Digestat kao pokretač agroekološke tranzicije u Europi

Foto: Steven Weeks, Unsplash

Izvor: EBA

Digestat, kao produkt proizvodnje bioplina koji se koristi kao organsko gnojivo, ima potencijal transformirati europski poljoprivredni sektor nudeći alternativu uobičajeno korištenim kemijskim gnojivima. Nedavni članak koji je objavilo Sveučilište Ghent u suradnji s European Bioagas Asocciations (EBA) pokazuje da digestat ima visoku vrijednost gnojiva i da ima potencijal značajno pridonijeti skladištenju ugljika u poljoprivredi.

Europa se trenutno fokusira na načine kojima može smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu i utjecaj rastućih cijena energije na poljoprivrednike. Osim cijena goriva, rekordne su razine dosegle i cijene gnojiva. EU uvelike ovisi o uvozu većine kemijskih gnojiva, a 30% njih dolazi iz Rusije. Ruski prekid izvoza gnojiva ugrozit će opskrbu europskih poljoprivrednika i svjetsku opskrbu hranom. Osim toga, današnja proizvodnja i transport ruskih gnojiva energetski je intenzivan i doprinosi emisiji stakleničkih plinova. Stoga su potrebna alternativna rješenja za korištenje manje konvencionalnih gnojiva. Digestat je dragocjeno organsko gnojivo koje može zamijeniti fosilne alternative, istovremeno pojačavajući ambiciju za ostvarenje klimatskih ciljeva.

Korištenje digestata za hranjenje naših tla

Rad ‘Procjena mineralizacije ugljika i dušika u digestatu razrađenih iz različitih profila sirovine’ (‘Assessment of the Carbon and Nitrogen Mineralisation of Digestates Elaborated from Distinct Feedstock Profiles‘) analizira stope mineralizacije dušika i ugljika za pet najreprezentativnijih tokova sirovine u europskom sektoru bioplina (svinjski gnoj, gnoj od peradi, energetski usjevi, otpadni mulj, otpad od hrane). Mineralizacija dušika je biološki proces i vitalni dio plodnosti tla kojim se organski dušik pretvara u anorganske oblike koje biljke mogu apsorbirati. U poljoprivredi se dušik primjenjuje na usjeve u obliku gnojiva, pomažući im da rastu jače i bolje. Rad pokazuje da digestati imaju visoku vrijednost gnojiva zbog sadržaja dušika. U poljoprivredi je dušik neophodan kako bi biljke bile zdrave tijekom razvoja i hranjive za jelo nakon berbe. Osim svojih gnojivih svojstava, digestati imaju snažan potencijal pohranjivanja ugljika u tlu. Pomno praćenje mineralizacije omogućilo je autorima predviđanje potencijala digestata za sekvestracije ugljika.

Iskorištavanje AD procesa na najbolji način

Anaerobna digestija (AD) je najpoznatija po bioplinu koji proizvodi, jer se on može pretvoriti u energiju (obnovljiva električna energija i toplina ili čak napredno biogorivo). Međutim, AD također proizvodi digestat koji je izvrsno gnojivo koje sadrži sve hranjive i mikronutrijente potrebne za uzgoj. Kao i kod povrata energije iz bioplina, pitanje oporabe digestata treba biti sustavni dio AD projekta kako bi se iskoristile sve njegove potencijalne prednosti. Digestat ima dvostruki agronomski interes: čini mineralne elemente dostupnim biljkama i doprinosi skladištenju ugljika u našim tlima.

Kruženje hranjivih tvari

Između ostalog, hranjive tvari, kao što je dušik, u potpunosti se čuvaju u procesu anaerobne digestije. One čak postaju dostupnije, djelomično se mijenjajući iz organskog u mineralni oblik koji preferiraju biljke. Rezultati pokazuju da se mineralizacija dušika u digestatu kreće od 21 do 39%, što naglašava gnojivo svojstvo digestata uključenih u istraživanje. Dodatno, uočena varijabilnost u mineralizaciji dušika ukazuje da neki digestati imaju veću vrijednost gnojiva od drugih. Primjerice, digestat iz svinjskog gnoja (39%) dostiže gotovo dvostruku vrijednost od digestata iz kanalizacijskog mulja (21%).

Omogućavanje skladištenja ugljika

Povrh svoje primarne funkcije organskog gnojiva, digestat ima i potencijal pohranjivanja ugljika u poljoprivrednim tlima. To povećava količinu CO2 pohranjenog u tlu, smanjujući njegovu prisutnost u atmosferi u skladu s praksama hvatanja i skladištenja ili korištenja bioenergije ugljika (BECCSU). Rad pokazuje da je moguće pohraniti u tlo 50 do 80% ugljika iz digestata koji se koriste kao organsko gnojivo. To predstavlja između 205 kg i 553 kg ugljika koji se može sekvestrirati za 170 kg upotrijebljenog digestata po hektaru.

Regulatorni kontekst

Međusektorski paket ‘Fit for 55’ pružio je regulatorni kontekst za ubrzavanje obveze EU-a za postizanje smanjenja neto emisija od najmanje 55% do 2030. Svi će sektori morati pridonijeti ovom cilju, uključujući sektor šumarstva i poljoprivrede. Između 2021. i 2030. godine države članice EU-a moraju osigurati da obračunate emisije stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, promjene namjene zemljišta ili šumarstva, budu uravnotežene barem ekvivalentnim obračunatim uklanjanjem CO2 iz atmosfere.

Ova vizija uključivat će povećanje i poticanje ‘carbon farming iniatives‘ s namjerom da se poveća uklanjanje i skladištenje ugljika u poljoprivrednom sektoru. U prosincu 2021. godine Europska komisija je priznala prednosti prirodnog skladištenja i korištenja CO2 koji se primjenjuje u proizvodnji bioplina. Ova komunikacija bila je pozitivan korak prema potpunom prepoznavanju ekoloških prednosti održive proizvodnje bioplina i biometana.