Prvi put od 2000. godine potencijal obnovljive energije u Hrvatskoj omogućit će da se razmjena energije na interkonekcijama ove godine zaključi s izvoznom bilancom. Također 2023. godina bit će sjajna godina za zelenu tranziciju u Hrvatskoj i godina za ubrzanje izgradnje OIE, prije svega sunčanih elektrana i novih vjetroelektrana, kako bi konsolidirali svoju poziciju kao jednog od pokretača obnovljive energije u Europskoj uniji. Pri tome treba istaknuti ključnu ulogu prijenosne i distribucijske mreže u ovom procesu transformacije energije u Hrvatskoj: “bez mreže nema obnovljive energije niti zelene tranzicije”.
U aktualnoj svjetskoj tranziciji Hrvatska sa resursima OIE koje posjeduje i koje može još daleko više iskoristiti mogla bi biti energetski samodostatana i proći u budućnosti bolje od većine zemalja EU.
Svjesni interesa koji postoji za poznavanje evolucije potrošnje i proizvodnje električne energije, posebno obnovljive energije, u Hrvatskoj i Europi, o važnosti ovih tehnologija u mjerama protiv klimatskih promjena i pojačavajući svoju predanost da budemo aktualni za statističke podatke u elektroenergetskom sektoru, predstavljamo svaki mjesec izvješće o elektroenergetskim prilikama u hrvatskom elektroenergetskom sustavu.
Elektroenergetske prilike za razdoblje siječanj – studeni 2023. godine
Ukupni promet električne energije u elektroenergetskom sustavu u jedanaest mjeseci ove godine je iznosio 23.836 GWh, od čega je potražnja iznosila 17.667 GWh, a od ostatka je izvezeno 837 GWh.
Ukupna proizvodnja električne energije na pragu elektrana u Hrvatskoj iznosila je 15.260 GWh, od čega je proizvodnja neobnovljivih izvora iznosila 4.712 GWh ili 30,9%, a obnovljivih 10.548 GWh ili 69,1%.
Hrvatska je u top 5 zemalja u EU s ovakvom strukturom proizvodnje čija je raspoloživa energija 73,8 % dekarbonizirana za prvih jedanaest mjeseci.
Ukupna potrošnja električne energije iznosila je 16.830 GWh pri čemu je tuzemna potrošnja iznosila 16.716 GWh, a potrošnja RHE za crpljenje vode 114 GWh. Proizvodnja NE Krško za potrebe Hrvatske je iznosila 2.407 GWh. Ova proizvodnja je mogla biti veća za 367 GWh da nije bilo kvara na primarnom dijelu elektrane od 6.listopada do 17.studenog. Manjak je nadoknađen uvozom i većom proizvodnjom termoelektrana u listopadu te većom proizvodnjom hidroelektrana u studenom.
Po karakterističnim pokazateljima obnovljivi izvori su u raspoloživoj energiji za prvih jedanaest mjeseci ove godine sudjelovali s 59,7 %. Od čega su hidroelektrane činile 40,2%, ostali obnovljivi izvori 19,5%, neobnovljivi 26,7% i hrvatski dio NE Krško 13,6 %. Očekuje se da će ostali OIE ove godine preći 20% raspoložive energije.
Prosječna proizvodnja CO2 u ukupnoj proizvodnji električne energije elektrana na pragu za prvih jedanaest mjeseci iznosila je 213 g/kWh što Hrvatsku svrstava u visoko dekarboniziranu zemlju u EU vezano za proizvodnju električne energije.
Proizvodnja obnovljivih izvora energije
Ukupna proizvodnja OIE u prvih jedanaest mjeseci iznosila je 10.548 GWh i ostvareno je pražnjenje akumulacija u odnosu na početak godine u iznosu 129 GWh, tako da je ukupna produktibilnost OIE iznosila 10.419 GWh. Ove godine uz prosječne faktore korištenja snage u prosincu se očekuje veća godišnja proizvodnja OIE od 11 TWh (oko 27 TWh primarne energije).
U prvih jedanaest mjeseci ove godine u odnosu na prvih jedanaest mjeseci prošle godine ostvareni su vrlo povoljni energetski pokazatelji koji će povući za sobom i pozitivne ekonomske pokazatelje u poslovanju energetskih sudionika, prije svega HEP-a.
