Obnovljivi izvori energije Hrvatske, uz partnersku podršku europskog udruženja WindEurope te pokroviteljstvo Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske, organiziraju konferenciju “Dani dobroga vjetra” koja će se održati 2. i 3. lipnja 2022. u Dubrovniku. Interes za sudjelovanje je iznimno velik, ako još niste rezervirali svoje mjesto učinite to što prije OVDJE

međunarodne i europske institucije – ministarstva – akademska zajednica – financijski sektor – proizvođači turbina – investitori – proizvođači električne energije iz OIE – fosilna industrija koja planira OIE projekte – stručnjaci za zaštitu prirode – panel rasprave – prezentacije – novi trendovi – primjeri dobre prakse – razmjena iskustava – networking – B2B 

PROGRAM

ČETVRTAK, 2. lipnja 2022.
14:30 – 15:30
15:30 – 16:30
Registracija (kod recepcije)
Piće dobrodošlice uz nastavak registracije (kod dvorane) 
  Blaženka Leib, moderatorica
16:30 – 17:10
OTVARANJE KONFERENCIJE I POZDRAVNI GOVORI
  mr.sc. Maja Pokrovac, direktorica, Obnovljivi izvori energije Hrvatske
  Giles Dickson, direktor, Wind Europe
  Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika
  Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije 
  Ivo Milatić, državni tajnik, energetika, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH

17:10 – 17.50

RES SIMPLIFY – kako pojednostaviti i ubrzati izdavanje dozvola za projekte energije vjetra, prezentacija
  Giles Dickson, direktor, WindEurope
17:50 – 18:10
RAZVOJ OFFSHORE VJETROELEKTRANA U MEDITERANU, prezentacija
  Ivan Komušanac, Advisor – Electrification, WindEurope
18:10 – 19:30
panel 1: UVJETI ZA UBRZAVANJE ENERGETSKE TRANZICIJE
  Giles Dickson, direktor, WindEurope
  Ivo Milatić, državni tajnik, energetika, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH
  Grzegorz Zieliński, Head of Energy Europe, European Bank for Reconstruction and Development (EBRD)
  Danijela Isailović, direktorica, OIE Srbija
  Darko Belić, član Uprave, HOPS
  Moderatorica: mr. sc. Maja Pokrovac, direktorica, Obnovljivi izvori energije Hrvatske
20:00 – 02:00
Cocktail večera i party
   
PETAK, 3. lipnja 2022.
10:00 – 10:20
VJETAR ZA ODRŽIVOST, prezentacija
  Hein Prinsen, Senior Consultant Nature-inclusive Energy Transition, Bureau Waardenburg
10:20 – 11:20
panel 2: ZAŠTITA OKOLIŠA UZ DALJNJI RAZVOJ VJETROELEKTRANA
  Hein Prinsen, Senior Consultant Nature-inclusive Energy Transition, Bureau Waardenburg
  Dalibor Hatić, direktor, OIKON instituta za primijenjenju ekologiju
  Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH
  Arnaud Bellanger, direktor, Statkraft Francuska i Hrvatska
  Ivan Strunje, Business Development Manager, NEOEN
  Moderatorica: Mirna Mazija, direktorica, Supernatural
11:20 – 11:40
Pauza za kavu
11:40 – 12:00
POTENCIJAL INTEGRACIJE VJETROENERGIJE U ENERGETSKI SUSTAV, prezentacija
  dr.sc. Goran Krajačić, izvanredni profesor, Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu
12:00 – 13:00
panel 3: RAZVOJ PRIJENOSNE MREŽE I REGULATIVA ZA PRISTUP MREŽI
  Igor Šumonja, rukovoditelj službe za pristup mreži, HOPS
  Ivo Milatić, državni tajnik, energetika, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH
  dr.sc. Goran Slipac, dipl.ing. pomoćnik direktora, HEP ODS
  Ante Merčep, direktor, Croatian Green Energy
  Moderator: Ivo Dubravčić, menadžer za Hrvatsku, Hive Energy
13:00 – 13:20
REPowerEU I UTJECAJ ELEKTRIFIKACIJE NA ENERGETSKU NEOVISNOST, prezentacija
    Ivan Komušanac, savjetnik za elektrifikaciju, WindEurope
13:20 – 14:20
panel 4: NOVI KAPACITETI OIE I PRUŽANJE POMOĆNIH USLUGA
  dr.sc. Danko Blažević, direktor Sektora za vođenje EES-a, HOPS
  Marko Lasić, direktor, KOER
  Tomislav Ćurković, direktor, ENCRO
   prof.dr.sc. Igor Kuzle, voditelj laboratorija za napredne mreže, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u  Zagrebu 
  dr.sc. Marko Vukobratović, izvršni član uprave, Base58
  Marko Janković, direktor Direkcije za tržište električne energije, Elektromreža Srbije
  Moderatorica: Marijana Baričević, direktorica, WPD Windmanager Croatia
14:20 – 15:30
pauza za ručak
15:30 – 16:00
CORPORATE POWER PURCHASE AGREEMENT, prezentacija
  Mislav Slade-Šilović, voditelj usluga poslovnog savjetovanja u energetici, PwC JI Europa
16:00 – 17:00
panel 5: FINANCIJSKI I POSLOVNI MODELI
  László Horváth, voditelj Odjela obnovljivih izvora energije, HROTE
  Ante Krečak, voditelj projektnog financiranja, Erste banka
  Victoria Zinchuk, direktorica, Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) Hrvatska
  Anton Kovačev, voditelj ureda EIB grupe u Zagrebu
  Igor Radojković, direktor sektora za nabavu i upravljanje nekretninama, Hrvatski Telekom
  Tanja Prpić, Head of sales strategy, Euro posredovanje
  Moderatorica: Suzana Tunteva, direktorica, FD Faktor Trust
17:00
Završni govor – kraj službenog programa konferencije
18:00 Organizirani odlazak autobusima od hotela Lacroma do luke
18:30 Plovidba Karakom, replikom jedrenjaka iz vremena Dubrovačke Republike
19:30 Slobodno vrijeme i večera u vlastitom aranžmanu
   
