Solarna energija traži najmanja ulaganja, a najbrže stvara nova radna mjesta

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Foto: Maks Petković

Koliko smo spremni na pretvaranje klimatskih i ekoloških ambicija u stvarne projekte, što donosi novi zakonodavni okvir, kako riješiti razvojne, proceduralne i administrativne boljke, u kakve će projekte ulagati banke i fondovi u Hrvatskoj, samo su neka od pitanja u fokusu dvodnevne konferencije posvećene Sunčevoj energiji – ‘DANI SUNCA’, koja je jučer službeno započela u Hvaru, gradu s prosječno 2700 sunčanih sati u godini, u organizaciji Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH) i Pokreta Otoka.

Događaj je okupio oko 200 sudionika, predstavnike ministarstava, institucija, akademske zajednice, proizvođača opreme, bankarskog sektora, investitora, županija i lokalnih zajednica, koje su u uvodnom dijelu pozdravili organizatori i domaćini.  

„Hrvatska može izvoziti i znanje i stručnjake, to je i jedan od razloga zašto radimo ovakve konferencije. Želimo da sav potencijal o kojem govorimo dobije svoju snagu, želimo na jednom mjestu spojiti građane, tvrtke, industriju, povezati obnovljive izvore s poljoprivredom, bioplinom, ukazati na nove poslovne modele, potaknuti nadležne institucije, ali i širu javnost, u smjeru rješavanja prepoznatih problema. Možemo i moramo učiniti više da Sunce svakome sja“, poručila je Maja Pokrovac, direktorica OIEH, zahvalivši domaćinima, partnerima, pokroviteljima i sponzorima na prepoznavanju značaja konferencije o Suncu.

Maja Jurišić, predsjednica Pokreta Otoka, naglasila je da gradovi moraju biti predvodnici promjena koje žele vidjeti: „Jedinice lokalne samouprave mogu i trebaju aktivno sudjelovati u investicijama, doprinijeti razvoju zajedničkih ulaganja s građanima i investitorima te tako upravljati resursima na svojim područjima i od OIE projekata imati konkretne pogodnosti. Aktivno uključivanje građana smatramo ključnim za provedbu tranzicije na čistu energiju, što će značajno doprinijeti lokalnom razvoju, oporavku gospodarstva i podizanju konkurentnosti.“

Stipe Čogelja, zamjenik župana Splitsko-dalmatinske županije, istaknuo je da energetska tranzicija daje jedinstvenu priliku za primjenu novih zelenih tehnologija i inovacija, što znatno ubrzava modernizaciju, omogućava otvaranje novih radnih mjesta te osigurava razvoj niskougljičnog društva. Osvrnuo se i na planove koje ta županija ima: „Intenzivirala se realizacija RHE Blace, uskoro se očekuje i usvajanje prostornog plana u kojem se nalazi 31 lokacija za fotonapon. Sudjelujemo i u projektu BLUE DEAL kojim se nastoji jačati potencijal iskorištavanja energije mora, a u osnivanje smo i županijske energetske agencije“.

Rikardo Novak, gradonačelnik Grada Hvara, komentirao je Strategiju energetske tranzicije kojom su zacrtali cilj postizanja energetske samodostatnosti do 2035.: „Tim dokumentom započeli smo proces tranzicije prema čistim izvorima energije. U tome sa zadovoljstvom ističem ulogu i zajedništvo lokalnih zajednica na otoku koji su od početka podržali viziju Hvara kao samoodrživog otoka, a vjerujemo i u dobru suradnju s građanima”.

U video obraćanju SolarPower Europea, direktorica tog europskog udruženja, Walburga Hemetsberger, dala je europsku sliku kada je riječ o solaru, a osvrnula se i na Hrvatsku. „Solarna energija se pokazala vrlo otpornom u ovoj pandemiji i nastavit će svoj rast. Već od 2023. instalirat ćemo više od 30 GW solara godišnje. Što se tiče Hrvatske, solarni potencijal je velik, no trenutačno Hrvatska nije među top zemljama proizvođačima solarne energije iako bi mogla biti jer vidimo veliki rast. Očekuje se rast tržišta solara od 226% u ovoj godinu i do 2025. bi se instalirana snaga trebala povećati za 871 MW, što je rast od 850% ukupnih kapaciteta. Solarna energija nije samo troškovno najprihvatljivija, ona je i najbrži kreator novih radnih mjesta. Više od pola milijuna direktnih i indirektnih poslova očekuje se do 2024. u EU-u. Također, solarna energija daje priliku i za razvijanje proizvodnje solarnih modula i ćelija u Europi. Tu Hrvatska može igrati veliku ulogu“, istaknula je direktorica SolarPower Europea.

Radni dio prvog dana konferencije započeo je izlaganjem prof. dr. sc. Nevena Duića sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje na temu primjene solara. „Da bismo ubrzali solarizaciju Hrvatske, potrebno je raditi solare na krovovima, ali i velike solarne elektrane, ubrzati premijske aukcije za velike solarne projekte, omogućiti razvoj plutajućih solarnih elektrana, simbiozu solarne energije i poljoprivrede, stvoriti okvir za obnovljiv vodik, a trebat će uložiti i u obrazovanje ljude“, poručio je profesor Duić.

Na kraju je održan i panel ‘Europska i nacionalna strategija za zelenu tranziciju’, a govornici su bili Ivo Milatić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Lana Bačura, voditeljica službe u Upravi za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju u Ministarstvu poljoprivrede i Stipe Čogelja, zamjenik splitsko-dalmatinskog župana.

Drugi dan konferencije započeo je prezentacijom Ive Milatića, državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, o novom zakonskom okviru za zelenu tranziciju. Istaknuo je da Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (ZOIEVUK) prošao prvo čitanje i očekuje se do kraja godina, a danas Sabor glasa o Zakonu o tržištu električne energije (ZOTEE): „Uvode se novi instituti kao što su aktivni kupac i energetska zajednica građana. Shodno tome uvode se i nove energetske djelatnosti kao što su agregiranje, skladištenje energije, operator zatvorenog distribucijskog tržišta. Također, određuje se i postupak javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja za novi proizvodni kapacitet“, neke su od novosti ZOTEE-a koje je nabrojao.

U nastavku konferencije održavaju se panel rasprave: ‘Stanje i budućnost fotonaponskih elektrana u Hrvatskoj’, ‘Solarne tehnologije u Hrvatskoj’, ‘Primjena solara u gospodarstvu, industriji i poduzetništvu’, ‘Uloga građana i JLS u zelenoj tranziciji’ te ‘Ekonomsko-financijska održivost projekata’.

Konferencija se održava pod pokroviteljstvom europskog udruženja SolarPower Europe, Europske investicijske banke, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva poljoprivrede, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Hrvatskog operatora prijenosnog sustava te u partnerstvu s Europskom bankom za obnovu i razvoj, Gradom Križevci, tvrtkom Komunalno Vrgorac, Hrvatskom energetskom tranzicijom, Hrvatskom stručnom udrugom za Sunčevu energiju te Hrvatskom udrugom za vodik.