U srijedu 6. rujna u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu je održana promocija stručne Studije o potencijalu uporabe solarne energije u poljoprivrednom sektoru i sektoru slatkovodne akvakulture/Study on the potential of solar energy use in the agricultural and freshwater aquaculture sectors in Croatia. Izradu studije su pokrenuli Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) te financirala Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). U izradi studije osim OEIH-a su sudjelovali Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku te Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita.
Gubici od klimatskih ekstrema u Hrvatskoj porasli su 16 puta u razdoblju od 2018. do 2022. godine. Suše, poplave, ali i tuča su od 2013. do 2019. godine, prouzročile štete u poljoprivredi u vrijednosti od ukupno 1,2 milijarde eura. Sušni periodi i povećane temperature postat će sve izraženiji izazovi za hrvatske poljoprivrednike, a predviđa se da će poljoprivreda i slatkovodni uzgoj ribe biti najosjetljiviji sektori u sljedećim desetljećima. Nova studija koju je OIEH predstavio nudi odgovore na te izazove. Agrosunčane elektrane predstavljaju novi smjer u svijetu obnovljivih izvora energije, a najveća im je prednost u dvostrukoj iskoristivosti zemljišta i ribnjaka omogućavajući istovremenu proizvodnju hrane i električne energije, istaknuto je na predstavljanju.
“O budućnosti ove tehnologije najbolje govore riječi francuskog predsjednika Macrona koji je izjavio da će agrosunčane elektrane biti jedan od temelja francuskog energetskog sustava. Hrvatska je omogućavanjem postavljanja agrosunčanih i sunčanih elektrana na sve poljoprivredne površine koje su upisane u evidenciju uporabe poljoprivrednih zemljišta, prepoznala njihovu vrijednost. Moram istaknuti kako je prvi impuls krenuo upravo iz OIEH gdje smo pionirski promovirali ovu tehnologiju, a njenom implementacijom Hrvatska se svrstala uz najbolje i postala jedna od 10 zemalja EU-a koje su se odlučile za njenu primjenu”, izjavila je Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske.
Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić govorio je o zakonodavnim promjenama koje su omogućile razvoj agrosunčanih elektrana.
“Vlada Republike Hrvatske odlučila je, s ciljem jačanja hrvatske energetske samodostatnosti, olakšati i ubrzati razvoj projekata obnovljivih izvora energije. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja zakonskom je regulativom iz područja energetike olakšalo proceduru za razvoj agrosunčanih elektrana, tako da se za njih ne provodi javni natječaj za dodjelu energetskog odobrenja. Vlada će i dalje raditi na tome da olakšamo sve procedure kako bi se Hrvatska popela još više na ljestvici i bila uz bok najrazvijenijih zemalja koje primjenjuju zelene tehnologije”, naglasio je državni tajnik Milatić.
O velikom potencijalu korištenja obnovljivih izvora energije govorio je i glavni bankar EBRD-a u Hrvatskoj Hrvoje Jazvić koji je naglasio da agrosunčane elektrane predstavljaju novi zamah u proizvodnji čiste električne energije, ujedno pružajući zaštitu poljoprivrednim usjevima i uzgoju riba u akvakulturi.
„Korištenjem agrosunčanih elektrana na samo 1% ukupno raspoložive poljoprivredne površine u Hrvatskoj, što iznosi oko 1.000 hektara, osim zaštite poljoprivredne proizvodnje može se doprinijeti ukupnoj godišnjoj proizvodnji električne energije s više od 1.000 GWh. To je trostruko više od trenutno instaliranog kapaciteta fotonaponskih elektrana u Hrvatskoj. Također, primjenom plutajućih solarnih elektrana u postojećoj slatkovodnoj akvakulturi omogućava se dostizanje bonitetnog potencijala i godišnje proizvodnje od preko 16.000 tona, što je četverostruko više u odnosu na proizvodnju posljednjih desetljeća u Hrvatskoj.“
Lina Dubina, predstavnica SolarPower Europe, vodeće europske organizacije u poticanju energetske tranzicije, prikazala je primjere najbolje prakse u radu agrosunčanih elektrana u Europskoj uniji te naglasila zašto je važno poduprijeti njihov razvoj.
