Okrugli stol: Mogućnosti priključenja na EE mrežu i izmjena prateće zakonodavne regulative

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Okrugli stol o mogućnostima priključenja na elektroenergetsku mrežu i izmjenama prateće zakonodavne regulative

Udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) organziralo je 17. lipnja okrugli stol na temu mogućnosti priključenja elektroenergetske mreže i izmjena prateće zakonodavne regulative. Skup je okupio znanstvenu zajednicu, investitore i developere projekata obnovljivih izvora (OIE) te javnopravna tijela, a cilj je bio s operatorima prijenosnog i distribucijskog sustava – HOPS i HEP ODS – kao društvima koja odobravaju priključenja OIE objekata na elektroenergetsku mrežu (SE/VE/biomasa, itd.), otvoriti raspravu o aktualnoj problematici procesa odobrenja za priključenje na prijenosnu odnosno distribucijsku mrežu. Poseban naglasak stavljen je na kriterije koji se u elaboratima optimalnog tehničkog rješenja priključenja (EOTRP) koriste za određivanje načina priključenja i utvrđivanja potrebe stvaranje tehničkih uvjeta u mreži, ali i ostalim problemima koji opterećuju proces pripreme i realizacije projekata OIE.

Pod moderatorskom palicom Ante Merčepa i Maje Pokrovac (OIEH), na okruglom stolu sudjelovali su Igor Šumonja – HOPS, Iva Širić – HEP ODS, Ranko Goić – Fractal, Stipe Ćurlin – EIHP te predstavnici developera Branimir Ivković i Ivan Šimić.

Ključne poruke/problemi/zaključci:

Postavlja se pitanje hoće li će developeri biti u stanju pratiti ovako složen sustav koji ih izlaže velikom riziku razvoja projekata do zaključno s lokacijskom dozvolom, što će se događati s onima koje se ne budu natjecali i koliko će projekata otpasti.

• Potrebno pronaći jedan mehanizam koji će usklađivati želje i stvarne mogućnosti investitora sa stvarnom dinamikom realizacije unutar mreže.

Trenutno za velik broj projekata uopće nema informacije do kada važe lokacijske dozvole, to ne zna niti Ministarstvo graditeljstva zbog niza čimbenika koji utječu na trajanje lokacijskih i građevinskih dozvola.

• Svaka bi institucija trebala upisivati u registar podatke o projektu iz svoje domene, npr. ako su riješeni imovinskopravni odnosi onda je počeo teći rok iz građevinske. Svima bi to bilo dostupno i vidljivo.

• Najavljeno je da je raspisan natječaj za izradu registra svih lokacija obnovljivih izvora, postojećih i planiranih, i radit će se županijski planovi koji će biti usklađeni s registrom. Developeri istakli da bi registar trebao biti obvezujući.

• U strategiji je malo više pažnje trebalo posvetiti tome kako MW uključiti u sustav, no i pretpostaviti koja sve procedure i pravila moramo mijenjati.
Primjerice, problem su rokovi trajanja izrade EOTRP-a kada se radi o projektima koji se mogu prijaviti za sufinanciranje iz fondova. Jedna DP HEP-ODS-a već više od sedam mjeseci radi EOTRP za projekt koji treba biti predan s lokacijskom dozvolom u sljedeća dva mjeseca. Treba napraviti sve što je moguće da se EU sredstva povuku, uključujući mijenjati propise.

Današnji kapaciteti prijenosne mreže nisu dovoljni za daljnji razvoj projekata OIE, a osobito uzevši podatke broja podnesenih zahtjeva prema HOPS-u i HEP ODS-u, prema saznanjima skoro 5000 MW. Nužno je što žurnije krenuti s izgradnjom nove prijenosne mreže (DV 400 kV TS KONJSKO-TS LIKA-TS MELINA) i rekonstrukcije postojeće mreže (DV 220 kV TS KONJSKO-TS KRŠ PAĐENE-TS BRINJE).

U sadašnjoj zakonskoj regulativi postoji mogućnost da se nekoliko investitora udruži i formira zonski priključak na mrežu. Zonski priključak smanjuje troškove pojedinog investitora i istovremeno stvara jako čvorište u mreži koju kasnije HOPS može koristiti za priključenje korisnika mreže.
Izbor se u konačnici svodi na to hoće li nužnu dogradnju mreže financirati investitori ili kroz mrežarinu krajnji kupci električne energije.

• Potrebno je utvrditi na koji način bi se financirala izgradnja mreže. Novoplanirani 400 kV će pored postojećeg 400 kV, predstavljati energetsku kralježnicu RH, jer se većina projekata nalazi u području Dalmacije, te je nužno osigurati plasman energije u kontinentalni dio RH.

• U budućnosti je potrebno izmijeniti metodologiju kod postavljanja i primjene n-1 kriterija jer se postrojenja više neće moći spajati na mrežu

• Iako su operatori poboljšali modele u odnosu na ranije, trenutno stanje nije zadovoljavajuće te će biti potrebne daljnje izmjene tako da se dopusti i proizvođačima sudjelovanje u primjeni n-1 kriterija. Sve ove provedbe, izgradnje i rekonstrukcije mreže te primjene n-1 kriterija je potrebno uskladiti žurno

• HOPS ne može određivati tko će od Investitora na kraju uspjeti s državom riješiti problematiku čestica na kojima planira svoju investiciju niti određivati između dva Investitora čija je zemlja. Kod više zahtjeva, čim dobiju zahtjev za priključenje računaju prvog investitora koji dođe kao da je prvi, a svi ostali koji dođu imaju opciju ili čekati da prvom investitoru isteknu rokovi ili računati kao da je prvi investitor već priključen, ako želi nastaviti sa svojim EOTRP-om.

• Kad je riječ o HEO PDS-u, ako se radi o projektima na istoj lokaciji i iste snage, onda ih gledaju kao jedan projekt kod izrade elaborata, a eliminacija im je na elektroenergetskoj suglasnosti. Tko prije dođe do dokaza pravnog interesa.

HOPS/HEP-ODS je postavljen kao arbitar u rezervaciji lokacija za razvoj projekata – to investitorima predstavlja veliki problem jer moraju uložiti znatna sredstva u korake, a da nemaju garanciju da je lokacija njihova.

Ministarstvo bi moralo poduzeti hitne mjere da se riješe imovinskopravni odnosi za zemljišta koji bi dali sigurnost svim ozbiljnim investitorima da ulažu.

CIJELI IZVJEŠTAJ/BILJEŠKE S OKRUGLOG STOLA MOŽETE PROČITATI/PREUZETI OVDJE: