Trendovi u 2019. godini: europska industrija vjetra uložila 19 milijardi eura u nove projekte

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Pixabay

U 2019. godini industrija vjetra je uložila gotovo 52 milijarde eura (pet milijardi manje nego u 2018.), uključujući i 19 milijardi eura u nove projekte vjetroelektrana (24 posto manje nego u 2018). Većina investicija bila je usmjerena u vjetroelektrane na kopnu (onshore) – 13 milijardi eura, pokazuje godišnji izvještaj udruženja WindEurope ‘Financing and investment trends – The European wind industry in 2019’ (trendovi ulaganja i financiranja u prošloj godini u industriji vjetra). Španjolska je izdvojila najviše sredstava za financiranje vjetroelektrana – 2,8 milijardi eura, a sljedeći najveći ulagači su Švedska i Poljska, priopćili su iz europskog udruženja.

„Vlade i investitori i dalje imaju snažan apetit za onshore vjetrom jer je u većem dijelu Europe najjeftiniji oblik novih kapaciteta za proizvodnju električne energije. A i najnoviji natječaji u Poljskoj, Danskoj, Grčkoj, Francuskoj, Italiji i Litvi svjedoče o snažnoj podršci. Očekujemo da će kopneni vjetar činiti 80 posto svih novih kapaciteta vjetra u narednih pet godina“, kaže čelnik WindEurope Giles Dickson.

Europska ulaganja u energiju vjetra u 2019. godini po klasi imovine (€ mlrd)/WindEurope

Godišnji izvještaj pokazuje i da postoji sve veći interes tvrtki za obnovljivim izvorima energije te da uviđaju prednosti potpisivanja dugoročnih ugovora o kupnji zelene energije (PPA). Najviše takvih korporativnih ugovora o kupovini zelene energije (CPPA) potpisano je upravo prošle godine – korporacije su ugovorile više od 2,5 GW, a vjetar je iznosio oko 1,7 GW.

WindEurope analiza detaljnije razmatra i različite investitore koji su uključeni u financiranje energije vjetra, pri čemu banke igraju sve veću ulogu. Napominje se da Plan ulaganja za održivu Europu, investicijski stup Europskog zelenog plana, ima za cilj prikupiti najmanje milijun eura dodatnog privatnog i javnog kapitala za projekte obnovljivih izvora energije u sljedećem desetljeću, no kratkoročna perspektiva zasjenjena je učincima krize Covid-19.

„Još nismo vidjeli razmjere utjecaja pandemije na investicije u energiju vjetra, ali naša je poruka jasna: obnovljivi izvori energije i Europski zeleni dogovor motor su za oporavak Europe. Oni stvaraju rast, osiguravaju radna mjesta i oni su ključni za naše tehnološko vodstvo prema klimatsko neutralnom gospodarstvu“, poručuje Dickson.