OIEH je 6. rujna u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu predstavio Studiju o potencijalu uporabe solarne energije u poljoprivrednom sektoru i sektoru slatkovodne akvakulture u Hrvatskoj. Prepoznajući važnost ove teme Europska banka za obnovu i razvoj financirala je i ovu OIEH studiju, kao nastavak dugogodišnje uspješne suradnje. Ovo je četvrta OIEH studija koju je financirao EBRD, a pokazala se dragocjenim alatom. Gotovo svakodnevno nakon objave studije OIEH i od poljoprivrednika i od investitora prima zahtjeve za detaljnijim pojašnjenjem procesa pokretanja agrosunčanih elektrana.
„Interes je doista veliki, što nas nije iznenadilo. Upravo je zbog velikog interesa i velikog broja upita u nekoliko prethodnih godina OIEH i odlučio krenuti u izradu studije koja će odgovoriti na sva najvažnija pitanja oko razvoja agrosunčanih elektrana. Poljoprivrednici su svjesni da je potreban veliki zaokret u borbi protiv klimatskih promjena koje najgore pogađaju upravo proizvodnju hrane. Nakon objave studije svjedočimo konkretnijim upitima poput pitanja o izdavanju dozvola, veličini i isplativosti agrosunčane elektrane, pronalasku investitora, zaštiti poljoprivredne proizvodnje, pa čak i o pokretanju novih djelatnosti u sklopu kojih bi se razvila i agrosunčana elektrana. Odličan je to uspjeh, ali isto tako zbog svih ovih pitanja koje primamo vidimo i potrebu za organiziranjem novih radionica. A njih, uz predavanja i okrugle stolove planiramo organizirati uskoro“, poručuje Maja Pokrovac, direktorica OIEH.
Samo dva dana nakon predstavljanja studije, OIEH je u suradnji s Gospodarskim listom u sklopu 30. Jesenskog sajma u Gudovcu održao predavanje o agrosunčanim elektranama. Mislav Kontek, voditelj razvoja tehnologija tvrtke EnergoVizija, pojasnio je kako agrosunčana elektrana, osim što omogućava zaštitu nasada od vremenskih neprilika, može poljoprivrednicima osigurati i dodatni izvor zarade proizvodnjom i prodajom električne energije. Dio proizvedene električne energije poljoprivrednici mogu koristiti u svojim procesima proizvodnje i prerade hrane, a dio mogu prodati što je posebno važno u razdobljima kad poljoprivredni proizvodi na tržištu ne postižu konkurentnost, odnosno kad nisu profitabilni.
Upravo je ova diverzifikacija poljoprivredne proizvodnje, koja uz neometanu poljoprivrednu proizvodnju može osigurati i ekonomsku stabilnost poslovanja, privukla poljoprivrednike na predavanje.
„ Poljoprivrednici koji idu u korak s vremenom i koji su svjesni svih izazova koji stoje pred njima itekako su zainteresirani za nove tehnologije i nova rješenja, kao što su agrosunčane elektrane koje omogućavaju dvojno korištenje poljoprivrednog zemljišta. Ono što ih najviše zanima jeste financiranje projekata, ali i mogućnost dodatne zarade koju im može omogućiti agrosunčana elektrana. Hrvatsko je zakonodavstvo omogućilo razvoj agrosunčanih elektrana kako bi se osigurala sigurnost proizvodnje hrane, ali i energije. Poljoprivrednici koji dolaze na naša predavanja, toga su svjesni i prema interesu koji pokazuju siguran sam da ćemo uskoro razviti prve projekte. Zato su ovakva predavanja i dijalog s našim poljoprivrednicima iznimno važni“, pojašnjava Mislav Kontek.
U sklopu radionice je i Alice Lefort, voditeljica projekta Agri PV sustava tvrtke BayWa r.e., održala online predavanje o pilot projektima koje je tvrtka razvila u Europi. I dok Hrvatska nema još niti jedan pilot projekt, okupljenim poljoprivrednicima na predavanju u Gudovcu bilo je iznimno važno čuti o iskustvima njihovih kolega iz inozemstva.
„Sudionici predavanja mogli su čuti kako je svaka agrosunčana elektrana drugačija, svaki je pilot projekt poseban i ovisi o mnogo elemenata. Svakom je investitoru, koji razvija agrosunčanu elektranu, važno potpisati dugogodišnji ugovor s poljoprivrednikom s kojim će obje strane biti zadovoljne. Među ostalim zajedno odlučuju i o vrsti solarnih panela u agrosunčanoj elektrani, a prikazani su pilot projekti s modulima koji su u nekim voćnjacima stvarali djelomičnu zasjenu, a u nekima potpunu. Neki su bili postavljeni zbog bolje zaštite od tuče, a neki zbog sakupljanja kišnice i sprečavanja isparavanja vode. Svaki je projekt jedinstven i kreiran prema potrebama poljoprivredne kulture, imanja, klimatskih i energetskih uvjeta. Sve su to okupljenima bile važne informacije i saznali su koji su sve elementi u prikazanim inozemnim projektima bili važni pri donošenju odluke o razvoju agrosunčanih elektrana“, poručuje Mislav Kontek.
OIEH je zato pokrenuo i suradnju s drugim udruženjima iz Europe kako bi iz njihovih iskustava i naši poljoprivrednici i zakonodavci mogli izvući najbolja rješenja koja tek trebamo primijeniti u Hrvatskoj. Potrebno je još dodatno razviti pravilnike i podzakonske akte koji bi definirali pravila važna za razvoj ovih elektrana, kao i sustave kontrole kojima bi bili podložni. A radionice i okrugli stolovi i novi susreti s poljoprivrednicima itekako su važni i potrebni.
