17.8 C
Zagreb
Petak, 29 ožujka, 2024

O konferenciji Dani Dobrog vjetra 2019. u emisiji Eko radar

U srijedu, 20.lipnja 2018., na 1. programu Hrvatskog radija emisija Eko radar bila je posvećena održanim ”Danima dobroga vjetra” i temama iz područja obnovljivih izvora energije. U studiju je gost bio član udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske, Bojan Reščec, a telefonski i predsjednik udruženja Aljoša Pleić.

Reščec je podsjetio na činjenicu da Hrvatska uvozi električnu energiju, 40 do 45 posto, ovisno o godišnjoj hidrologiji ponekad i više, dok je u isto vrijeme bogata potencijalima obnovljivih izvora energije koje je šteta ne koristiti više no što ih sada koristimo. Ministar Ćorić, koji se, prepoznavši važnost ove teme, odazvao pozivu  da dođe na ”Dane dobroga vjetra”, govorio je upravo o tome najavljujući na ovom znanstveno-stručnom skupu novi Zakon o OIE i strategiju koja će definirati energetsku budućnost Hrvatske s ciljem njezine energetske neovisnosti jer, uvjeren je, obnovljivi izvori energije su budućnost Hrvatske.

Reščec je istaknuo zadovoljstvo održanim prvim “Danima dobroga vjetra” za koje ocjenjuje da su odisali dobrom energijom što su je stvarali svi okupljeni – od ministra, znanstvene zajednice, struke, institucija, do svih koji su sudjelovali u organizaciji ovog znanstveno-stručnog skupa. Svi sudionici, zaključuje prema dobivenim povratnim informacijma, ocjenjuju ovaj skup vrlo dobrim.

Šibensko područje – pravo mjesto za “Dane dobroga vjetra”

Nije slučajno za mjesto održavanja “Dana dobroga vjetra” odabrano baš šibensko područje. Obnovljivcima je uvijek važan odnos s lokalnom zajednicom, a Šibenik je, s obzirom na svoju dugu tradiciju korištenja OIE, koja seže od 1895. kada je otvorena druga najstarija u svijetu, a prva najstarija HE u Europi, te prve javne rasvjete na izmjeničnu struju, uz afirmativan pristup obnovljivim izvorima energije te otvoren Studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora, bio logičan izbor za mjesto održavanja prvih “Dana dobroga vjetra”.

Na pitanje o udjelu OIE koji bi u Hrvatskoj trebao biti posvećen vjetroelektranama, Reščec je, nudeći svoje investitorsko viđenje o tome što bi Hrvatska mogla i trebala, i napominjući kako se nada da će oni koji donose odluke to prepoznati, rekao da vjetar kao dio naših OIE može imati značajnu ulogu. ”Do sada je Hrvatska postala lider u regiji s više od 570 MW električne energije koju proizvodi iz vjetra, a prezentirana niskougljična strategija, kao cilj do 2030. i dalje do 2050. godine, spominje i više od 1000 MW vjetra. Hrvatska to može ostvariti”, uvjeren je Reščec i dodaje kako će investitori sa svojim velikim iskustvom i znanjem biti na raspolaganju donositeljima odluka sa svim potrebnim informacijama i stručnom pomoći.

Strategija treba pratiti promjene na tržištu OIE

Uključujući u emisiju Aljošu Pleića, predsjednika udruženja OIEH, urednica emisije naglasila je kako se svi nadaju da nova energetska strategija neće biti “mrtvo slovo na papiru” i postavila mu pitanje koliko u toj strategiji trebaju zauzimati OIE, a poglavito vjetar. Pleić je u odgovoru podsjetio da je RH prije više od deset godina donijela strategiju koja je još uvijek važeća, ali i napomenuo da ju je potrebno promijeniti jer se mijenja i tržište OIE. ”U zadnjih deset godina, mimo svih očekivanja vrhunskih stručnjaka i analitičara, promijenilo se mnogo toga, a ono što danas imamo u području OIE, čuo sam nedavno na jednom stručnom skupu, najveći stručnjaci su prije deset godina predviđali tek za 2040. godinu”, pojasnio je Pleić.

”Brzina promjene je nešto što naša Vlada i zakonodavac moraju uzeti u obzir tijekom rada na energetskoj strategiji. Strategija treba biti otvorena i prilagodljiva tako da, ako se u narednih par godina tehnologije i cijene budu značajno mijenjale,  OIE budu još prisutniji nego što to danas očekujemo”, rekao je.

