EMBER je objavio svoj novi European Electricity Review u kojem analizira cjelogodišnju proizvodnju električne energije i podatke o njezinoj potražnji za 2022. godinu u svim zemljama EU-27. Svrha izvješća je razumijevanje i praćenje napretka u prijelazu s fosilnih goriva na čistu energiju, a ovo je sedmo godišnje izvješće o energetskom sektoru EU-a koje objavljuje Ember (prije Sandbag).
Politički odgovor Europe na rusku invaziju na Ukrajinu 2022. bio je ubrzanje energetske tranzicije. Sada je fokus na brzom smanjenju potražnje za plinom, istovremeno s postupnim ukidanjem ugljena. To znači da je na putu veliko povećanje proizvodnje čiste energije.
Tijekom 2022. godine vjetar i sunce proizveli su rekordnih 22% ili jednu petinu električne energije u EU, čime su prvi put pretekli energiju iz fosilnog plina čiji je udio bio 20% i zadržavši se iznad energije iz ugljena koja je iznosila 16%.
Ipak, prelazak s fosilnih goriva tijekom 2022. stavljen je na čekanje zbog dvostruke krize u europskom elektroenergetskom sustavu. Nezapamćena suša diljem Europe dovela je do najniže razine proizvodnje hidroelektrana još od 2000. godine, a uz to je došlo i do neočekivanih prekida rada francuskih nuklearnih elektrana baš u vrijeme kad su se zatvarale one u Njemačkoj. To je stvorilo veliki jaz u proizvodnji u iznosu od 185 TWh ili 7% ukupne europske potražnje za električnom energijom u 2022. Većina toga, odnosno pet šestina, nadoknađena je većom proizvodnjom iz vjetra i sunca te padom potražnje za električnom energijom, ali preostali dio je nadoknađen povećanjem proizvodnje iz fosilnih goriva. S obzirom na to da je ugljen bio jeftiniji od plina, činio je veći udio u tome, rastom od 7% (+28 TWh) u 2022. u usporedbi s 2021. Kao rezultat toga, emisije energetskog sektora EU-a porasle su za 3,9% (+26 MtCO2) u 2022. u odnosu na 2021. Proizvodnja plina bila je gotovo nepromijenjena (+0,8%), a budući da je plin već 2021. bio skuplji od ugljena, nije bilo daljnjeg prelaska s plina na ugljen u 2022.
Moglo je biti mnogo gore
Analizirajući okolnosti EMBER u svom izvješću zaključuje da je situacija mogla biti mnogo gora. Ipak, vjetar, sunce i pad potražnje za električnom energijom spriječili su mnogo veći povratak ugljena. Ovako, on se nije pokazao značajanim: energija iz ugljena porasla je za samo 1,5 postotnih bodova i proizvela 16 % električne energije u EU 2022., što je ostalo ispod razine iz 2018. godine. Porast proizvodnje energije iz ugljena od 28 TWh u EU doprinio je samo 0,3% globalnoj proizvodnji ugljena.
Pad europske proizvodnje ugljena krajem 2022.
Proizvodnja ugljena bilježi pad u zadnjem kvartalu 2022. godine. Manja je za 6% (-9,6 TWh) od rujna do prosinca u usporedbi s istim mjesecima 2021. To je prvenstveno uzrokovano padom potražnje za električnom energijom.
26 elektrana na ugljen koje su u funkciju vraćene zbog hitnog stanja pripravnosti imalo je prosječnu iskorištenost od samo 18% tijekom četvrtog tromjesečja 2022. Devet od tih 26 elektrana nije imalo nikakvu proizvodnju. To je značilo samo 0,9 % doprinosa proizvodnji energije iz ugljena u EU-u 2022. Unatoč uvozu 22 milijuna tona dodatnog ugljena tijekom 2022., EU je iskoristio samo trećinu toga, dok je višak od dvije trećine ostao neiskorišten. Ono što je možda najviše ohrabrujuće, jest činjenica da su države članice EU i dalje predane postupnom ukidanju ugljena kao što su bile i prije krize.
Pad potražnje za električnom energijom
Potražnja za električnom energijom u EU pala je za 7,9% u zadnjem kvartalu 2022. u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine – što je blizu pada od 9,6% zabilježenog u drugom tromjesečju 2020. kada je Europa bila u karanteni zbog COVID pandemije. Ovaj trend je uočen u svim zemljama EU.
Sva tri mjeseca zadnjeg kvartala 2022. bila su toplija nego 2021., ali vremenske prilike ne mogu objasniti tako velike padove u potrošnji energije. Vjerojatno je da su privremena smanjenja uglavnom bila potaknuta zabrinutošću za dostupnost energije, uz apele građanima za solidarnost i smanjenje potrošnje energije u vrijeme krize. Ipak, prijelaz na čistu energiju će u konačnici donijeti veliki porast potražnje kroz elektrifikaciju. S porastom broja toplinskih pumpi, električnih vozila i elektrolizera, očito je da će se ova promjena dogoditi brzo. Ne smije se dopustiti da trenutni pad potražnje uspori uvođenje čiste energije.
