Energija vjetra i službeno postaje jeftinija od fosilnih goriva

energija vjetra pad cijena
energija vjetra pad cijena

Cijena energije proizvedene iz vjetroelektrana je pala čak 27% unazad tri godine. Procjenjuje se da cijena energije iz pućinskih vjetroelektrana iznosi 100 eura po megavat satu i da će energija vjetra biti sve jeftinija. Drastičan pad cijena proizvodnje bilježi se i u sektoru solarne energije. To je značajna prilika za širenje primjene obnovljivih izvora energije. Mnoge države su to već odavno shvatile, ali unatoč konkurentnosti obnovljivaca Hrvatska i dalje razmišlja o termoelektranama na ugljen.

 

Energija vjetra jeftinija čak 27% u odnosu na 2014. godinu

U sektoru energije vjetra došlo je do drastičnog smanjenja troškova proizvodnje električne energije i od 2014. zabilježen je pad cijena od čak 27%. Siemensova odjel za vjetroelektrane procjenjuje da su pućinske vjetroelektrane postigle cijenu energije od 100 eura po megavat satu. Ta je granica probijena čak tri ili četiri godine ranije nego što se očekivalo i pućinske vjetroelektrane više ne trebaju poticaje. Dodamo li tome rezultate Lazardove studije iz 2016. godine,  možemo zaključiti da je energija vjetra i službeno postala podjednako jeftina ili čak jeftinija od termoelektrana na ugljen, nuklearnih elektrana i solarnih elektrana na krovovima.

Neki predviđaju da pad cijena neće stati na tome. Siemens Gamesa i MHI Vestas predviđaju da će u budućnosti proizvoditi električnu energiju po 75 ili čak 62 eura za megavat sat. Procjene se odnose na dovršetak pućinskih vjetroelektrana u Sjevernom moru predviđen za 2024. ili 2025. Osim toga te će cijene itekako ovisiti o razvoju novih tehnologija u tom segmentu. Uostalom, poslušajmo što o tome ima za reći Bent Christensen, troškovni analitičar koji radi u Siemensov sektoru vjetroelektrana.

 

 

Je li energija vjetra konačno nadmašila fosilna goriva?

Pad cijena tek je jedan od faktora koji će učinit energiju vjetra još atraktivnijom i omogućiti njenu širu primjenu. Nedavno smo bili svjedoci danu kada su vjetroelektrane tijekom čitavog dana zadovoljavale potrebe čitave Danske za električnom energijom. MHI Vestas je krajem prošle godine sa 216 proizvedenih megavat sati oborio rekord proizvodnje pojedinačnog vjetroagregata u čitavom danu. No te pobjede nisu ograničene samo na energiju vjetra. Bloomberg je nedavno objavio da je cijena energije iz solara već pala na četvrtinu cijene iz 2009. godine. Ta bi cijena trebala dodatno pasti 66% do 2040. godine.  Do tada bi Njemačka 15% svoje električne energije dobivati iz solara na krovovima stambenih objekata, a Australija čak 20%. I što je možda najzanimljivije, cijena energije iz solarnih elektrana bi za pet godina trebala biti jeftinija od cijene električne energije iz ugljena.

 

Nezaobilazno pitanje: što radi Hrvatska?

Generalno gledano Hrvatska se u pogledu primjene obnovljivih izvora energije nema ničime pretjerano pohvaliti. Po pitanju solarne energije tu smo unatoč divnim preduvjetima zaglavili na manje od 1% iza nekih daleko manje razvijenih zemalja. S vjetrom i biomasom smo tu gdje jesmo, ali istovremeno čitamo kako HEP ozbiljno pregovara o kupnji termoelektrane na ugljen. Mene samo u cijeloj toj priči zanima je li se netko uopće upitao zašto je ta termoelektrana uopće na prodaju? Je li netko u susjednoj državi shvatio da mu uskoro neće biti isplativo proizvoditi električnu energiju iz ugljena, a mi još nismo?

No to je naša vječna boljka o kojoj nema smisla trošiti riječi jer umjesto da idemo naprijed mi smo vječno okrenuti (tehnologijama) prošlosti.

Fotografija: Jason Blackeye/ Unsplash