“Imamo Zakon o OIE, ministar najavljuje mnogo podzakonskih akata i novi Zakon o OIE u ovoj godini, što je ambiciozno, ali nama je to drago. Čuli smo na ”Danima dobrog vjetra”, od ministra i njegovog pomoćnika, u kojem se smjeru ide sa zakonima i vjerujemo da će to stvarno biti na korist OIE.

Mi moramo pratiti trendove i obveze koje smo preuzeli kao država članica EU i kao potpisnica Pariškog sporazuma, a nedavno je EU povisila ciljeve za udio OIE u neposrednoj potrošnji do 2030. godine s 27 na 32 posto. Iako se čini da je tih 5 posto razlike malo, to su veliki izazovi za svaku zemlju pa tako i za našu. Vjerujem da će i ova Vlada, kao i one buduće, to moći implementirati – stvoriti kvalitetan zakonodavni okvir da bi svi investitori – i mali, i veliki, i privatne i pravne osobe, to mogli realizirati”, zaključio je.

Nekad i danas

Koliko je teško izgraditi neki OIE objekt, npr. vjetroelektrane, u Hrvatskoj bilo nekad, a koliko je danas – bilo je pitanje upućeno Bojanu Reščecu, čije iskustvo u tome datira od 2002. godine. Prisjetio se prvih, pionirskih koraka, kada je razvoj projekata trajao puno dulje no što je uobičajeno jer je trebalo “probijati put” u, kod nas, potpuno novom području.  Umjesto 4-5 godina, koliko bi trebao trajati razvoj projekta vjetroelektrane, u Hrvatskoj je znao trajati i po 10 godina. Ali nakon toliko vremena pripreme, investitori su jedva dočekali fazu gradnje pa im je, od silne želje, za gradnju prve vjetroelektrane umjesto 12 trebalo 10,5  mjeseci. ”To znači da stručnjaka imamo, kao i potrebnu operativu, a očekujem da će birokratski dio u drugoj rundi investicija biti brži”, zaključio je u svom odgovoru Reščec.

Aljoša Pleić je u emisiji Eko radar istaknuo da dijeli optimizam koji je iskazao Bojan Reščec. U području OIE prisutan je od 2008. godine s projektima solara i vjetra i vidi da svijet u tome ide naprijed pa ni mi ne možemo zaostajati, sami za sebe funkcionirati kao otok, nego se moramo prilagoditi. Već smo sada, podsjetio je, dokazali koliko je velik interes građana za ulaganje u OIE – realizirana je crowdfunding kampanja za solarnu elektranu u Križevcima, a sada se provodi i za VE Kom-Orjak-Greda. Na taj način građani mogu uložiti vlastita sredstva u projekte OIE umjesto da ih drže u bankama, a iskazani interes je znatno veći od ponuđenih kapaciteta. “Kao zemlja koja se bavi turizmom, možemo živjeti i od obnovljivih izvora energije, kao i od poljoprivrede, jer su komplementarni“, rekao je i istaknuo da OIE mogu osigurati nova i kvalitetna radna mjesta.

Lokalno VS državno

Jesu li općine, gradovi, jedinice lokalne samouprave spremne za ovakav iskorak – bilo je pitanje na koje je Pleić odgovorio pojašnjenjem odnosa lokalne i državne razine u kontekstu vlasničkih odnosa zemljišta za OIE projekte: “S lokalnim zajednicama nitko od investitora nije imao problem. Problem nastaje zato što lokalna zajednica nema dovoljnu snagu unutar više instance, županijske ili nacionalne. Lokalne zajednice imaju velike količine zemljišta koje su pod njihovim teritorijem, ali su vlasništvo RH, a na takvim zemljištima investitori žele razvijati vjetroelektrane, solarne ili geotermalne elektrane. Problem je što lokalna zajednica nema instrumente da projekte direktno dogovara s investitorima, a država je prespora ili prebacuje lopticu s jednog ministarstva na drugo.” Tako se vrijeme gubi, a lokalna zajednica ispašta. Svugdje u svijetu je trend da lokalne zajednice zovu investitore i prezentiraju im zašto bi baš u njihovoj mikro sredini bilo dobro investirati u OIE. Kod nas to lokalne zajednice ne mogu jer one nisu te koje o svemu odlučuju.