Subota, 4. lipnja 2022. – Networking izlet u Cavtat i Konavle uz degustacije vrhunskih vina i zajednički ručak
9:00 Polazak autobusom ispred hotela Lacroma
13:30 Povratak u hotel uz mogućnost iskrcaja na aerodromu oko 14:00

NA PREZENTACIJAMA I PANELIMA PREDSTAVLJAMO

Vjetar proizvodi čistu, lokalnu i pristupačnu električnu energiju i stoga ima ključnu ulogu u postizanju energetske sigurnosti. O tome govori najnovija politika EU-a kroz RES Simplify i preporuke za razvoj novih projekata vjetroelektrana. Dugotrajni procedure izdavanja dozvola za nove projekte u Hrvatskoj i diljem Europe usporavaju energetsku tranziciju. To treba popraviti ako želimo postići svoje ciljeve klimatske i energetske sigurnosti.

Offshore obnovljivi izvori energije već značajno doprinose dekarbnonizaciji u Sjevernom i Baltičkom moru. Međutim kako bi EU postigla svoje ciljeve o izgradnji vjetroelektrana na moru, potrebno je da se one počnu graditi u većem broju u južnim dijelovima EU. Prva offshore vjetroelektrana u Sredozemnom moru je puštena u pogon ove godine u Italiji. Ova prezentacija će pokazati kako ostale zemlje napreduju u razvoju zakonodavnog okvira te što možemo očekivati u srednjem i dugoročnom roku u za vjetroelektrane na moru u EU.

Ovo je ključno vrijeme za energiju vjetra u Europi. Za energetsku sigurnost Europi je potrebno više obnovljivih izvora što je prije moguće. Više no ikada prije energetsko pitanje je pitanje sigurnosti i potrebno je napraviti sve kako bi se stvorili uvjeti za postizanje ubrzane energetske tranzicije. Puno je posla pred nama. U tome važnu i odgovornu ulogu imaju svi uključeni u  proces donošenja odluka, ali i njihovog provođenja od europske do nacionalnih i lokalnih razina. Sinergija je ključna za ostvarivanje ovog zajedničkog cilja. 

Planirano povećanje energije vjetra u Europi velik je izazov za potrebno ubrzanje donošenja odluka u postupcima izdavanja okolišnih dozvola za vjetroelektrane i zahtijeva inovativna rješenja za ekološki odgovornu energetsku tranziciju. Istovremeno, jasno je da si jednostavno ne možemo priuštiti da potrošimo još jedno desetljeće na istraživanje mogućih utjecaja energije vjetra na životinjske populacije i razvoj mjera za ublažavanje jer klimatske promjene već sada već utječu na mnoge od njih.

Korištenje obnovljivih izvora energije značajno doprinosi javnim politikama za dostizanje EU klimatskih ciljeva i dodatne dekarbonizacije energetskog sustava do 2050 godine. U isto vrijeme jasna je potreba zaštitite, očuvanja i poboljšanja stanja ekosustava i bioraznolikosti kao prirodnog mehanizma zaštite. EU ističe da su oba ova cilja jednako važna. Značaj pametnog planiranja prostora prije izgradnje vjetroelektrana tako da se odabirom lokacije, dizajnom i tehničkim rješenjima poštuju visoki standardi zaštite okoliša je ključan. Svi dionici u tom procesu planiranja i provedbe imaju važnu ulogu i odgovornost. 

