Izazovi suvremenog društva traže inovativna rješenja, a to ponekad znači spojiti naizgled nespojivo – solarne elektrane i poljoprivrednu proizvodnju. Iza nas je, prema podacima Copernicus službe za klimatske promjene, najtoplija godina od kada postoje mjerenja. Poljoprivreda je prva na udaru klimatskih promjena stoga se kao jedno od rješenja nude agrosunčane elektrane.
Zbog velikog broja upita za agrosolarne sustave upravo iz naše najveće poljoprivredne regije Obnovljivi izvori energije Hrvatske zajedno s domaćinom, Fakultetom agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, predstavili su brojnim zainteresiranim Slavoncima u četvrtak 1. veljače u fakultetskoj dvorani Auli Magna mogućnosti primjene agrosolara u vinogradarstvu i voćarstvu u Hrvatskoj.
Dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek prof.dr.sc. Krunoslav Zmaić istaknuo je u pozdravnom govoru kako je tradicija fakulteta istraživanje novih znanstvenih spoznaja koje mogu pomoći kulturama u prilagodbi promjena kojima smo svjedoci, a agrosolari su dobar smjer u tom pogledu.
Da je obnovljiva energija budućnost za koju se naša zemlja opredijelila rekao je na otvaranju konferencije državni tajnik u MINGOR-u Ivo Milatić te nadodao kako smo na visokom 8. mjestu u Europi po udjelu obnovljivih izvora no još uvijek energiju uvozimo i zato nam trebaju multisektorska rješenja poput agrosolara posebno u Slavoniji koja ima kapacitet primiti tu energiju u mrežu i ujedno veliki kapacitet za primjenu agrosolara.
Na konferenciji „Mogućnosti primjene agrosolara u vinogradarstvu i voćarstvu u Hrvatskoj“ u Osijeku ispred više od dvjesto sudionika predstavljena je „Studija o potencijalu uporabe solarne energije u sektoru poljoprivrede i slatkovodne akvakulture“. Izradu ove studije pokrenuli su Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) te financirala Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). U njezinoj izradi osim OEIH-a sudjelovali su Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku te Institut za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita.
Maja Pokrovac, direktorica OIEH-a, naglasila je prilikom predstavljanja studije kako ne možemo više stajati i gledati da se naši vinogradi suše i naše voćnjake uništava tuča kad znamo da agrosloari, kao agrotehnička mjera, mogu pomoći u smanjenju štete od vremenskih nepogoda. Moramo pokazati, nadodala je, dozu patriotizma i pomoći Slavoniji da sama proizvodi svoju energiju tamo gdje joj je potrebna.
Mario Turković, direktor Energovizije, tvrtke koja je koordinirala izradom studije, dao je analizu poljoprivrednih potencijala agrosolara te izdvojio zemljišta koja s agronomskog stajališta mogu imati koristi od agrosunčanih elektrana – tu se ističu vinogradi, maslinici, voćnjaci i ribnjaci. Podsjetio je da zakonski propisi dozvoljavaju postavljanje agrosolara na poljoprivredne površine koje su upisane u ARKOD kao trajni nasadi.
S Agronomskog fakulteta u Zagrebu prof.dr.sc. Marko Karoglan i izv.prof.dr.sc. Goran Fruk istaknuli su kako se voćnjaci i vinogradi sa solarnim panelima natječu za isti izvor energije, onu sunčevu, ali isto su tako istraživanja pokazala kako djelomično zasjenjenje sa solarnim panelima može pomoći u zaštiti tih kultura od klimatskih promjena. Podsjetili su da nam berbe svake godine počinju puno ranije nego što je to bilo prije.
Prostorno-planske, pravne i poljoprivredne aspekte implementacije agrosunčanih elektrana predstavile su na konferenciji dr.sc. Margareta Premužić iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Sanja Ivelj iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Lana Bačura kao predstavnica Ministarstva poljoprivrede. Zakonski propisi definirali su što su agrosolarne elektrane i gdje su one moguće, zahtjevi za njihovu izgradnju stižu i uskoro se očekuje energetsko odobrenje za prvu agrosunčanu elektranu.
Kako bi trebala izgledati agrosunčana elektrana na primjerima su pokazali dr.sc. Mislav Kontek, voditelj razvoja tehnologije u Energoviziji i prof.dr.sc. Davor Kralik, redoviti profesor Fakulteta agrobiotehničkih znanosti Osijek. Napomenuli su kako su analize potvrdile povećanje prinosa od preko 10% djelomičnim zasjenjenjem solarnim panelima kod vinove loze i jabuka te da će se raspoloživost obradivog zemljišta po glavi stanovnika u svijetu smanjivati, a agrosolari pružaju nam alternativu koja nam je potrebna.
Zaključit ćemo podatkom iz „Studije o potencijalu uporabe solarne energije u sektoru poljoprivrede i slatkovodne akvakulture“ – korištenjem agrosunčanih elektrana na samo 1% ukupno raspoložive poljoprivredne površine u Hrvatskoj, što iznosi oko 1000 hektara, uz poljoprivrednu proizvodnju moglo bi se doprinijeti ukupnoj godišnjoj proizvodnji električne energije od preko 1000 GWh što je trostruko više od trenutne proizvodnje električne energije od solara u našoj zemlji.
