IZDVAJAMO:
Spremaju se izdašni poticaji, tvrtke i građani prepoznali su priliku
Zapadne ekonomije sve napore i financijske poticaje usmjeravaju u ubrzano “zazelenjivanje” i jačanju energetske bilance i neovisnosti, a u tu svrhu na raspolaganju su, nekad bismo rekli, basnoslovne svote. U široj javnosti su trenutno u prvom planu poticaji koji su na raspolaganju za građanstvo, no i gospodarstvu se otvaraju velike mogućnosti. Projekti ulaganja u OIE podrazumijevaju visoke troškove, ali su, kako ističu u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), dugoročno isplativa, jer uz smanjenje troškova energije jačaju i konkurentnost tvrtki, kao i njihov bonitet kod financijskih institucija. Zbog toga iz njihovog iskustva sve više tvrtki u Hrvatskoj akceptira zelenu tranziciju kao priliku koju se ne propušta. Na dispoziciji su i u ovoj godini brojne mjere i izdašne subvencije iz europskih fondova, konkretno, FZOEU je u suradnji s resornim Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja kroz Modernizacijski fond osigurao više od 50 milijuna eura. Sredstva će se dodjeljivati za ulaganja u mjere energetske učinkovitosti i visokoučinkovite kogeneracije te korištenje obnovljivih izvora energije, a bit će namijenjeni mikro, malim i srednjim poduzetnicima…Pročitaj više
Geotermalni sektor bez komercijalnog razvoja znači i dugoročnu štetu
Kvaliteta hrvatskih potencijala, uvjeravaju iz Agencije za ugljikovodike (AZU), među najboljima je u Europi. U panonskom bazenu, koji je zbog svojstava tla jedino moguće mjesto u našoj zemlji gdje postoje geotermalni resursi, kvaliteta im je 60 posto viša od europskog prosjeka. Takav potencijal posljednjih je godina nagnao AZU na značajniju ofenzivu u popularizaciji i razvoju geotermalnog biznisa. Iako je potencijal vrlo velik, trenutačno na području Panona, dakle Međimurja, Podravine i Slavonije, postoji samo 28 istražnih polja te 7 eksploatacijskih polja. Zanimljivo je kako 12 istražnih polja pripada poslovnim subjektima koje su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, koje prepoznaju geotermalnu energiju kao potencijal u toplinarstvu i turističko-zdravstvenoj industriji. Također, prošle su godine investitori ishodili dozvole za 21 istražno polje za proizvodnju električne energije čija se vrijednost investicija procjenjuje na više od 190 milijuna eura. Proizvodnja električne energije iz geotermalne energije osigurava pouzdanu proizvodnju s visokom učinkovitošću, niskim emisijama stakleničkih plinova i malim ekološkim otiskom…Pročitaj više
Jesu li solarni paneli isplativi?
Zadnjih par godina energetska kriza sa svojim promjenjivim cijenama doprinijela je težnji građana za energetskom neovisnosti. Reforma tržišta električne energije dugoročan je odgovor Europske unije na energetsku krizu zabilježenu u 2022. godini. Znatna povećanja cijena fosilnih goriva (posebno plina) dovela su do naglog rasta cijena električne energije. Takav je trend posljedica načina funkcioniranja tržišta električne energije Europske unije, prema kojem se cijena električne energije temelji na trošku fosilnih goriva koja se upotrebljavaju u proizvodnji električne energije. Dok cijena električne energije raste, cijena solarnih panela bilježi konstantan pad posljednjih godina te u 2021. godini iznosi samo desetinu cijene iz 2009. godine. Zanimljiva informacije je da Hrvatska ima 30% više sunčevog zračenja od zapadnih zemalja. Što znači da je kod nas prosječna proizvodnja električne energije godišnje za 1kW instalirane snage zapravo 1.3kWh…Pročitaj više
Slovenija masovno subvencionira kotlove na biomasu i dizalice topline
S dodatnih 79,5 milijuna eura iz Klimatskog fonda putem natječaja Eko fonda slovensko Ministarstvo zaštite okoliša, klime i energetike (MOPE) će do kraja 2026. subvencionirati masovnu ugradnju kotlova na biomasu i dizalice topline. Tako su u važećem Planu razvojnih programa do 2027. godine sredstva za zamjenu starih toplinskih uređaja novima povećana na gotovo 195 milijuna eura. Projekt se financira iz Fonda za klimatske promjene čija je svrha sufinanciranje mjera za ublažavanje klimatskih promjena, a zbog povećanih potreba sredstva se mogu koristiti i za promicanje učinkovitog korištenja energije i OIE. Preraspodjelom sredstava vrijednost projekta zamjene starih grijaćih uređaja novima povećana je sa sadašnjih 115,35 milijuna eura na 194,8 milijuna eura. S ovih dodatnih 79,5 milijuna eura iz Klimatskog fonda putem natječaja Eko fonda subvencioniraju ugradnju približno 4.800 novih uređaja za grijanje na drvnu biomasu i 12.600 dizalica topline. Natječaj će biti otvoren do kraja 2026. godine…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
