Hrvatska Vlada je na današnjoj sjednici usvojila Uredbu o kvotama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija. To znači, kako je uvodno istaknuo ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, početak primjene premijskog modela poticanja proizvodnje iz obnovljivih izvora energije i investicijskog ciklusa, a sve s ciljem stvaranja niskougljičnog društva.
U obrazloženju Uredbe stoji da je stupanjem na snagu Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (Narodne novine, broj 100/15, 123/16, 131/17 i 111/18), određeno donošenje Uredbe kojom se utvrđuju kvote za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracijskih postrojenja za razdoblje od 2016. do 2020., a za potrebe provedbe natječaja za dodjelu tržišne premije i natječaja za poticanje zajamčene otkupne cijene. Bez donošenja predmetne uredbe od 1. siječnja 2016. godine nije bilo moguće dodijeliti državnu potporu za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.
Postojeći sustav državnih potpora, iako određen za razdoblje od 2014. do 2020. godine, obuhvaća i naredno razdoblje, s obzirom na očekivanu mogućnost realizacije, odnosno izgradnje proizvodnih postrojenja u razdoblju od 2023.-2026.
Vlada ovu Uredbu donosi na temelju Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu i Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana za Republiku Hrvatsku od 2021. do 2030. godine (NECP), donesenog na sjednici 27. prosinca 2019. godine. U njemu su obuhvaćeni nacionalni planovi za obnovljive izvore energije i energetsku učinkovitost do 2030. godine, a u svrhu ispunjavanja ciljeva na koje smo se obvezali u provođenju okolišno održive energetske politike.
U programu potpore, ističe se, potrebno je obuhvatiti i projicirani ulazak pojedinih kvota na razini svake godine, a što je temelj za određivanje iznosa dodijeljenih poticajnih sredstava.
Kvote* određene ovom Uredbom predstavljaju ukupnu priključnu snagu iskazanu u kilovatima (kW) proizvodnih postrojenja i proizvodnih jedinica za koju se mogu sklapati ugovori o tržišnoj premiji i ugovori o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom.
Temeljem prijedloga kvota iz Uredbe izrađena su i dva programa državnih potpora i to jedan po GBER proceduri koji odobrava Ministarstvo financija za raspisivanje natječaja u toj godini te drugi program koji se upućuje na odobrenje Europskoj Komisiji i koji obuhvaća period 2020.-2022. godina, a koji se odnosi na odobrenje raspisivanja natječaja za dodjelu tržišne premije. Programe prijavljuje Hrvatski operator tržišta energije (HROTE) s obzirom na to da je on tijelo zaduženo za dodjelu potpora.
U ispunjenje kvote ulaze i ona postrojenja koja su proglašena inovacijskim tehnologijama i koja su dobila potporu za razvoj u okviru Europske Unije te se na njih primjenjuje mogućnost ugovaranja sukladno klasifikaciji iz energetskog odobrenja.
S obzirom na to da se radi o dinamičkom procesu u kojem se neki ugovori po tehnologijama mogu realizirati u kraćem i dužem roku, a koji ne može preći razdoblje od četiri godine od godine ugovaranja premije, te sukladno ciljevima koji je potrebno realizirati na optimalan troškovni način, HROTE-u se daje pravo i obveza da odredi dinamiku otvaranja pojedinih kvota, odnosno da prati dinamiku realizacije projekata.
Iz tog razloga, HROTE provodi javni natječaj za dodjelu tržišne premije, odnosno javni natječaj za sklapanje ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom na način da na godišnjoj razini raspisuje kvote za pojedine tehnologije proizvodnih postrojenja dinamikom koja osigurava tržišno nadmetanje te predviđeni ulazak u sustav proizvodnog postrojenja.
U javnom pozivu za natječaje potrebno je definirati kriterije vremenskih projekcija ulaska u sustav poticanja i početak isplate poticaja za proizvodna postrojenja dobitnika natječaja, a kako bi se ciljevi mogli realizirati na optimalan troškovni način, zaključuje se u obrazloženju.
KVOTE*:
Kvote su određene su uzimajući u obzir Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu i Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku od 2021. do 2030. godine.
Ukupna kvota svih grupa proizvodnih postrojenja za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija, koja doprinosi ostvarivanju ciljeva u proizvodnji električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija iznosi 2.265.000 kW.
POJEDINE GRUPE PROIZVODNIH POSTROJENJA – KVOTA:
- Sunčane elektrane instalirane snage veće od 50 kW do uključivo 500 kW – 210.000 kW
- Sunčane elektrane instalirane snage veće od 500 kW do uključivo 10 MW – 240.000 kW
- Sunčane elektrane instalirane snage veće od 10 MW – 625.000 kW
- Hidroelektrane instalirane snage do uključivo 50 kW – 4.000 kW
- Hidroelektrane instalirane snage veće od 50 kW do uključivo 500 kW – 10.000 kW
- Hidroelektrane instalirane snage veće od 500 kW do uključivo 10 MW – 10.000 kW
- Vjetroelektrane instalirane snage veće od 3 MW – 1.050.000 kW
- Elektrane na biomasu instalirane snage veće od 50 kW do uključivo 500 kW – 6.000 kW
- Elektrane na biomasu instalirane snage veće od 500 kW do uključivo 2 MW – 20.000 kW
- Elektrane na biomasu instalirane snage veće od 2 MW do 5 MW – 15.000 kW
- Geotermalne elektrane instalirane snage veće od 500 kW – 20.000 kW
- Elektrane na bioplin instalirane snage veće od 50 kW do uključivo 500 kW – 15.000 kW
- Elektrane na bioplin instalirane snage veće od 500 kW do uključivo 2 MW – 30.000 kW
- Inovativne tehnologije, sukladno klasifikaciji proizvodnih postrojenja iz energetskog odobrenja, a koje su dobile potporu za razvoj u okviru Europske unije – 10.000 kW
