IZDVAJAMO:
Hrvatska još čeka prvu agrosolarnu elektranu, poljoprivrednici sve više grizu
Neznanje ili manjak informacija razvijaju strah ili u najmanju ruku oprez. Može se stoga pretpostaviti da je nedostatak kvalitetnih informacija među domaćim poljoprivrednicima temeljni problem kad je riječ o odnosu prema projektima agrosunčanih elektranama koji u razvijenijim zemljama Europske unije, poput Francuske ili Nizozemske, već uvelike dobivaju pravo građanstva. “Neposjedovanje odgovarajućih informacija je glavni problem kad je riječ o ovoj temi i poljoprivrednicima. Oni koji su upoznati su zainteresirani. Stoga mislim da je jako bitno sada organizirati radionice, okrugle stolove i slične događaje kako bi se širile kvalitetne informacije o potencijalu i prednostima agrosolarnih elektrana”, rekao je za Bloomberg Adriju Mislav Kontek koji je voditelj razvoja tehnologije u tvrtki EnergoVizija. Kako je proaktivnost obično jedan od bitnijih puteva do uspjeha, interesno udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) je početkom prošlog mjeseca predstavilo studiju o potencijalu uporabe solarne energije u poljoprivrednom sektoru i sektoru slatkovodne akvakulture u Hrvatskoj. “Poljoprivrednici su svjesni da je potreban veliki zaokret u borbi protiv klimatskih promjena koje najgore pogađaju upravo proizvodnju hrane. Nakon objave studije svjedočimo konkretnijim upitima poput pitanja o izdavanju dozvola, veličini i isplativosti agrosunčane elektrane, pronalasku investitora, zaštiti poljoprivredne proizvodnje, pa čak i o pokretanju novih djelatnosti u sklopu kojih bi se razvila i agrosunčana elektrana. Odličan je to uspjeh, ali isto tako zbog svih ovih pitanja koje primamo vidimo i potrebu za organiziranjem novih radionica. A njih, uz predavanja i okrugle stolove planiramo organizirati uskoro”, izjavila je za Bloomberg Adriju direktorica OIEH-a Maja Pokrovac…Pročitaj više
HEP ODS uspješno proveo prvi EU projekt i ugovara novi od 228 milijuna eura
HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. (HEP ODS) predstavio je jučer na završnoj konferenciji rezultate EU sufinanciranog projekta pod nazivom „Pilot-projekt uvođenja naprednih mreža“. Riječ je o najvećem projektu informatizacije i modernizacije dijela napredne elektrodistribucijske mreže kojim je HEP ODS uložio u tri funkcionalna područja: naprednu mjeru infrastrukturu, razvoj i optimizaciju konvencionalne mreže te automatizaciju srednjonaponske mreže. Projekt je trajao pet godina, a ukupna vrijednost iznosi 23,5 milijuna eura, od čega čak 20 milijuna eura, odnosno 85 posto, predstavljaju bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj iz Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020” (OPKK), Specifičnog cilja 4d1. Projekt je implementiran na 5 od 21 distribucijskog područja, a to su: Elektra Zagreb, Elektroslavonija Osijek, Elektrodalmacija Split, Elektra Zadar i Elektrojug Dubrovnik. Projektom je povećana učinkovitost distribucije električne energije, stvoreni preduvjeti za povećanje pouzdanosti napajanja električnom energijom, povećan broj korisnika s pristupom naprednoj mreži i stvoreni preduvjeti za integraciju distribuiranih izvora.…Pročitaj više
Hrebak od Europe očekuje 200 milijuna eura i već zna na što će ih potrošiti
Lista kapitalnih investicija Grada Bjelovara iz godine u godinu sve je dulja, ali ne samo zato što se neki projekti, poput primjerice toplica, prebacuju iz godine u godinu zbog problema s izvorima financiranja, nego i zato što vrijedni službenici gradske uprave i ambiciozni gradonačelnik konstantno vrebaju prilike da uzmu što se uzeti može iz nacionalnih i EU fondova. Gradonačelnik Hrebak tako se na svečanoj sjednici Grada Bjelovara pohvalio da u sljedećih pet godina očekuje oko 200 milijuna eura, što je doista vrtoglav iznos, ali ne i nedokučiv. Najveći projekt u povijesti grada, izgradnja velikih i modernih toplica koje obilato koriste energiju iz obnovljivih izvora svakako je najrazvikaniji projekt, a čini se da nećemo morati dugo čekati odluku Ministarstva turizma hoće li „upasti” u Nacionalni plan oporavka i otpornosti te dobiti do 14 milijuna bespovratnih eura. Vrijednost te investicije, inače, mogla bi se popeti i do 50 milijuna eura, ovisno o tomu koliko će građevinari biti željni zarade kada se i ako raspiše natječaj za izgradnju….Pročitaj viš
Austrija zabranjuje ugradnju grijanja na plin, ugljen i lož ulje u novogradnjama
Austrijski kancelar Karl Nehammer zajedno s potkancelarom Wernerom Koglerom, ministrom gospodarstva Martinom Kocherom i ministricom za zaštitu klime Leonore Gewessler predstavili su utorak na konferenciji za medije novi Paket mjera savezne Vlade “težak” 6 milijardi eura, kojim država namjerava oživjeti konjunkturu i zaštiti klimu i okoliš. Vezano uz Vladin program Nehammer je naglasio kako je “dobar dan za energetsku prekretnicu u Austriji”. Napomenuo je kako se od 1. siječnja 2024. godine u novogradnje više ne smije ugrađivati nikakvo “prljavo grijanje”. To se odnosi na plin, ugljen i lož ulje, dodao je. U postojećim zgradama će država subvencionirati prelazak kućanstava s navedenih fosilnih izvora grijanja na one ekološke i obnovljive izvore, ali prelazak nije obvezan. Kako je istaknula ministrica Gewessler pri prijelazu s jednog na drugi, od Vlade preporučen izvor grijanja, država će subvencionirati domaćinstvima do 75 posto troškova….Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
