IZDVAJAMO:
Ministarstvo poljoprivrede objavilo natječaj za korištenje obnovljivih izvora energije
Natječaj za provedbu intervencije 73.03. Korištenje obnovljivih izvora energije iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. objavljen je u petak 1. prosinca. Prihvatljivi korisnici su: fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika, uključujući proizvođačke organizacije priznate u skladu s posebnim propisima koji uređuju rad proizvođačkih organizacija ili fizičke i pravne osobe (uključujući proizvođačke organizacije priznate u skladu s posebnim propisima koji uređuju rad proizvođačkih organizacija) registrirane za preradu poljoprivrednih proizvoda iz Priloga I. Ugovoru. Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore po Natječaju je 10.000.000,00 EUR. Najniža visina javne potpore po projektu/korisniku iznosi 15.000 EUR, a najviša 300.000 EUR. Intenzitet javne potpore je 65 % ukupnih prihvatljivih troškova projekta, a može se uvećati do 80 % za ulaganja koja provode mladi poljoprivrednici. Rok za podnošenje zahtjeva za potporu je od 4. ožujka 2024. godine od 12:00 sati do 4. travnja 2024. do 12:00 sati…Pročitaj više
COP28: 118 vlada obećalo utrostručiti kapacitete obnovljive energije
Najmanje 118 zemalja obvezalo se da će u sljedećih 7 godina utrostručiti proizvodnju čiste energije iz obnovljivih izvora. Među tim zemljama su i veliki onečišćivači – Sjedinjene Američke Države i zemlje Europske unije. Obećanje koje je objavljeno na UN-ovoj klimatskoj konferenciji u Dubaiju nisu potpisale Indija i Kina, koja je najveći svjetski proizvođač stakleničkih plinova. Dogovor su u subotu podržali i Brazil, Nigerija, Australija, Japan, Kanada, Čile i Barbados. Iako su Kina i Indija signalizirale potporu cilju da se utrostruči obnovljiva energija do 2030., nisu podržale opće obećanje u subotu koje povezuje porast čiste energije sa smanjenjem upotrebe fosilnih goriva. Oni koji to podržavaju, poput EU-a i UAE-a, traže da se obećanje o obnovljivoj energiji uključi u konačnu odluku klimatskog samita UN-a kako bi ono postalo globalni cilj. Za to će trebati konsenzus gotovo 200 prisutnih zemalja. Obećanje, o čijem je nacrtu prvi izvijestio Reuters u studenome, poziva i na “postupno smanjenje energije na ugljen” i kraj financiranja novih elektrana na ugljen. Osim toga, obećanje uključuje cilj udvostručenja globalne stope energetske učinkovitosti do 2030…Pročitaj više
Hrvatski otoci idu prema energetskoj neovisnosti
Tajništvo za čistu energiju EU otoka objavilo je da je odabrano 30 otoka i otočnih skupina iz 10 europskih zemalja koji su spremni krenuti putem potpune energetske neovisnosti do 2030. godine. Europski otočni rajevi uskoro će postati predvodnici u tranziciji prema održivijoj budućnosti, a Pokret Otoka, regionalni partner Tajništva već petu godinu zaredom, igra ključnu ulogu u tom putovanju. Podsjetimo se, putovanje europskih otoka je započelo pozivom za podnošenje prijava od interesa koji je 8. lipnja 2023. (Saaremaa, Estonija) objavio Kadri Simson, Europski povjerenik za energetiku. Nakon pažljivog razmatranja, Tajništvo je krajem studenog odabralo je 30 otoka i otočnih skupina koji će prednjačiti. Misija je bila jasna: identificirati i pružiti tehničku podršku za 30 otoka i otočnih skupina tijekom sljedeće tri godine, vodeći ih prema potpunoj energetskoj neovisnosti putem 100% obnovljivih izvora do 2030. Uspjeh ovih “otoka pionira” sada će postati smjernica za druge, “otoke sljedbenike” na njihovom putu sveobuhvatne dekarbonizacije. Uz brojne prijavljene otoke, na listu 30 otoka uspjeli su se upisati Cresko – lošinjski arhipelag, te otoci Korčula i Pašman. Oni će, uz potpunu podršku Pokreta Otoka, zakoračiti prema održivoj budućnosti…Pročitaj više
Što donosi nacrt prijedloga Strategije biogospodarstva do 2035.?
U javno je savjetovanje pušten nacrt prijedloga Strategije biogospodarstva do 2035. Kako navode iz Ministarstva poljoprivrede, njome će se poduprijeti provedba Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine i strateškog cilja 9. Samodostatnost u hrani i razvoj biogospodarstva”. “Biogospodarstvo će se do 2035. ubrzano razvijati kao dinamična i diverzificirana djelatnost, koja daje značajan doprinos ukupnim gospodarskim aktivnostima u Hrvatskoj i njihovoj održivosti, što je, uz smanjenje ovisnosti o sirovinama iz neobnovljivih izvora, posebno važno za ruralna područja”, stoji u nacrtu. Najbolje izglede za korištenje u biogospodarstvu imaju slama, stajski gnoj, ostaci iz prerade poljoprivrednih proizvoda, primarni ostaci iz šumarstva te ostaci iz prerade drva, stoji u nacrtu prijedloga Strategije. Također, navodi se da se u Hrvatskoj proizvode relativno velike količine biomase koje bi se mogle iskoristiti u biogospodarstvu. Štoviše, one se mogu i povećati, primjerice unaprjeđenjem sustava obrade otpada. Postoji također neiskorišteni potencijal biomase iz prerade…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
