IZDVAJAMO:
Potencijal Agrosunčanih elektrana: Zelena energija stigla u Hrvatsku
Prvu studiju o potencijalu agrosolara u Hrvatskoj iniciralo je udruženje Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), a u pripremi su sudjelovali Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku i Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita. Studija predstavlja ključnu inovaciju u sektoru, a gradnja prvog agrosolara je već započela. U Udruženju kažu da Studija nudi odgovore na to kako spriječiti gubitke od klimatskih ekstrema u Hrvatskoj koji su porasli 16 puta od 2018. do 2022. pa je šteta od suša i poplava u poljoprivredi prošle godine bila 36 posto neto dobiti iz 2021. Ova tehnologija ne samo da omogućava proizvodnju električne energije, već i pruža dvostruku korist: poljoprivrednu i proizvodnju električne energije, što pomaže u smanjenju gubitaka od klimatskih ekstrema. Primjena agrosolara na poljoprivrednim površinama postala je moguća zahvaljujući izmjenama regulative koje je provela hrvatska vlada. Osim proizvodnje električne energije, ova tehnologija pruža zaštitu usjevima, istaknuo je Hrvoje Jazvić iz Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Hrvatskoj…Pročitaj više
Do 2030. godine 50 posto više struje iz obnovljivaca
HEP do 2030. godine namjerava povećati udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50 posto te u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima, godišnju proizvodnju iz obnovljivih izvora povećati sa šest na devet milijardi kilovatsati u odnosu na baznu 2017. godinu. Time će bitno doprinijeti jačanju energetske samodostatnosti Hrvatske povećanjem vlastite proizvodnje električne energije i provedbi niskougljične energetske tranzicije. Od 2019. do kraja 2023. u HEP-ov proizvodni portfelj uključena je vjetroelektrana Korlat, snage 58 megavata, te osam sunčanih elektrana, ukupne snage približno 30 megavata – Kaštelir 1 i 2, Vis, Marići, Kosore Jug (Vrlika), Stankovci, Obrovac i Donja Dubrava. Trenutačno je u izgradnji ili fazi natječaja za izgradnju još devet projekata obnovljivih izvora ukupne snage 120 megavata. U različitim fazama razvoja HEP u ovom trenutku ima 60 projekata obnovljivih izvora energije i baterijskih spremnika, ukupne snage oko 1.550 megavata i procijenjene investicijske vrijednosti 1,6 milijardi eura. Daleko najveći broj odnosi se na sunčane elektrane…Pročitaj više
Zelena tranzicija: Pametne uprave i građani uče jedni od drugih
Urbana područja dom su većine svjetskog stanovništva, što znači i da, prema UN-u, ona stvaraju 75 posto emisija CO2. Pa što to hrvatski gradovi čine kako bi potaknuli dekarbonizaciju? Svi se hvale održivošću i zelenim projektima, no kako izgledaju u praksi? Odgovor na to pitanje dao nam je Osijek, koji je prošle godine ponio i titulu najboljega hrvatskog ekograda. – Grad Osijek i povezana gradska trgovačka društva do sada su instalirali 18 sunčanih elektrana ukupne snage od 918 kW na objektima u vlasništvu Grada Osijeka i trgovačkih društava u gradskom vlasništvu, što je godišnja proizvodnja od 1150 MWh električne energije iz obnovljivih izvora energije. Tako proizvedena električna energija upotrebljava se za vlastitu potrošnju – poručili su iz Grada i dodali da je mjerama energetske učinkovitosti obnovljeno pet osnovnih škola i tri dječja vrtića te ušteđeno najmanje 60 posto potrošnje primarne energije. S druge je strane lijepe naše Pula, koja je među prvima počela uvoditi pametna rješenja koja su uvelike utjecala na dekarbonizaciju…Pročitaj više
Projekt zelenog amonijaka u ranoj fazi, zainteresirane velike tvrtke
Projekt tvrtke Green Energy Park (GEP) Krk, koji obuhvaća izgradnju terminala za prihvat zelenog amonijaka u Omišlju, njegovu pretvorbu u vodik te distribuciju amonijaka i vodika na domaće i regionalno tržište, u ranoj je fazi razvoja, no već su zainteresirane velike europske tvrtke. Odgovorili su to Hini iz Adria Polymersa, tvrtke u vlasništvu njemačkog Gasfina, koja je tijekom postupka likvidacije kupila zemljište i postrojenja bivše Dina Petrokemije na Krku, te tvrtke GEP Krk, koju su osnovali Gasfin i partneri. Projekt se temelji na ideji uvoza velikih količina zelenog amonijaka iz zemalja u kojima je proizvodnja zelene energije jako povoljna, kao što su Brazil, Kanada, Maroko, Namibija i Ujedinjeni Arapski Emirati te opskrbi velikih industrijskih potrošača u Sloveniji, Italiji, Austriji i Njemačkoj i Hrvatskoj. Riječ je o zelenom vodiku, koji se proizvodi iz obnovljivih izvora energije. Dodaje mu se dušik i dobiva se zeleni amonijak, koji se potom lakše transportira te se finalno pretvara u vodik, a kao nusproizvod dobiva se dušik, koji se može koristiti u industriji ili otpustiti u atmosferu…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