Poticajni ili tržišni model

Na pitanje – kad trebamo prijeći s poticajnog na tržišni model za OIE, Pleić je odgovorio kako je poticajni model već završen jer se već nekoliko godina ne sklapaju ugovori temeljeni na njemu te dodatno pojasnio: Poticajni model je imao svoju ulogu u vrijeme kad je bio nužan, a sad se prelazi na novi model. EU i EK su odredile novi – tržišni model premije. Po njemu se energija primarno prodaje na tržištu, a država određenim parametrima može osigurati premiju, npr. u svrhu energetskog razvoja nekog područja. No, ako cijena na tržištu preraste premijsku, nema nikakvog davanja države nego tada isključivo funkcionira tržišni model. To funkcionira svugdje u svijetu i pokazalo se da tržište već sada za veće OIE projekte može investitoru osigurati financijsku isplativost.”    

Reščec je dodao da poticaje treba davati tamo gdje su potrebni te da su poticajne cijene bile potrebne, kao i u svim zemljama, u početku dok su projekti vjetroelektrana bili preskupi. “Ali u zadnjih deset godina cijena tehnologije stalno pada i u području vjetra i u području drugih OIE. Do sada se uvijek govorilo da su OIE skupi, a solar i vjetar danas postaju najjeftiniji izvor električne energije. Država treba dobro osmisliti politiku, a fondove i poticaje treba koristiti tamo gdje je potrebno“, pojasnio je. I tehnologija skladištenja proizvedene električne energije strelovito se razvija, a cijena joj se smanjuje, pa Reščec smatra da je to možda rješenje pohrane energije i za velike projekte vjetroelektrana. Iako je teško točno reći kad, to će vjerojatno uskoro biti moguće jer ima već dovoljno izvedenih projekata koji to pokazuju.

Energetski samoodrživi otoci

Je li ideju samoodrživosti otoka moguće ostvariti u praksi, bilo je pitanje postavljeno Bojanu Reščecu, a u kontekstu nedavnog studijskog posjeta delegacija Glavne uprave za energetiku (DG ENERGY) Europske komisije hrvatskim otocima. Reščec je stav prema energetskom razvoju otoka iz 2005./2006., godine, zbog zabrane razvoja vjetroelektrana, ocijenio čudnim. Tim više što druge zemlje nisu donijele takvu zabranu. “Ako se poštuju turističke zone, lako se može izbjeći betonizacija koje se na otocima pribojavaju, a lokalnoj zajednici vjetroelektrane mogu biti od pomoći”, rekao je Reščec te dodao kako su izlaganja na skupu “Dani dobroga vjetra” pokazala koliko radnih mjesta u takvim projektima u stvari ima. A moglo bi ih biti i više. “Investitori ulažu, ali svi zajedno trebamo raditi na tome da u svim elektranama bude više hrvatskog proizvoda. Svaka dobra inicijativa itekako može pomoći i otocima.”, zaključio je.

Zajedničkim radom ukrotili smo buru

Osvrnuo se i na pitanje izazova projekata vjetroelektrana zbog hrvatske specifičnosti  – nekonstantnog vjetra: “Svi smo o njegovom korištenju u proizvodnji električne energije zajedno učili, uključujući i proizvođače turbina koji nisu svoje turbine projektirali za Hrvatsku. Zajedničkim radom i suradnjom s hrvatskim stručnjacima, uspjeli smo ukrotiti i tu vrstu vjetra. I koliko god bura i jugo donose problema u prometu, vjetroelektrane u Hrvatskoj tada proizvode najviše električne energije.”

Na zaključno pitanje u emisiji – što je s ostalim oblicima OIE,  Reščec je, kao i na početku razgovora, istaknuo da Hrvatska obiluje svim izvorima. Podsjetio je da imamo prvu geotermalnu elektranu, kao i elektranu na biomasu, te naglasio da ne treba posebno govoriti o pojedinačnim OIE nego uvijek podsjećati i isticati da u Hrvatskoj treba koristiti što više OIE za buduću energetsku neovisnost. 

Iz kategorije

Potencijal vjetroelektrana na moru

Vjetar na moru postavljanjem vjetroelektrana može biti iskorišten i...

Svjedočimo najbržoj promjeni energije u povijesti

Međunarodno društvo za solarnu energiju – ISES (International Solar...

RES Simplify za jednostavniji i brži razvoj OIE

Europska unija je planom REPowerEU odlučila povećati ulaganja u...

Vjetar za održivost

„Ja ću govoriti o rješenjima“ - rekao je u...

REPowerEU je nova energetska realnost

REPowerEU strategija i utjecaj elektrifikacije na energetsku neovisnost naziv...

Registrirajte se na naš Newsletter

Korištenjem ovog obrasca pristajete na Google reCAPTCHA, potvrđujete da ste upoznati s OIEH Politikom privatnosti te dajete suglasnost na prikupljanje i obradu osobnih podataka.

Podržavaju nas