“Svjetska banka tvrdi kako će kontinuirano povećanje temperature u narednim godinama značajno utjecati na hrvatsku poljoprivredu, ali i na zdravlje stanovništva. Dio rješenja može biti i veće korištenje agrosunčane tehnologije koja omogućava dvostruko korištenje zemljišta. Sjajno je svjedočiti promjenama koje je hrvatsko zakonodavstvo usvojilo za razvoj agrosunčanih elektrana, a sve uz veliki trud Obnovljivih izvora energija Hrvatske koji su taj trend prepoznali i pokrenuli”, izjavila je Dubina.
Središnji dio, predstavljanje nalaza studije o potencijalima za razvoj agrosolara i akvasolara održali su stručnjaci Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku te Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Istaknuli su kako je studija detaljnom i sveobuhvatnom analizom identificirala da su vinogradarstvo, voćarstvo, uzgoj aromatičnoga i ljekovitog bilja, travnjaštvo i ribnjačarstvo najprikladnije poljoprivredne grane za primjenu agrosunčanih elektrana u Hrvatskoj. S druge strane, za povrćarstvo, proizvodnju žitarica, industrijskoga i krmnog bilja zaključeno da je te kulture, zbog različitih razloga, još uvijek rano smatrati prikladnima za agrosunčane projekte te da se u tim slučajevima mogu pokrenuti samo manji, istraživački projekti za poljoprivredne kulture.
Budući razvoj agrosunčanih elektrana, istaknuli su, ovisit će o različitim čimbenicima kao što su specifičnosti svake kulture, geografska i biološka ograničenja u smislu razine zračenja i zasjenjenja, vrsti terena, prosječne veličine poljoprivrednoga gospodarstva, pravnim zahtjevima, kapacitetom priključenja dostupne elektroenergetske mreže, izvedivost svakog projekta, itd. Prof.dr.sc. Marko Karoglan s Agronomskog fakulteta u Zagrebu je istaknuo kako razvoj agrosunčanih elektrana treba pažljivo planirati. Proizvodnja hrane mora biti na prvom mjestu pa tek onda proizvodnja energije, poručio je.
„Agrosunčane projekte treba promatrati kao agrotehničku mjeru djelomičnog zasjenjenja kultura koje rastu na trajnom nasadu. No bit će potrebno pobrinuti se da budu poduzete sve mjere za sprečavanje negativnih utjecaja na tlo i biljke. Poželjno je da agrosunčani sustavi budu opremljeni sustavom za praćenje koji će mjeriti stanje tla i mikroklimatske uvjete ispod solarnih panela te utjecaj tih uvjeta na poljoprivredne nasade i okoliš, a praćenje bi se trebalo provoditi do pet godina nakon ugradnje sustava.“
Iako su gotovo svugdje pokazale višestruku korist neometanom, često i povećanom proizvodnjom hrane, jedan od izazova koji se javlja s razvojem agrosunčanih elektrana jesu neznanje, nerazumijevanje i krive predodžbe. Zato Mario Turković, koordinator Studije, smatra da se trebaju uložiti dodatni napori kako bi se javnost upoznala sa svim aspektima razvoja agrosunčanih elektrana.
„Nije rijetkost čuti da će postavljanjem agrosunčanih elektrana poljoprivredno zemljište biti uništeno ili će biti znatno narušeno puštanjem energetskih pogona u rad. To je jedna od čestih zabluda o radu agrosunčanih elektrana te je izuzetno važno objavljivati relevantne i objektivne informacije o radu agrosunčanih elektrana, njihovim prednostima i nedostacima. OIEH je dao svoj doprinos izradom ove temeljite studije, no iznimno je važno da mjerodavna ministarstva, akademska zajednica, komore i udruge razmjenjuju objektivne i provjerene informacije o prednostima i nedostacima agrosunčanih elektrana, pružajući određene smjernice i primjere najbolje prakse.“
Izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju te povezanih podzakonskih akata, stvorene su osnovne pravne pretpostavke za intenzivniju implementaciju agrosunčanih elektrana, čime Hrvatska zaista ima priliku postati europskom solarnom velesilom.
