IZDVAJAMO:
Revitalizacija Sunčeve energije: Kakav je potencijal solarnih kolektora u hrvatskom kućanstvu?
Europska unija, u svojim nastojanjima da smanji ovisnost o fosilnim gorivima te ublaži učinke klimatskih promjena, snažno potiče korištenje obnovljivih izvora energije. To nije samo energija niskougljične budućnosti već sadašnjosti. Izuzetno je važno uključiti građane u energetsku tranziciju jer cijenu energetskih fluktuacija plaćamo svi, a približno četvrtina svih izravnih emisija ugljikovog dioksida potječe upravo iz kućanstva. Postoji nekoliko načina kako to postići, od mjera energetske učinkovitosti do ugradnje solarnih panela na krovove. Hrvatska ima visok solarni potencijal s prosječnom godišnjom insolacijom (osunčavanjem) od oko 2500 sunčanih sati što ju čini jednom od država članica Europske unije s najvećim solarnim potencijalom. Marija Hanzec iz Obnovljivih izvora energije Hrvatske za Direktno je podijelila kako, nažalost, imamo tri puta manje solarnih elektrana u odnosu na Sloveniju, 25 puta manje u odnosu na Mađarsku i čak 650 puta manje u odnosu na Njemačku. I to trebamo promijeniti…Pročitaj više
EU dogovorila solarni standard za krovove
Završili su pregovori o Europskoj direktivi o svojstvima zgrada. Direktiva, naime, definira ciljeve energetske učinkovitosti s ciljem dekarbonizacije građevinskog sektora EU-a i ključne mjere za korištenje solarne energije na krovovima za pokrivanje preostale potražnje za električnom energijom. Jan Osenberg, savjetnik za politiku u SolarPower Europe, na kraju je pregovora izjavio: „Pregovarači EU-a postigli su ogromnu prekretnicu za ubrzavanje implementacije obnovljivih izvora energije potpisivanjem sporazuma o solarnom standardu EU. U svim zemljama EU zahtijevat će se solarne instalacije na svim novim javnim i komercijalnim zgradama do 2026., na svim novim stambenim zgradama do 2029., na nestambenim zgradama koje se renoviraju do 2027. te na svim postojećim javnim zgradama postupno do 2030. Ovo je značajan korak u budućnost u kojoj je posjedovanje solarne energije na krovu jednako očigledno kao i posjedovanje perilice rublja…Pročitaj više
Na jezeru u Podravini trebala bi niknuti plutajuća solarna elektrana
Na ludbreškom području u planu su investicije u zelenu energiju, ali po svojoj tehnologiji i načinu izvedbe prve takve vrste u našem kraju. Radi se o izgradnji postrojenja za proizvodnju zelenog vodika u Ludbregu i izgradnji plutajuće elektrane na jezeru u Hrastovljanima, nedaleko Ludbrega. Što se tiče postrojenja za proizvodnju vodika, ali i solarne elektrane u sklopu postrojenja, ti projekti predviđeni su na području saniranog odlagališta komunalnog otpada „Meka“ u Gradu Ludbregu. To zemljište je investitor već kupio, a radi se o tvrtki SolarWatt iz Zagreba. Cijeli kompleks nalazio bi se na 6,7 hektara. Kako smo spomenuli, uz postrojenje bi se izgradila i solarna elektrana koja bi napajala samo postrojenje jer bi se u proizvodnji vodika koristila električna energija, a da bi on imao prefiks zeleni, većina te energije mora doći iz obnovljivih izvore energije. – Proces proizvodnje zelenog vodika je proces u kojem se električnom energijom, proizvedenom nekom tehnologijom iz obnovljivih izvora kao što su vjetar ili solarna elektrana, u elektrolizatoru voda rastavlja na vodik i kisik…Pročitaj više
Koprivnica prvak po broju mini solarnih elektrana na krovovima javnih objekata
Zelena tranzicija više nije izbor već nužnost i u njenu provedbu dužni su se uključiti svi poslovni subjekti jer je to nova europska strategija rasta čiji je cilj Europsku uniju do 2050. godine pretvoriti u moderno, resursno, učinkovito i konkurentno gospodarstvo. Činjenica je da ključnu ulogu u tom procesu imaju gradovi koji su odgovorni za 80 posto energetske potrošnje i pripadajućih emisija CO2 s godišnjim trendom od 1,9 posto. Kako zelena tranzicija postaje sve važniji pojam i cilj kojega pred sebe postavljaju gradske uprave, tako se sve više novca ulaže u obnovljive izvore energije kako bi se povećala energetska neovisnost i smanjili troškovi sve skuplje električne energije. Koprivnica je, izuzmemo li Zagreb koji je izvan konkurencije, ponajbolji grad u Hrvatskoj po broju instaliranih mini solarnih elektrana na krovovima javnih zgrada i javnih tvrtki. Grad je to koji trenutno ima 10 postavljenih solarnih elektrana, četiri koje je financirao vlastitim novcem i šest za koje je osigurao bespovratna sredstva. Navedene elektrane postavljene su na krovove vrtića, škola, gradskih bazena, poduzeća i poduzetničkog inkubatora…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