Hrvatski dio NE Krško usprkos kvaru proizveo je 11 GWh više. Proizvodnja obnovljivih izvora veća je za 2.983 GWh pri čemu ističemo veću proizvodnju hidroelektrana za 2.686 GWh, vjetroelektrana za 178 GWh i sunčanih elektrana za 212 GWh. Neobnovljivi izvori su proizveli 26 GWh više dok je proizvodnja ostalih OIE bila manja za 93 GWh.
Ostvaren je u saldu izvoz električne energije od 837 GWh, dok smo u istom razdoblju prošle godine imali u saldu uvoz od 2.188 GWh. Razlika je 3.025 GWh što je ekonomski izvrsno kada se uzmu u obzir tržišne cijene u promatranim razdobljima. Sedam mjeseci ove godine smo imali u mjesečnom saldu izvoz, a u četiri mjeseca uvoz električne energije.
Vidljiv je veliki rast proizvodnje sunčanih elektrana zbog ulaska u pogon novih proizvodnih kapaciteta (408 MW na dan 1.listopada) – 212 GWh više u odnosu na isto razdoblje prošle godine i dobra proizvodnja vjetroelektrana – 178 GWh više te smanjenje proizvodnje geotermalnih elektrana.
Pregled energetskih kretanja u studenom
Hidroelektrane su imale dominantnu ulogu u proizvodnji električne energije u studenom.
TE Plomin imala je smanjenu proizvodnju (108 GWh) tijekom mjeseca zbog velike proizvodnje hidroelektrana. NE Krško je do 17. studenog bila u kvaru, proizvela je 96 GWh u studenom, a moguća proizvodnja je trebala biti 250 GWh. Ovaj manjak se također nadoknadio većom proizvodnjom električne energije hidroelektrana. Maksimalna dnevna proizvodnja vjetroelektrana iznosila je 18.612 MWh.
Obnovljivi izvori energije su 41 sat u studenom u potpunosti podmirivali potrošnju električne energije, a na dnevnom nivou tijekom jednog dana.
Proizvodnja vjetroelektrana i sunčanih elektrana u studenom
Tijekom studenog u probni je pogon ušla VE Bruvno snage 45 MW tako da instalirana snaga svih vjetroelektrana iznosi 1160,15 MW, odnosno odobrena snaga za priključak na mrežu je 1136,85 MW. Ukupna proizvodnja vjetroelektrana u studenom je iznosila 254.801 MWh, a faktor korištenja snage je bio 32,4 %.
Vidljiv je veliki skok u proizvodnji sunčanih elektrana u ovoj godini te mjesečne (sezonske) oscilacije zbog promjena u insolaciji. U godišnjoj bilanci 70% proizvodnje sunčanih elektrana ostvari se u razdoblju travanj-rujan.
Sunčane elektrane su od siječnja do studenog 2023. godine proizvele 289 GWh električne energije. Prema prognozama od 1. prosinca, proizvodnja s ovom tehnologijom dosegnut će u 2023. godini preko 300 GWh, premašivši tako proizvodnju za cijelo razdoblje od 2019. do 2022. godine koje je iznosilo 297 GWh.
Na dnevnom su nivou obnovljivi izvori energije (bez velikih hidroelektrana) 5. studenog pokrili 44,1% potrošnje, odnosno gotovo pola električne energije koju smo potrošili taj dan došlo je iz obnovljivih izvora.
U izradi ovog izvješća korišteni su javno dostupni podatci objavljeni na stranicama: HEP, HOPS, ODS, HROTE, CROPEX, NE Krško, ENTSO, DZS, RTE France, RED Electrica, World Data, IEA, EEX, EPEX, IRENA
Objavljene analize u mjesečnim OIEH izvješćima stavljamo na raspolaganje svima onima koji žele biti informirani o radu i razvoju hrvatskog elektroenergetskog sustava. Kvaliteta i kontinuitet usluge koju pružamo u ovim analizama proizlazi iz održive vizije usredotočene na kulturu informiranja o radu i razvoju obnovljivih izvora energije u našoj zemlji.
