Europa je instalirala 15,4 GW novih kapaciteta vjetroelektrana u 2019., što je povećanje od 27 posto u odnosu na 2018., ali smanjenje od 10 posto u odnosu na rekordnu 2017. godinu. Od toga tri četvrtine otpada na vjetar na kopnu (onshore) – 11,8 GW, a vjetar na moru (offshore) 3,6 GW. Europa sada ima 205 GW energije vjetra koja je činila 15 posto potrošnje električne energije u Europi u 2019., pokazuje najnovija statistika energije vjetra u 2019. (‘Wind energy in Europe 2019: Key trends and statistics’.) koju je objavilo udruženje WindEurope. No, kako upozoravaju, stopa instalacija treba se udvostručiti kako bi se postigli ciljevi iz Europskog zelenog dogovora.

Podaci za 2019. pokazuju da je Ujedinjeno Kraljevstvo instaliralo najviše novih vjetroelektrana (2,4 GW na kopnu i moru), slijedi Španjolska (2,3 GW, sve na kopnu), zatim Njemačka (2,2 GW na kopnu i moru), zatim Švedska (1,6 GW, sve na kopnu) i Francuska (1,3 GW, sve na kopnu).
 
Njemačka, koja je dugo bila motor industrije vjetra u Europi, prošle godine je instalirala samo 1,1 GW offshore vjetra – najniže od 2000. godine. Najavili su i vrlo malo novih investicija, što ukazuje da sljedeća godina neće biti puno bolja.

No slabiju instalaciju novih kapaciteta u Njemačkoj dijelom su nadoknadile druge zemlje. Španjolska je nakon niza godina s nižim instalacijama dosegla najvišu stopu instaliranja od 2009. Švedska je, također, dosegla rekordan broj instalacija prošle godine.

Širom Europe najavljeno je 19 milijardi novih investicija u vjetroelektrane (11,8 GW kapaciteta), a 15 GW novog kapaciteta dodijeljeno je na državnim dražbama i natječajima.
 
“Vjetar je iznosio 15 posto električne energije u Europi, no ne gradi se dovoljno novih vjetroelektrana da bi se postigli ciljevi EU-a do 2050. Klimatska neutralnost i Zeleni dogovor zahtijevaju od Europe da instalira dvostruko više nove energije vjetra svake godine, nego što je uspjela u 2019. A rast mora doći iz offshroe i onshore vjetroelektrana. To zahtijeva novi pristup planiranju i izdavanju dozvola te kontinuirano ulaganje u elektroenergetske mreže, a u tome su ključni NECP-ov koji moraju biti ambiciozni i koji se moraju strogo provoditi”, poručuje Giles Dickson, izvršni direktor WindEurope.

ENERGIJA VJETRA U 2019.:

• Energija vjetra čini 15 posto potrošnje električne energije u EU (14 posto u 2018.)

• Kapacitet vjetroelektrana porastao je za 15,2 GW u 2018. godini: 11,6 GW na kopnu i 3,6 GW u moru (31 posto više nego u 2018.)

• Danska je imala najveći udio vjetra u potrošnji električne energije prošle godine (48 posto), a slijede je Irska (33 posto) i Portugal (27 posto)

• Velika Britanija je instalirala najviše vjetra u 2019. (2,4 GW), a slijede je Španjolska, Švedska, Francuska i Njemačka

• Onshore vjetar i dalje je glavna tehnologija i čini 89 posto svih kapaciteta