Solarni val tek počinje
Proizvodnja energije iz solara porasla je za rekordnih 39 TWh (+24%) u 2022., što je pomoglo u izbjegavanju troškova za plin od 10 milijardi eura. Razlog tome je rekordan broj novoinstaliranih solarnih elektrana. U 2022. godini ih je bilo 41 GW, što je čak 47% više u odnosu na one koje su instalirane tijekom 2021. godine. Dvadeset zemalja EU-a prošle je godine postiglo svoj najveći udio solarne energije ikada. Nizozemska je bila vodeća, proizvodeći 14% svoje energije iz solarnih elektrana, čime je prvi put premašila proizvodnju električne energije iz ugljena. Grčka je u listopadu pet sati radila isključivo na obnovljivim izvorima energije i očekuje se da će do kraja 2023. postići svoj cilj solarnog kapaciteta od 8 GW koji je bio postavljen za 2030. godinu.
Solarne elektrane proizvele su 7,3% odnosno 203 TWh električne energije u EU-u 2022., što je porast u odnosu na 5,7% u 2021. Između svibnja i kolovoza, 12% električne energije u EU dolazilo je iz solarnih elektrana, premašivši 10% prvo ljeto u povijesti. Ova četiri mjeseca bila su sparna i vrlo topla, postavljajući nove temperaturne rekorde. Budući da je zbog suše proizvodnja hidroelektrana bila minimalna, a nuklearna proizvodnja smanjena zbog ograničenja temperature vode, solarna energija se pokazala pouzdanim izvorom potrebne proizvodnje.
Proizvodnji plina predviđa se rekordan pad u 2023.
Proizvodnja fosilnih goriva porasla je za 3% u 2022. godini, ali na temelju najnovijih projekcija, to se neće ponoviti 2023. EDF (Électricité de France) predviđa da će se mnoge od francuskih nuklearnih elektrana vratiti u rad 2023., a mnoge su već ponovno u pogonu. Europska industrija vjetra i sunca pokazuje da bi proizvodnja energije iz sunca i vjetra trebala porasti za oko 20%, proizvodnja energije iz hidroelektrana se gotovo normalizirao, a potražnja za električnom energijom vjerojatno će nastaviti padati. Jedina kočnica bit će pad proizvodnje nuklearne energije dok Njemačka bude dovršavala postupno gašenje svojih nuklearnih postrojenja.
Na temelju ovih indikacija, EMBER procjenjuje da bi proizvodnja fosilnih goriva u 2023. godini mogla pasti za 20%, što je dvostruko više od prethodnog rekorda iz 2020. Past će proizvodnja ugljena, ali još brže će pasti proizvodnja plina, jer se očekuje da će ostati skuplja od ugljena najmanje do 2025. To će pak pomoći u smirivanju europskih tržišta plina dok se Europa prilagođava životu bez ruskog plina. Smanjenje proizvodnje plina u EU-u od 20% smanjilo bi potražnju za plinom u cijelom gospodarstvu EU-a za 5%, čime bi se doprinijelo sigurnijem plinskom sustavu 2023. U prva dva tjedna 2023. godine, u vrijeme pisanja Emberovog izvješća, već je zabilježen pad proizvodnje fosilnih goriva od 29% u usporedbi s istim razdobljem 2022. godine.
Zaključak: energetska kriza ubrzala europsku energetsku tranziciju
„Europa je izbjegla najgori dio energetske krize. Europska tranzicija na čistu energiju izlazi iz ove krize jača nego ikad. Ne samo da su europske zemlje još uvijek predane postupnom ukidanju ugljena, nego sada nastoje ukinuti i plin. Energetska kriza nedvojbeno je ubrzala europsku tranziciju električne energije. Europa hrli prema čistom, elektrificiranom gospodarstvu, a to će u potpunosti biti vidljivo 2023. Promjene dolaze brzo i svi moraju biti spremni za njih.“, istaknuo je Dave Jones, voditelj tima autora izvješća Ember.
Što nas čeka u 2023.
Za 2023. godinu EMBER predviđa oporavak proizvodnje energije iz hidroelektrana, povratak francuskih nuklearnih elektrana, brzani razvoj vjetra i sunca, kao i vjerojatni nastavak pada potražnje za električnom energijom tijekom sljedećih mjeseci. U 2023. Europa će svjedočiti ogromnom padu fosilnih goriva – energije na ugljen, ali posebno energije na plin. Prijelaz na čistu energiju dobit će još veći zamah, to je ne samo nužno nego i neizbježno. EU sada mora djelovati kako bi osigurala ispravne politike, ulaganja i infrastrukturu koja će to omogućiti.
