindEurope i pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, 270 sudionika iz Hrvatske, zemalja regije i Europe okupilo se u Dubrovniku na ovom velikom događaju u organizaciji Obnovljivih izvora energije Hrvatske. Direktorica OIEH, Maja Pokrovac, istaknula je u svom uvodnom govoru važnost konferencije, kao i ulogu Hrvatske u regiji: “Kolege iz regije su vrlo zainteresirani i žele surađivati s nama. Hrvatska mora raditi mnogo bolje kako bi imala što više projekata iz OIE. Europa ne želi administrativne prepreke, naš posao je da ih uklanjamo. Suradnja svih dionika je ključna i neophodna kako bi se obnovljivi izvori energije dalje razvijali. Ono što želi Europa želimo i mi, a to je što više obnovljive energije, ali je istovremeno jasno da bez suradnje ne možemo ostvariti tu zelenu tranziciju do željenih megavata instalirane snage koji će do 2030., nadam se, biti 5000 MW”, rekla je Pokrovac.

Ivo Milatić, državni tajnik za energetiku, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja istaknuo je da su Dani dobroga vjetra pravi vjetar u leđa obnovljivim izvorima energije. „Energija vjetra je značajna, potencijal je ogroman, Hrvatska ima dobru lokaciju, elektrane koje rade 3.800 sati godišnje i država je odlučila uvesti sistematičan pristup razvoju obnovljivih izvora energije. Promijenili smo zakone, u tijeku je izrada podzakonskih akata, trenutno se radi na sustavu  za priključenje na mrežu, metodologija mora biti što bolja. Svi se moraju uključiti kako bi se ubrzale i skratile procedure, to nas zanima. Vjetar i obnovljiva energija strateški su važni Hrvatskoj, a nadam se da ćemo na konferenciji zajedno doći do odgovora na koji način brže, i ne ugrožavajući okoliš, dostići naše zelene ciljeve“, istaknuo je Milatić te zaključio: “naš moto je da imamo primjenjive zakone”.

Europa novim planom REPowerEU traži i od Hrvatske da poveća kapacitete projekata energije vjetra i to novih 1400 MW instaliranih kapaciteta do 2030. godine.

Da bismo to ostvarili moramo pojednostaviti i skratiti procese izdavanja dozvola za nove OIE projekte. Oni su trenutno dugotrajni i po tome Hrvatska nije izuzetak, poručio je Giles Dickson, direktor WindEurope, krovnog europskog udruženja za energiju vjetra, koje je partner konferencije.

“Sretan sam i počašćen što je WindEurope partner konferencije koja se događa sad, u ključna vremena za energiju u Europi. Hrvatska može još mnogo i ima potencijal za nove vjetroelektrane i radujem se što ću vam moći pokazati kako to možete ostvariti”, rekao je na otvorenju konferencije Giles Dickson. U nastavku konferencije u svojoj prezentaciji govorio je o tome na koji način Hrvatska može doći do željenih megavata novih instalacija poboljšanjem procesa izdavanja dozvola i napomenuo da je Europska komisija promatrajući situaciju u svakoj pojedinoj zemlji članici izdvojila točno određena područja koja treba poboljšati.

“Prema hrvatskim zakonima, morate koristiti tehnologiju koja je bila u originalnoj prijavi za dozvolu, a većina europskih država dopušta fleksibilnost tako da možete modernizirati tehnologiju, umjesto da zaglavite s onom koja je možda bila najbolja prije pet godina”, naglasio je Dickson. Napomenuo kako je važno čim prije ukloniti te prepreke te isto tako brzo ustanoviti “go-to” područja, mjesta za brzi razvoj projekata OIE za koje će se dozvole izdavati u roku od godine dana.

“Kada imate dobre i kvalitetne projekte nije problem pronaći način za njihovo financiranje, tako to radi naša banka, Europska banka za obnovu i razvoj. Što se tiče privatnog sektora, on bi se morao koncentrirati na ono što dobro radi: identifikaciju dobrih lokacija, razvoj projekata, ishođenje dozvola i osiguravanje financiranja kako bi se moglo početi s izgradnjom”, rekao je Grzegorz Zielinski, Head of Energy Europe, EBRD, koji je bio jedan od sugovornika na panelu.

Ovakve su konferencije važne zato što uspostavljaju dijalog između ključnih dionika – ministarstava, investitora, županijskih i lokalnih zajednica. Suradnja među njima može odrediti brzinu razvoja projekata.

“Znali smo i prije koliko su energija vjetra i sunca važne, no ova energetska kriza nam je pokazala da su mnogo važniji no što smo mislili. Ovo je pravo vrijeme i prava tema i raduje me što je konferencija baš u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koja ni nema drugih izvora energije osim obnovljivih koje ćemo nastaviti i dalje razvijati”, rekao je u svom obraćanju sudionicima konferencije Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije na otvorenju konferencije Dani dobroga vjetra.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković u pozdravnom je govoru rekao kako je izuzetno izazovno upravljati gradom u vrijeme energetske krize i da je prije krize Dubrovnik krenuo prema zelenoj tradiciji te stoga i ne čudi što je baš Dubrovnik odabran za mjesto održavanja konferencije.

“Izuzetno mi je drago što se o ovako važnoj temi razgovara ovdje u Dubrovniku, u gradu koji je po mnogo čemu uvijek bio ispred vremena. Dubrovnik je odavno prepoznao važnost ulaganja u obnovljive izvore energije i provodimo brojne projekte. Apsolutno podržavam uklanjanje administrativnih prepreka za razvoj novih projekata OIE, uz poštivanje naše kulturne baštine”, poručio je gradonačelnik.

“Ulaganje u obnovljive izvore energije ulaganje je u energetsku sigurnost države jer nema bolje i jeftinije energije od one iz vlastite zemlje”, zaključak je Grzegorza Zielinskog na kraju prvog panela “Uvjeti za ubrzanje energetske tranzicije” s kojim su se svi složili.

O konferenciji su izvijestili brojni mediji, a u nastavku je izvještaj iz Kronike dana Hrvatskog radija:

Kronika dana Hrvatskog radija