Završena klimatska konferencija COP26 u Glasgowu

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Foto: Mika Baumeister, Unsplash

Nakon šest godina iscrpljujućih pregovora, svi nerazriješeni elementi u mehanizmima za provođenje Pariškog sporazuma i transparentnosti postupaka napokon su potvrđeni, te je donesen dokument pod nazivom Glasgowski klimatski pakt.

Dugoočekivana klimatska konferencija stranaka COP26, održala se u Glasgowu, u Ujedinjem Kraljevstvu, od 31. listopada do 12. studenog. Od konferencije se očekivalo nekoliko važnih ishoda, prije svega povećanje nacionalnih i globalne ambicije, dovršenje Pariškog pravilnika i povećanje klimatskog financiranja, osobito za prilagodbu klimatskim promjenama. Konferencija redovito započinje sastankom na vrhu, na kojem je ove godine sudjelovalo više od 120 čelnika. U svojim govorima predsjednici država i vlada izrazili su snažnu podršku za povećanje ambicije i ispunjenje cilja za ograničenje porasta temperature do najviše 1,5°C u odnosu na predindustrijsko razdoblje te povećane nacionalne doprinose kojima će pridonijeti zajedničkoj klimatskoj misiji.

Od pozitivnih iznenađenja za izdvojiti je primjerice obećanje Indije da će postati klimatski neutralna do 2070. i najavu Kine da će, pored cilja postizanja neutralnosti do 2060., započeti s izlaskom iz ugljena u razdoblju od 2026. do 2030. te da će smanjiti emisije metana. Ponovljene su kritike od strane zemalja u razvoju koje su istaknule da im je, za pojačanu utrku prema klimatskoj neutralnosti, potreban značajan novac kao i prijenos znanja i tehnologija iz razvijenih država. Najranjivija skupina, male otočne i najmanje razvijene države, a koje su najmanje i pridonijele klimatskoj krizi, zatražile su od ostalih sveobuhvatnu pomoć, prije svega za mjere prilagodbe na posljedice klimatskih promjena koje se više ne mogu izbjeći, te za povećanje spremnosti za upravljanje gubicima i štetama.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković na sastanku na vrhu najavio je prestanak proizvodnje električne energije iz ugljena najkasnije 2033. godine, sudjelovanje Hrvatske u zajedničkom europskom cilju (smanjenje emisija do 2030. godine za 55 posto) s vrlo ambicioznih svojih 45 posto te povećanje udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na više od dvije trećine. Jedna od aktivnosti koje Hrvatska planira u sljedećem razdoblju je i sadnja više od milijun dodatnih stabala godišnje do 2030. godine, kako bi se anulirale emisije stakleničkih plinova iz vozila kojima na odmor u Hrvatsku dolaze turisti.

Stručna delegacija Republike Hrvatske sudjelovala je u sastavu: Dunja Mazzocco Drvar (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja), Višnja Grgasović (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja), Tatjana Obučina (Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja), dr. sc. Ivan Güttler (Državni hidrometeorološki zavod), te Marija Pujo Tadić (Međunarodni institut za klimatske aktivnosti). Naša je delegacija sudjelovala u nizu tehničkih sastanaka na kojima su se dogovarali načini izvještavanja o emisijama i napretku u dostizanju ciljeva, uključivanju rezultata znanstvenih istraživanja u procese UNFCCC-a, mehanizmima za trgovanje emisijama između država, financijskim procesima i iznosima te načinima pomoći državama u razvoju da ojačaju sustav zaštite od ekstremnih vremenskih događaja.

Za razliku od drugih velikih konferencija, ova ne završava potpisom ugovora nego nizom krovnih odluka i rezolucija koje detaljno opisuju provedbu Pariškog sporazuma. Radi se o važnim dokumentima koji imaju pravnu snagu. Svaka riječ u odlukama u iscrpljujućim pregovorima pažljivo je odabrana i odvagana, jer odluka mora biti prihvaćena konsenzusom svih strana. Dokumente je izradilo britansko predsjedništvo COP-a na temelju opsežnih pregovora s predstavnicima pregovaračkih skupina, ali i bilateralnim razgovorima s predstavnicima pojedinih država za koje je neko pitanje od posebne važnosti.

U prvom tjednu konferencije, stručne delegacije su raspravljale o tehničkom sadržaju odluka, a u drugom tjednu ministri i drugi visoki dužnosnici očitovali su se o posebno osjetljivim pitanjima i nastojali ostvariti potrebne kompromise. Budući da je ključni cilj COP-a 26 bio održati 1,5°C na dohvat ruke, znanstveni imperativ za ostanak ispod 1,5°C je svakako najznačajnija točka u ovim odlukama.

Europska unija izrazito je zadovoljna formulacijom u krovnoj odluci s obzirom na to da je u njoj jasno iskazana visoka klimatska ambicija. Ipak, uz ambiciju kao osnovni cilj, pojavio se još jedan, prvi put spomenut na ovom COP-u: smanjenje proizvodnje električne energije iz ugljena i ukidanje nepotrebnih subvencija za fosilna goriva. Europska unija jedan je od predvodnika ovih procesa, ne samo zbog povećanog cilja za smanjenje emisija do 2030. godine, nego i činjenice da su obveze smanjenja i postizanja klimatske neutralnosti 2050. ovdje pravno obvezujuće, propisane Europskim propisom o klimi i opsežnim zakonskim paketom Fit for 55.

Što je sve dogovoreno na konferenciji možete pročitati OVDJE.