Osam vlada obvezalo se pokrenuti projekte offshore vjetroelektrana u Baltičkom moru

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Offshore vjetroelektrana Rampion/Nicholas Doherty, Unsplash

Na konferenciji o vjetru na moru, koju je organiziralo Poljsko udruženje za energiju vjetra (PWEA), visoki predstavnici osam zemalja Baltičkog mora i Europske komisije potpisali su zajedničku deklaraciju kako bi se ubrzala izgradnja novih kapaciteta priobalnih (offshore) vjetroelektrana u Baltičkom moru. Među potpisnicima su Poljska, Njemačka, Danska, Švedska, Finska, Litva, Estonija i Latvija.

Ova će suradnja uključivati ​​pitanja hibridnih offshore vjetroelektrana, pametnih mreža, integracije energetskog sustava i digitalizacije. Prema Deklaraciji, zemlje će također razviti koordinirane pristupe pomorskom planiranju, uzimajući u obzir ostale namjene morskog prostora i zaštitu okoliša.

U deklaraciji se kaže da je proizvodnja energije vjetra na moru ključna za postizanje nacionalnih i međunarodnih klimatskih i energetskih ciljeva. U svojim scenarijima za klimatski neutralnu Europu do 2050. godine, Europska komisija želi povećati priobalni vjetar na 450 GW.

Danas je većina europskog offshore kapaciteta vjetra instalirana u Sjevernom moru. Prema scenarijima udruženja WindEurope, Sjeverno će more ostati jezgra europskih offshore vjetroelektrana s 212 GW snage do 2050. No, Baltičko more moglo bi ugostiti 93 GW do 2050., u odnosu na današnjih 2,2 GW.

Iako je većina zemalja predstavila ambiciozne planove za razvoj priobalnih vjetroelektrana, posebno se ističe Poljska. Zemlja želi postati vodeća u razvoju priobalnog vjetra u Baltičkom moru, s ciljem od 28 GW u 2050. To bi do tada predstavljalo oko trećinu svih priobalnih vjetroelektrana u Baltičkom moru.