Ova kriza je pokazala da se države trebaju oslanjati više na domaću proizvodnju, kako energije tako i hrane, ukazala je i na važnost sigurnosti opskrbe. Vidimo da se na razini EU-a krenulo s puno aktivnosti i inicijativa u kojima se zagovara ‘zeleni’ oporavak temeljen na domaćim resursima. I recentne studije i analize pokazuju da će obnovljivi izvori do kraja 2020. rasti i da su upravo oni rješenje za održivo i otporno gospodarstvo, istakla je Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), gostujući u emisiji Točka na tjedan na N1 televiziji.
„Hrvatska bi u najvećim vrhuncima potrošnje, tijekom ljeta, uvozila i do 60 posto energije, isto toliko i hrane. Novac koji smo uprihodili kroz turizam davali smo za uvoz. To je nevjerojatno i to su nedopustive brojke, pogotovo u kontekstu hrvatskih kapaciteta i potencijala. Mudre zemlje rade energetsku tranziciju brže i ambicioznije. Mi se u tome ne snalazimo tako dobro, a i imamo političku tranziciju koja je puno sporija. Kod nas se prečesto mijenjala politička garnitura, ali i zakonodavni okvir koji ili nije donesen ili je bio nepotpun. Zato smo sporiji u tranziciji“, napomenula je Pokrovac.
Podsjetila je da je ova Vlada pokrenula donošenje dva ključna podzakonska akta te se uskoro kreće s premijskim modelom, kako bi obnovljivi izvori energije bili što bliže tržištu, i novim investicijskim ciklusom koji je najavljen još 2016. godine. Prema premijskom modelu, država će poticati samo razliku između tržišne i proizvodne cijene i on će olakšati uvođenje novih proizvodnih pogona u sustav. Druge europske zemlje, naglasila je, to su već odradile.
„Financijske institucije traže takav model, trebaju sigurnost kroz premiju. One prate razvoj tržišta u svim zemljama i ako se ne prilagodimo općim kretanjima i modelima poslovanja drugih naprednih zemalja nećemo privući ulaganja u Hrvatsku. U ovom je trenutku spremno više od 12 milijardi kuna vrijednih projekata u obnovljive izvore koji čekaju donošenje podzakonske regulative i otvaranje premijskog modela. I to za energiju proizvedenu na domaćem terenu kojom ćemo smanjiti vanjskotrgovinsku bilancu. Domaća proizvodnja će osigurati da ne moramo trošiti godišnje više od milijardu kuna na uvoz električne energije, uglavnom porijeklom iz ugljena, čija se proizvodnja potiče u našim susjednim zemljama. Hrvatska se treba, kao i druge zemlje, orijentirati na domaće potencijale s kojima može smanjiti uvoz i postati energetski samodostatna“, poručila je direktorica OIEH.
