14.9 C
Zagreb
Četvrtak, 28 ožujka, 2024

Razvoj elektroenergetske mreže neophodan je za nastavak zelene tranzicije i uzlet solara

Solarni potencijali Hrvatske s aspekta integracije u mrežu i šire‘ naziv je prezentacije koju je dr. sc. Ninoslav Holjevac sa zagrebačkog Fakulteta elektronike i računarstva održao na nedavnoj konferenciji ‘Dani Sunca’ u Hvaru, kao uvod u panel raspravu o solarnim tehnologijama u Hrvatskoj.

Holjevac je dao pregled trenutnog stanja u Hrvatskoj, razvoja sustava za bolju budućnost te rješenja za solar i zelenu tranziciju. „Došlo smo do trenutka kad moramo žurno djelovati. Energetska tranzicija je neupitna, treba nam, no mreža je ograničena i trenutno koristimo onu koju smo gradili prije puno godina, a sada je kapacitet blizu toga da bude popunjen“, upozorio je Holjevac. Dodao je da solarna energija do sada nije imala dinamičan razvoj kao vjetar, ali da se to sada sigurno mijenja. „Sve to skupa predstavlja značajan porast zahtjeva na prijenosni i distribucijski sustav. ‘Autoput’ mora biti napravljen i to je ono što će omogućiti i integraciju velikih solara. Trebamo djelovati danas kako bismo na vrijeme prebrodili probleme“, poručio je Holjevac.

Istaknuo je značajan potencijal Sunca u Hrvatskoj u kojoj je veliki broj lokacija s 2500 i više sunčanih sati, što do sada nismo iskoristili: „Premalo je solara od Zadra do Dubrovnika, premalo ih je i na krovovima, premalo je i solarnih kolektora. Još uvijek postoji i nedostatak iskustva da se krene u aktivniju realizaciju projekata“, smatra.

Govoreći dalje o problemima i prilikama, napomenuo da je kritični period ljeto. Solar u vrhu sezone, pojasnio je, doprinosi minimalno jer se problem s napajanjem javlja između 21:30 i 22:30 sati: „Solar nije rješenje koje će od lipnja do rujna spasiti probleme u mreži. Solarna energija je odlična za energetsku tranziciju, to je jeftina energija, ali i dalje ne možemo bez mreže. Potrebna nam je i mreža i solar, nije slučajno da jedno treba drugo. Baterije i slične tehnologije pomažu, ali to je sve ograničenog utjecaja. I dalje ne možemo bez mreže. Ona će biti potrebna, čak i ako porastu solari na krovovima“.

Spomenuo je i dugotrajan proces razvoja elektroenergetske mreže – 400 kV projekt traje 10 godina, te naglasio da je ogromna količina zahtjeva za priključenje i sustav mora pratiti zahtjeve. „Razvoj elektroenergetske mreže neophodan je za nastavak zelene tranzicije i uzlet velikih solara. Solari će doprinijeti problemu, ali i rješenju problema. Uvjeren sam da će s tehničke strane stvari biti rješive. Sve su to prilike. One su i u agrosolarima, ogroman pilot projekt ‘Slavonija’ stoji neiskorišten. Od floating solara također određene površine mogu imati benefite, a solarima ne smetaju ni zagađene površine. Također, prilika je i u vodiku koji je jedan od stupova energetske tranzicije“, nabrojao je Holjevac sve potencijale.

Na kraju je zaključio da je razvoj sustava, prvenstveno 400 kV mreže potreban je za daljnju integraciju značajnog udjela solara, kao i optimalno iskorištavanje trenutnog kapaciteta i mogućnosti koje se donose kapitalno i vremenski manje intenzivnim rješenjima te, među ostalim, da su promjene trenutnog sustava i legislative te pravila neophodne. „Trebamo razviti dijalog među svim dionicima te krenuti prema zelenoj i sunčanoj budućnosti“, poručio je Holjevac.

Prezentacija ‘Solarni potencijali Hrvatske s aspekta integracije u mrežu i šire’:

Iz kategorije

Obnovljiva energija prestigla fosilnu

OIEH izvješće o elektroenergetskim kretanjima za veljaču 2024. godine Svjesni...

Na mreži sve po starom

Predloženi Desetogodišnji plan razvoja distribucijske mreže HEP ODS-a koji...

PPA ugovori su budućnost zelene tranzicije

Kako ozeleniti i ujedno unaprijediti svoje poslovanje te time...

Prepuna dvorana na 2. RE-Source Croatia konferenciji

Kako ozeleniti i ujedno unaprijediti svoje poslovanje te time...

Registrirajte se na naš Newsletter

Korištenjem ovog obrasca pristajete na Google reCAPTCHA, potvrđujete da ste upoznati s OIEH Politikom privatnosti te dajete suglasnost na prikupljanje i obradu osobnih podataka.

Podržavaju nas