Za integraciju proizvedene energije važan je prostor za fleksibilnost odnosno izgradnju pametnih energetskih sustava. Njima se mogu povezati  elektroenergetska, toplinska, plinska mreža, kao i sustav vodovoda i odvodnje, poljoprivrede, transporta i svih drugih sustava koji trebaju energiju. Preduvjet za to su digitalizacija i napredno upravljanje, a brojni primjeri pokazuju da se time ostvaruju značajne komparativne prednosti, smanjuje potreba za uvozom energije te otvara mogućnost za brzu dekarbonizaciju i fleksibilizaciju sustava.  

Kako bi se postigla potrebna energetska sigurnost postavljeni su novi, veći i ambiciozniji ciljevi za OIE. No pred nama je i izazov kako sve te nove projekte priključiti na elektroenergetski sustav. Jasno je da postojeće kapacitete prijenosne i distribucijske mreže treba povećati. To zahtijeva značajna financijska ulaganja i definiranje načina financiranja iz više različitih izvora. Ulaganje u elektroenergetski sustav treba biti učinkovito i uravnoteženo tako da omogućava ravnomjeran regionalni razvoj i osigurava priključivanje novih projekata. Pri planiranju izgradnje moramo voditi računa i o prekograničnim kapacitetima i trebalo bi ići u smjeru definiranja suradnje sa susjednim zemljama.

Cilj REPowerEU plana je smanjiti ovisnost o uvozu ruskog plina i u konačnici pomoći ubrzanju izgradnje vjetroelektrana kako bi se osigurala energetska neovisnost, stoga je na Hrvatskoj da značajno ubrza procese dobivanja dozvola i poveća kvote za natječaje u premijskom modelu. Osim brojnih mjera za smanjenje potrošnje plina i diversifikacije dobave plina, REPowerEU stavlja naglasak na elektrifikaciju Europe. Od Hrvatske se, kao i od ostalih zemalja, očekuje da značajno ubrza broj dizalica topline u kućanstvima te da elektrificira što više sektora. To se planira postići kroz elektrifikaciju u kućanstvima i u energetski intenzivnim industrijama. Veći ciljevi elektrifikacije se planiraju pokriti dodatnim proizvodnim kapacitetima vjetroelektrana i sunčanih elektrana

Prednosti energetske tranzicije ka većem udjelu OIE u proizvodnji i potrošnji su brojne. Međutim, njihov povećani udio u elektroenergetskom sustavu nosi brojne izazove za planiranje, stabilnost mreže i sigurnost opskrbe. Odgovor na ove izazove leži u povećanju fleksibilnosti svih sudionika sustava, kako operatora mreže, tako i korisnika uz pomoć naprednih tehnologija, digitalizacije sustava, kombiniranjem izvora energije, agregiranja i strateškog upravljanja potrošnjom. Ubrzani razvoj tržišta električne energije iz obnovljivih izvora polučio je odgovor u vidu razvoja podupirućih djelatnosti i razvoja tržišta pomoćnih usluga koji povećavaju efikasnost integracije OIE i njihovu iskoristivost te smanjuju negativne utjecaje na stabilnost sustava. Dodatno, omogućavaju i ostalim korisnicima mreže aktivnu ulogu u funkcioniranju sustava.

S obzirom na aktualnosti na globalnoj i europskoj energetskoj sceni, rast cijena električne energije i volatilnost na tržištima stavljaju veliki pritisak na poslovanje kompanija kod kojih električna energija ima značajniji udio u strukturi ukupnih troškova. Osim generalnog trenda, upravo su to ključni razlozi da se u Hrvatskoj i ostatku regije ozbiljno počela zagrijavati tema oko “Corporate Power Purchase Agreementa”. Koje su ključne karakteristike cPPA, kako model funkcionira u praksi, koje benefite donosi kompanijama iz perspektive upravljanja troškovima i “value propositiona” prema krajnjem korisniku?

Uz pravnu sigurnost i pojednostavljivanje administrativnih procesa, održiva financijska konstrukcija ključna je za realizaciju projekata vjetroenergije. Financijske institucije koje kreditiraju projekte imaju važnu i odgovornu ulogu u energetskoj tranziciji. Za veći angažman kapitala i sigurnost njegovog povrata važna je stalna komunikacija OIE i financijskog sektora, ključan je njihov dijalog i partnerski odnos. No, suvremeni financijski i poslovni modeli uključuju sve više dionika i svaki od njih svojim aktivnostima može doprinijeti realizaciji novih projekata vjetroelektrana, a time i snažnijoj i bržoj energetskoj tranziciji.  

Ne propustite izlet dan nakon završetka službenog dijela konferencije jer to je uvijek odlična prilika za networking! U videu pogledajte izlet s konferencije “Dani dobroga vjetra” 2019. godine: