(II.) Hrvatska i premijski model: što donosi novi sustav i kako će funkcionirati?

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Ilustracija/Pixabay

pripremila Jasmina Trstenjak

Na hrvatskom tržištu obnovljivih izvora energije događa se reforma i mijenjaju se pravila igre –  uvodi se premijskih sustav poticanja proizvodnje iz obnovljivih izvora. U tom je modelu premija koja se isplaćuje proizvođaču varijabilna i predstavlja razliku između proizvodne i tržišne cijene električne energije. Što je tržišna cijena veća, to će premija biti manja. Država neće plaćati premiju bude li ponuđena proizvodna cijena manja od one na tržištu. Kad tržišna cijena premaši trošak proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, premija više neće biti potrebna. Upravo to je cilj ove energetske tranzicije koju prolazimo.

U Hrvatskoj se korištenje obnovljivih izvora za proizvodnju električne energije poticalo, među ostalim, feed-in tarifom, odnosno FiT-om (na 12 ili 14 godina), koji je bio na snazi od 2007. do kraja 2015. godine. Zahvaljujući tom modelu rasla je instalirana snaga proizvodnih kapaciteta, a time i proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora tijekom cijelog navedenog razdoblja te je 2015. godine iznosila 1,2 TWh, što je više od šest posto ukupne potrošnje električne energije koja je te godine iznosila 18,2 TWh, odnosno više od deset posto domaće proizvodnje električne energije koja je tada iznosila 11,2 TWh.

Kao što smo pisali u uvodnom tekstu (I.) Energetska tranzicija: zašto su nam bile potrebne feed-in tarife i zašto prelazimo na feed-in premije, taj je model bio nužan kako bi investitori bili voljni riskirati na novim tržištima, no pokazao je i svoje slabosti. U Hrvatskoj je veliki problem bio u neujednačenom tretmanu pojedinih vrsta obnovljivih izvora, a naročito nejasno definiran odnos prema obveznoj količini poticanja električne energije iz pojedinog izvora. Od samog početka nisu zakonskim niti podzakonskim aktima bile definirane kvote koje bi jasno odredile količinu poticaja za pojedini vid tehnologije. Strategija energetskog razvoja iz 2009. definirala je razvojnu strategiju koja nije bila popraćena adekvatnim regulatornim okvirom, što je dovelo do čestih izmjena administrativnih procedura. Ukratko, investitori su često bili u nezavidnoj situaciji jer nisu mogli planirati rokove razvoja projekata, a sam razvoj je trajao i do deset godina.

Nova pravila igre na tržištu i nove mjere potpore

Zbog pada troškova opreme za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, ali i nemogućnosti uvođenja tržišnog natjecanja u sektoru, Europska Komisija je ukinula FiT model poticanja i uveden je sustav poticaja premijama koji proizvođače električne energije iz obnovljivih izvora izlaže tržišnim rizicima. Komisija je 2016. donijela nova pravila za sve programe i mjere potpore proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (u skladu sa Smjernicama za državne potpore za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.-2020.). Zato je i Hrvatska početkom 2016. godine usvojila dugo najavljivani Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (Zakon OIEiVUK) kao krovni zakon kojim se uređuje sektor obnovljivih izvora. Stupanjem na snagu tog zakona prestali su, između ostalog, vrijediti prijašnji propisi koji su regulirali sustav poticaja.

Zakon predviđa, u okviru definiranih kvota, mogućnost dvije vrste poticanja obnovljivih izvora:

  • poticanje premijom za projekte veće od 500 kW instalirane snage

Putem javnog natječaja odabiru se najpovoljnije ponude povlaštenih proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora koji će primati premiju Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) uz tržišnu cijenu koju ostvare na tržištu električne energije

  • poticanje zajamčenom otkupnom cijenom do 500 kW

Putem javnog natječaja odabiru se najpovoljnije ponude povlaštenih proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora koji će osigurati pravo na isplatu zajamčene otkupne cijene HROTE-a.

Međutim, tijekom 2016. godine nisu doneseni Zakonom propisani podzakonski akti i HROTE nije sklapao nove ugovore o otkupu električne energije iz obnovljivih izvora. Nepostojanje ključnih provedbenih akata za poticanje korištenja obnovljivih izvora predstavljalo je najveću administrativnu prepreku njihovu daljnjem razvoju. Stoga je uslijedila višegodišnja stagnacija sektora i malo je reći da je uvođenje premijskog modela potrajalo. A upravo je premijski model bio ključna pretpostavka za novi investicijski ciklus i daljnji razvoj sektora. Ili, drugim riječima, za nastavak energetske tranzicije. Unatoč svemu navedenom, a i s obzirom na prepoznat veliki hrvatski potencijal (8000 do 9000 MW samo u suncu i vjetru), investitori su razvijali projekte i čekali. Zato u ovom trenutku imamo projekte obnovljivih izvora u vrijednosti većoj od 12 milijardi kuna koji su razvijeni i/ili spremni za gradnju. 

