Vjetar na moru postavljanjem vjetroelektrana može biti iskorišten i pretvoren u električnu energiju. Zovu ih offshore vjetroelektranama i, kao što sam naziv sugerira, to su vjetroelektrane koje nisu na obali. Iako se najčešće postavljaju u morima ili oceanima, offshore vjetroelektrane uključuju i one koje mogu biti izgrađene i na kontinentu, odnosno na većim jezerima. Prva pučinska vjetroelektrana instalirana je davne 1991. godine u Danskoj i otad broj ovakvih projekata bilježi značajan rast. Pučinske vjetroelektrane postale su iznimno važan dionik na globalnom tržištu obnovljive energije.
Europa je razvoj pučinskih vjetroelektrana stavila u središte svoje energetske tranzicije, a vlade diljem Europe obvezale su se na razvoj 150 GW pučinskih vjetroelektrana do 2030. godine. Predviđa se kako će do 2050. u morima diljem Europe biti instalirano čak 450 GW vjetroelektrana.
Zašto su vjetroelektrane na moru u središtu europske energetske tranzicije? Prije svega, turbine su im mnogo veće i jače od vjetroelektrana na kopnu te posljedično proizvode znatno veću količinu električne energije. Postoje vjetroelektrane na moru visoke poput Eiffelovog tornja s lopaticama dužine jednog nogometnog igrališta, do 120 metara. Postoje i vjetroparkovi na moru koji proizvedenom električnom energijom opskrbljuju cijele gradove. Na sljedećoj slici je Greater Gabbard offshore vjetropark u Sjevernom moru, 23 km od obale Suffolka u Engleskoj, kapaciteta 504MW i godišnje proizvodnje 1,75 TWh.
Upravo veličina lopatica pučinskih vjetroelektrana ih čini produktivnijima i učinkovitijima. Također vjetar na moru konstantniji je od vjetra na kopnu. Zbog toga je količina električne energija koju proizvode vjetroelektrane na moru veća, kako u pogledu proizvodnje tako i u pogledu dosljednosti. Budući da vjetrovi tijekom dana putuju neometano na moru, pučinske vjetroelektrane osiguravaju konstantnu proizvodnju električne energije tijekom dana kada je najveća potražnja i potrošnja. Također, vjetroelektrane na moru imaju veći faktor iskorištenosti kapaciteta te rade duže od vjetroelektrana na kopnu.
Pučinske vjetroturbine u plitkim morima usidrene su sustavima na dnu, no u dubljim morima one mogu biti postavljene i na plutajuća postolja. Niz tvrtki razvija inovativne plutajuće pučinske platforme za instalacije vjetroelektrana u dubokim vodama. Hrvatska spada među zemlje s dubljim morima, ali i vjetrovima koji su povoljni za razvoj pučinskih vjetroelektrana. Svaki novi instalirani megavat projekta obnovljive energije približava nas ciljevima energetske samodostatnosti te su sve glasniji zahtjevi da i Hrvatska počne razvijati vjetroelektrane na moru.
Akcijski plan za obnovljive izvore energije na moru u Hrvatskoj
Dok Republika Hrvatska u svojim strateškim dokumentima nema eksplicitne ciljeve kapaciteta za OIE na moru, zemlje poput Francuske, Grčke, Italije i Španjolske imaju zacrtane ciljeve za razvoj projekata OIE na moru do 2030. godine. Kako bi se iskoristio njihov potencijal na moru u Hrvatskoj, važno je što prije početi s razvojem zakonodavnog okvira za obnovljive izvore energije na moru. Zato je udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) pokrenulo projekt izrade studije Akcijski plan za obnovljive izvore na moru u Hrvatskoj. Dovršena studija daje pregled i analizu mogućnosti iskorištavanja obnovljivih izvora energije u moru u Hrvatskoj te predlaže akcijski plan za njihov razvoj. Izradu studije financirala je Europska banka za obnovu i razvoj, a OIEH je za izradu studije okupio stručnjake Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, OIKON – institut za primijenjenu ekologiju i Pokret otoka.
Kako bi se pokrenuo razvoj obnovljivih izvora energije na moru, postoji niz točaka koje VladaRepublike Hrvatske mora inicirati. Najvažniji korak je izrada Državnog prostornog plana morskog područja, što je prvi korak u uspostavljanju područja za obnovljive izvore energije na moru. Važno je planirati višenamjenski razvoj obnovljivih izvora energije na moru (npr. kolokacija s proizvodnjom vodika, korištenje postojeće infrastrukture za naftu i plin, proizvodnja hrane iz aktivnosti marikulture itd.).
Kako bismo vidjeli prve obnovljive izvore energije na moru puštene u rad početkom idućeg desetljeća, važno je da se što prije utvrde državna tijela koja bi počela kontinuirana mjerenja i praćenja skupova podataka na moru, kao što su brzina i učestalost vjetra na većim nadmorskim visinama, hidrografska istraživanja i istraživanja okoliša.
Razvoj obnovljivih izvora energije na moru ovisi o nizu čimbenika. Nakon analize glavnih sektora na koje bi utjecao razvoj obnovljivih izvora energije na moru ova studija je identificirala više od 29.000 km2 raspoloživog područja za obnovljive izvore energije na moru. To uključuje područja za vjetroelektrane (vjetroelektrane na moru i plutajuće vjetroelektrane) i za plutajuće fotonaponske elektrane. Projekti obnovljivih izvora energije na moru imaju znatno dulje vrijeme gradnje u usporedbi s kopnenim projektima zbog svoje veličine i složenosti. Stoga je Europska komisija utvrdila glavne izazove i prijedloge za usvajanje OIE na moru. Akcijski plan za obnovljive izvore na moru u Hrvatskoj donosi prvu takvu analizu za našu zemlju.
