I. Definicija agrosunčanih elektrana
S obzirom na definiciju agrotehničkih mjera u Pravilniku o agrotehničkim mjerama (NN 22/2019) članka 2., stavka 1. koja glasi:
Agrotehničke mjere predstavljaju skup mehaničkih, fizikalnih, kemijskih i bioloških zahvata u i na poljoprivrednom zemljištu s ciljem povećanja ili održavanja trenutne plodnosti zemljišta te osiguranja odgovarajućeg gospodarenja sadržajem organskog ugljika s ciljem sprječavanja ili smanjenja degradacije tla i zemljišta kako bi se osigurala sigurnost hrane, prilagodba i ublažavanje klimatskih promjena, poboljšala kvaliteta tla, smanjila erozija, povećao kapacitet zadržavanja vode i povećala otpornost na sušu, dok bonitetna vrijednost zemljišta treba primjenom agrotehničkih mjera ostati ista ili bi se primijenjenim mjerama trebala povećati.
Uvođenje agrosunčanih sustava u postojeću poljoprivrednu proizvodnju predstavlja agrotehničku mjeru proizašlu iz stručnih te znanstveno-tehničkih zaključaka koji ukazuju da takva primjena pozitivno utječe na sve ranije navedene parametre poljoprivredne proizvodnje. Kao takvom, agrotehničkom mjerom agrosunčana elektrana osigurava zadržavanje primarno poljoprivredne proizvodnje na određenom poljoprivrednom zemljištu u ARKOD evidenciji te potiče prenamjenu neiskorištenih poljoprivrednih površina u proizvodne. S obzirom na sve navedeno, ovakav sustav moguće je definirati na sljedeći način:
Agrosunčane elektrane predstavljaju agrotehničku mjeru uvođenja solarnih sustava na postojeće poljoprivredno zemljište uvedeno u ARKOD evidenciju s ciljem očuvanja i/ili poboljšanja agroekoloških uvjeta tla te povećanja ukupnog ekonomskog potencijala poljoprivrednog gospodarstva uz korištenje obnovljivih izvora energije, zadržavajući poljoprivrednu proizvodnju kao osnovnu djelatnost.
II. Uvjeti uvođenja agrosunčanih elektrana
Agrosunčane elektrane moguće je koristiti na poljoprivrednom gospodarstvu nakon što se zadovolje za to predviđeni uvjeti. Oni obuhvaćaju upravljačku strukturu agrosunčanih sustava, mogućnost zasnivanja sekundarne djelatnosti proizvodnje električne energije, primarnu namjenu poljoprivrednog zemljišta te monitoring tla.
Upravljačka struktura korisnika
Agrosunčane elektrane kao agrotehničku mjeru provodi korisnik poljoprivrednog zemljišta. Korisnikom se smatra zemljoposjednik ili zakupnik poljoprivrednog zemljišta koji obavlja poljoprivrednu proizvodnju kao osnovnu djelatnost samostalno ili u partnerstvu s drugom pravnom i/ili fizičkom osobom. U slučaju samostalne provedbe, zemljoposjednik ili zakupnik mora zadovoljiti sve niže postavljene uvjete, dok se u slučaju partnerske provedbe zemljoposjednik ili zakupnik obvezuje na zadovoljavanje uvjeta 3. i 4., a partner na uvjet 2., što oni uređuju svojim internim dogovorom. Korisnik poljoprivrednog zemljišta je odgovoran za uredno ispunjenje svih uvjeta tijekom cjelokupnog razdoblja provedbe mjere.
Mogućnost zasnivanja sekundarne djelatnosti proizvodnje električne energije
Agrosunčane elektrane kao agrotehničku mjeru moguće je primijeniti pod uvjetom da postoji prostorna dostupnost te razina slobodnog kapaciteta prijenosnog sustava energetske mreže koji je u mogućnosti primiti i distribuirati projektiranu količinu energije. U protivnom, sekundarna djelatnost proizvodnje električne energije će biti moguća samo ako se proizvodnja električne energije koristi u vlastitoj potrošnji i/ili pohrani, uz ili bez priključenja na mrežu. Vlastita potrošnja i/ili pohrana proizvedene električne energije obuhvaća sustave potrošača odgovarajućeg kapaciteta unutar upravljačke strukture korisnika.
Primarna namjena poljoprivrednog zemljišta
Agrosunčane elektrane moguće je uvesti na poljoprivredne površine koje su po načinu uporabe u katastru opisane kao livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici ili vinogradi, a upisane u ARKOD evidenciju kao livada, pašnjak, krški pašnjak, vinograd, maslinik, voćnjak, kulture kratke ophodnje, rasadnik ili mješoviti višegodišnji nasad. U cjelokupnom razdoblju korištenja mjere, korisnik je dužan ishoditi potvrdu APPRRR-a o evidenciji korištenja površine putem ARKOD-a jednom godišnje.
Trajno praćenje (monitoring)
Trajno praćenje obuhvaća praćenje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta te praćenje stanja (monitoring) poljoprivredne proizvodnje.
Agrotehničku mjeru agrosunčane elektrane moguće je primijeniti nakon što korisnik o svom trošku osigura i ugovori trajno praćenje stanja (monitoring) poljoprivrednog zemljišta kojim se trajno prati stanje svih promjena u poljoprivrednom zemljištu, odnosno tlu (fizikalnih, kemijskih i bioloških), sukladno pravilniku o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta. Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta (ispitivanje plodnosti tla) obavlja referentni ili ovlašteni laboratorij sukladno Pravilniku o metodologiji za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta (NN 47/2019) najmanje jednom godišnje.
Agrotehničku mjeru agrosunčane elektrane moguće je primijeniti nakon što je osigurano i ugovoreno trajno praćenje stanja (monitoring) poljoprivredne proizvodnje. Praćenje stanja poljoprivredne proizvodnje obavlja referentni ili ovlašteni laboratorij najmanje jednom godišnje.
Nakon prikupljanja rezultata monitoringa, korisnik je dužan najmanje jednom godišnje angažirati neovisnu tvrtku za provjeru, testiranje i certificiranje u svrhu izrade godišnjeg izvješća o poljoprivrednoj proizvodnji.
III. Obustava prava na agrotehničku mjeru
Korisnik je obvezan poštivati gore navedene uvjete tijekom cjelokupnog razdoblja provedbe mjere. U slučaju utvrđivanja nepoštivanja jednog ili više uvjeta, osim u slučaju proglašenja elementarnih nepogoda, isti gubi pravo na primjenu agrotehničke mjere za ostatak predviđenog razdoblja te o vlastitom trošku uklanja agrosunčani sustav.