Važni pomaci – prvi natječaji za obnovljive izvore

U prošloj i ovoj godini napokon su se dogodile dugoočekivane promjene i pomaci sa zakonodavnim okvirom (dobili smo i novu Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu te Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku od 2021. do 2030. godine), a u svibnju ove godine usvojene su i ključne uredbe. Između ostalim, i Uredba o kvotama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija kojom se utvrđuju kvote za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora. Bez donošenja predmetne uredbe od 1. siječnja 2016. godine nije bilo moguće dodijeliti državnu potporu za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

Temeljem prijedloga kvota iz Uredbe izrađena su i dva programa državnih potpora i to jedan po proceduri koji odobrava Ministarstvo financija za raspisivanje natječaja u toj godini te drugi program koji se upućuje na odobrenje Europskoj Komisiji i koji obuhvaća period 2020.-2022. godina, a odnosi na odobrenje raspisivanja natječaja za dodjelu tržišne premije. Programe prijavljuje HROTE s obzirom na to da je on tijelo zaduženo za dodjelu potpora.

Kvote u Uredbi su određene uzimajući u obzir Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu i Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku od 2021. do 2030. godine. Ukupna kvota svih grupa proizvodnih postrojenja za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija iznosi 2.265.000 kW. Kvote po pojedinoj tehnologiji možete pogledati ovdje.

Hodogram natječajnog postupka i ugovaranja

HROTE provodi javni natječaj za dodjelu tržišne premije, odnosno javni natječaj za sklapanje ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom na način da na godišnjoj razini raspisuje kvote za pojedine tehnologije proizvodnih postrojenja dinamikom koja osigurava tržišno nadmetanje te predviđeni ulazak u sustav proizvodnog postrojenja. Dakle, javni natječaj podrazumijeva najpovoljnijeg ponuditelja kojega odabere HROTE najmanje jednom godišnje. Hrvatska uvodi promjenjivi FiP, koji smo pojasnili u uvodnom tekstu, a premija će trajati 12 godina.

U javnom pozivu za natječaje definirat će se kriteriji vremenskih projekcija ulaska u sustav poticanja i početak isplate poticaja za proizvodna postrojenja dobitnika natječaja, a kako bi se ciljevi mogli realizirati na optimalan troškovni način.

Dva načina poticanja obnovljivih izvora energije putem javnih natječaja

  • HROTE provodi javni natječaj za dodjelu premije:

• Definira se za pojedini vid obnovljivih izvora “referentna cijena električne energije”

• Provodi se javni natječaj za dodjelu premije unutar definirane kvote

• Najpovoljniji ponuditelj (s najnižom proizvodnom cijenom) sklapa ugovor sa HROTE-om o isplati premije na 12 godina

• Proizvođači električne energije sklapaju ugovor o prodaji električne energije na tržištu sa ovlaštenim tržišnim sudionicima (opskrbljivačima, burza i drugi)

  • HROTE provodi javni natječaj za  zajamčenu otkupnu cijenu:

•  Definira se za pojedini vid obnovljivih izvora “referentna cijena električne energije”

• Provodi se javni natječaj za zajamčenu otkupnu cijenu

• HROTE sklapa ugovor o otkupu električne energije

• Slično prijašnjem feed-in sustavu – zaštita malih postrojenja

Hodogram

• HROTE: Izračun maksimalne referentne cijene i maksimalne zajamčene otkupne cijene po tehnologijama i grupama postrojenja

• HROTE: Javna objava Hrvatskog operatora tržišta energije jednom godišnje

• HROTE: Objava javnog poziva sa svim uvjetima za sudjelovanje i definiranim maksimalnim referentnim cijenama i maksimalnim zajamčenim otkupnim cijenama – najmanje dva, a najviše četiri mjeseca prije dana objave natječaja

• NOSITELJ PROJEKTA (NP): Sastavni dio natječajne dokumentacije – dokaz o ozbiljnosti ponude

• NP: Garancija za ozbiljnost ponude – iznos 50 kn/kW priključne snage postrojenja

• NP: Dokaz o uplati iznosa 50 kn/kW priključne snage postrojenja na račun HROTE-a

• NP: Objava natječaja s rokom za dostavu ponuda

• HROTE: S istekom roka za dostavu ponude se otvaraju te se u roku od 30 dana sudionicima šalju obavijesti o rezultatima natječaja – provodi se povrat garancija ili povrat uplata za ozbiljnost ponuda

• HROTE: Nakon objave rezultata natječaja sudionici čije su ponude proglašene dobitnima moraju u roku od 15 dana od zaprimanja obavijesti dostaviti HROTE-u jamstvo za izgradnju postrojenja – garancija banke ili uplata – iznos 300 kn po kW priključne snage postrojenja

• NP: U roku od 15 dana od dana dostave jamstva za izgradnju proizvodnog postrojenja treba dostaviti potpisani prijedlog ugovora o premiji, odnosno ugovora o otkupu električne energije sa zajamčenom otkupnom cijenom

• NP: Rok za izgradnju postrojenja (jedna, tri, četiri godine), obnavljanje bankarske garancije nakon dvije godine

• NP: Stjecanje statusa povlaštenog proizvođača u roku trajanja ugovora (jedna, tri, četiri godine)

• NP: U slučaju stjecanja statusa povlaštenog proizvođača – isplata poticaja, u protivnom raskid ugovora o otkupu

Izvor: HROTE (Prezentacija “Najava premijskog sustava poticanja za obnovljive izvore energije u Hrvatskoj”, studeni 2019.)

