Impresivno je da Sunce daje Zemlji 80 tisuća milijardi kilovata u sekundi, što je nekoliko puta više od svih elektrana na svijetu. Jedan kvadratni metar sunca emitira 62 900 kilovata energije što je otprilike jednako snazi milijarde žarulja. Zahvaljujući razvoju tehnologije i znanosti o obnovljivim izvorima energije, proteklih nekoliko desetljeća napravili smo ogroman napredak. Solarni paneli postali su gotovo sveprisutna pojava u razvijenome svijetu, iako razvoj ovog energetskog sektora ne teče uvijek glatko.  

Solari u Hrvatskoj

Solarna energija svugdje je dostupna, ali ne i svugdje iskorištena. Potencijal solarne energije kod nas je znatno veći nego u susjednoj Sloveniji, pa ipak Slovenija proizvodi više energije iz solarnih elektrana nego Hrvatska, koja je na žalost na europskom začelju. Kako potaknuti promjene u ovom sektoru bila je tema konferencije Dani sunca, (30.9-1.10.2021.) u gradu Hvaru, gradu koji u prosjeku ima više od 2700 sunčanih sati godišnje. Organizatori Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) i Pokret otoka okupili su oko 200 sudionika iz ministarstava, akademske zajednice, proizvođača opreme, bankarskog sektora, investitora, županija i lokalnih zajednica.     

Walburga Hemetsberger, direktorica SolarPower Europe, krovnog europskog udruženja za solarnu energiju, poručila je s konferencije: „Trenutačno Hrvatska nije među top zemljama proizvođačima solarne energije iako bi mogla biti jer vidimo veliki rast. Očekuje se rast tržišta solara od 226% a do 2025. bi se instalirana snaga trebala povećati za 871 MW, što je rast od 850% ukupnih kapaciteta. Solarna energija nije samo troškovno najprihvatljivija, ona je i najbrži kreator novih radnih mjesta. Više od pola milijuna direktnih i indirektnih poslova očekuje se do 2024. u EU-u.“  istaknula je.

Kako bismo došli do tih željenih ciljeva trebamo još poraditi na uklanjanju birokratskih prepreka. Imamo Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu, zakonske okvire ZoTEE i ZOIEiVUK koji su važni za sigurnost i stabilnost razvoja projekata OIE. Oni otvaraju mogućnosti za inovativne poslovne modele kroz uspostavu agregatora, skladištenja energije, operatora distribucijskog sustava kao i aktivnog kupca i energetskih zajednica građana. A upravo su i građani ključ razvoja.  

Prof. dr. sc. Neven Duić sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje na konferenciji je tijekom svoje prezentacije poručio da je potrebno poraditi na edukaciji građana, te dodao: „Da bismo ubrzali solarizaciju Hrvatske, potrebno je raditi solare na krovovima, ali i velike solarne elektrane, ubrzati premijske aukcije za velike solarne projekte, omogućiti razvoj plutajućih solarnih elektrana, simbiozu solarne energije i poljoprivrede“

 

Potražnja za solarima kontinuirano raste

Istraživanja pokazuju da većina Hrvata želi tranziciju na OIE. Zakon o tržištu električne energije omogućuje postavljanje solarnih elektrana i na krovovima višestambenih zgrada čime se stanarima omogućava proizvodnja električne energije za vlastitu potrošnju, kao i za isporuku u mrežu. Ohrabruje i podatak da je interes za postavljanje solarnih panela porastao u zadnjih godinu dana za 300%.    

„Hrvatska može izvoziti i znanje i stručnjake, to je i jedan od razloga zašto radimo ovakve konferencije. Želimo da sav potencijal o kojem govorimo dobije svoju snagu. Možemo i moramo učiniti više da Sunce svakome sja“, poručila je Maja Pokrovac, direktorica OIEH, s DANA SUNCA.

Zaista se izreka „Okreni lice prema suncu i nikad nećeš vidjeti sjenu“ može primijeniti na svakom području. Okrenimo se zato suncu!