Najnovija istraživanja Sveučilišta u Oxfordu pokazuju da će se proizvodnja električne energije u Africi udvostručiti do 2030. godine, pri čemu će fosilna goriva ipak nastaviti dominirati u energetskom miksu. Pri tome se smatra da će se čak 18 posto dodatne proizvodnje električne energije ostvariti u novim hidroelektranama, prenosi portal Energetika-net.
No, unatoč svim naporima na ublažavanju klimatskih promjena, iz fosinih goriva će u afričkim zemljama u prosjeku potjecati čak 2/3 električne energije. S druge strane, proizvodnja električne energije u afričkim hidroelektranama će biti pod sve većim utjecajem upravo klimatskih promjena koje uzrokuju smanjene dotoke rijeka.
Kada je riječ o ostalim, ‘nehidroenergetskim’ obnovljivim izvorima, vodeća afrička zemlja po njihovoj primjeni i dalje će biti JAR, gdje bi se do 2030. trebalo realizirati čak 40 posto snage novoizgrađenih sunčanih elektrana u Africi. I Namibija se sve više okreće obnovljivim izvorima i postavila je cilj proizvodnje čak 70 posto električne energije iz sunčanih elektrana, vjetroelektrana i hidroelektrana do 2030. godine.
Sudan, Egipat i Etiopija nastavili su pregovore u nastojanju rješavanja problema oko najvećeg afričkog hidroenergetskog projekta koju na gornjem toku Modrog Nila gradi Etiopija. Radi se o brani koja će značajno promijeniti hidrološke uvjete u cijelom Nilu, zbog čega joj se najviše protivi Sudan koji je dulje vrijeme bojkotirao bilo kakve razgovore i prijetio većim sudjelovanjem Afričke unije u rješavanju problema. Egipat je zabrinut zbog mogućih smanjenih dotoka Nila koji su važni za njegov cjelokupni život i gospodarstvo, no za Etiopiju je to ključan energetski projekt koji će značajno olakšati njezin gospodarski razvoj.
Dogovor bi se trebalo postići prije drugog punjenja akumulacijskog jezera, dok je puštanje cijelog hidroenergetskog sustava u pogon planirano do kraja godine.