Na temelju provedenog javnog natječaja operator tržišta električne energije donosi odluku o odabiru najpovoljnijih ponuđača

Pay-as-bid sustav natječaja u kojem nositelji projekata nude cijene električne energije za koje se njihov projekt isplati graditi i navode ih u svojoj ponudi. Upravo će im te cijene biti podloga za izračun premije bude li njihova ponuda prihvaćena

• Nositelji projekata pokušat će maksimalno povećati cijenu, no pritisak konkurencije to korigira

• Utvrđivanje realnih proizvodnih troškova

• Razina poticaja definirana tržištem

Izvor: HROTE (Prezentacija “Najava premijskog sustava poticanja za obnovljive izvore energije u Hrvatskoj”, studeni 2019.)

Zašto Hrvatska uvodi premijski model?

Nerijetko se dovodi u pitanje treba li Hrvatskoj premijski model, odnosno trebamo li danas uopće poticati obnovljive izvore energije s obzirom na to da neki od njih već posluju na tržišnim osnovama. No, stvari nisu crno-bijele. Hrvatska se svojom nacionalnom politikom razvoja energetskog sektora odlučila za snažnije zalaganje u dekarbonizaciji gospodarstva stavljajući težište na razvoj proizvodnje električne energije iz vlastitih domaćih resursa, a to je jedino moguće korištenje obnovljivih izvora, prije svega sunca i vjetra kojima raspolaže. Kako još uvijek proizvodna cijena električne energije iz obnovljivih izvora nije tržišno održiva, nužne su poticajne mjere. EU dozvoljava poticanje jedino putem premijskog modela koji je zadnji stadiji tranzicije prema čisto tržišnom pristupu. Poštujući EU smjernice i regulativu i Hrvatska je u svoje zakonodavstvo ugradila najbolje iz EU preporuka, jasno i transparentno natjecanje za najnižu proizvodnu cijenu kako bi izbjegli sve nejasnoće iz prošlog sustava fiksne razine poticanja. Varijabilnost premije će zasigurno donijeti velike koristi svim dionicima na tržištu, kako proizvođačima tako i potrošačima. Što viša tržišna cijena električne energije, to će država morati manje isplaćivati premija, a time i krajnji potrošač indirektno manje plaćati naknade.

Premijski se model za Hrvatsku pokazao najprikladnijim iz više razloga. Hrvatska, kao što je već poznato, ima visok trošak razvoja zbog fiskalnih i parafiskalnih opterećenja, nesređene prostorno-planske dokumentacije, velike površine unutar ekološke mreže… Hrvatsko tržište električne energije još nije dovoljno razvijeno i razigrano pa financijski sektor traži određene garancije tj. banke traže jamstvo isplativosti projekata jer ih u protivnom nisu voljne kreditirati. Upravo tu igra značajnu ulogu premijski model jer je preduvjet “bankabilnosti” projekata. S realizacijom novih projekata probudit će se tržište, obnovljivi će se izvori sve više koristiti, to će donijeti i veće benefite za lokalnu zajednicu i građane, niže cijene energije te, naposljetku, razvoj sektora obnovljivih izvora na isključivo tržišnim osnovama.

Literatura/Izvori:*

  1. “Wind energy in Europe: National policy and  regulatory developments”, WindEurope, veljača 2020.
  2. “Najava premijskog sustava poticanja za obnovljive izvore energije u Hrvatskoj”, Nataša Putak, HROTE, studeni 2019.
  3. “Analiza sustava poticaja korištenja obnovljivih izvora energije za proizvodnju električne energije”, DOOR, Zelena akcija, veljača 2018.
  4. “Analiza isplativosti gradnje vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini”, Tomislav Šimunović, veljača 2018.
  5. “Finalni izvještaj o konceptu za reformu sistema poticaja za obnovljive izvore energije u Bosni i Hercegovini (faza A)”, Radna grupa za reformu sustava poticaja za OIE u BiH, rujan 2018.
  6. Smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014. – 2020. (2014/C 200/01), EK
  7. Zakon o obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti, NN 100/15, 123/16, 131/17111/18
  8. “Status Review of Renewable Support Scheme in Europe for 2016. and 2017.”, Public report, CEER, prosinac 2018.
  9. “Tendering procedures for RES in Europe: State of play and first lessons learnt”, CEER, svibanj 2018.
  10. “Integracija obnovljivih izvora na tržište električne energije kroz model premija”, Andrea Brajko, Ranko Goić, Slavko Krajcar, studeni 2014.
  11. “Auctions for the support of renewable energy in Germany”, AURES II, prosinac 2019.

*Navedena literatura korištena je za cijelu seriju tekstova o premijskom modelu