IZDVAJAMO:
DOOR izradio Vodič za osnivanje energetskih zajednica građana
U sklopu projekta LOGYCO, izrađen je i objavljen vodič za osnivanje energetskih zajednica građana (EZG). Projekt LOGYCO ima za cilj podizanje svijesti i kompetencija građana i lokalnih aktera o energetskim zajednicama, potičući ih na aktivno sudjelovanje u tržištu energije kao “prosumera”. Kroz obrazovne aktivnosti, izradu smjernica i razmjenu znanja s iskusnom njemačkom energetskom zajednicom, projekt želi osnažiti manje iskusne hrvatske i srpske partnere. Fokusirajući se na dvije lokalne zajednice u Hrvatskoj i Srbiji, projekt će organizirati info dane, radionice i distribuciju brošura kako bi građani postali svjesniji energetskih i klimatskih pitanja te aktivniji u lokalnim zajednicama. Vodič navodi potrebnu dokumentaciju i glavne korake za osnivanje EZG u Republici Hrvatskoj. Opisan je administrativni proces prijave i osnivanja EZG te proces instaliranja solarne elektrane za EZG…Pročitaj više
Mogu li se energetski obnoviti građevine pod zaštitom
U očuvanju kulturnog i povijesnog naslijeđa jedan od ključnih elemenata je konzervacija građevina, a odluka o formalnoj zaštiti građevine donosi se na temelju parametara koje definira zajednica. Formalna zaštita dijeli se u dvije kategorije – zaštićeno kulturno dobro i preventivno zaštićeno kulturno dobro. Energetska obnova takvih građevina je teška zato što svaki zahvat na njima puno skuplji nego na konvencionalnim građevinama, ali moguća. „Pitanje energetske obnove i kvantifikacije kvalitete izvršene energetske obnove, nažalost nije kako bih rekao, apsolutno objektivno. Tu su zapravo određeni formalni parametri koji dominiraju svime time. Dakle, vi ste energetski obnovili građevinu ako ste ugradili određeni toplinski sustav, koji je više-manje konvencionalan, jer promatra se ili se u manjoj mjeri promatra na specifičan način ako uključite određene sustave koji onda rješavaju neke druge probleme. S druge strane, u povijesnim građevinama, aplikacija, konvencionalnih sustava ne znači da je apsolutno primjerena.” , zaključio je Dražen Arbutina…Pročitaj više
Vodik u javnom prijevozu sve je bliži i Zagrebu
Vodik u prometu nudi velike i uzbudljive mogućnosti koje Hrvatska misli iskoristiti, čulo se na radionici na temu potencijala vodika u prometu. Japanska Toyota u Hrvatskoj još nije prodala niti jedan automobil na vodik, a razlog je što je najbliža punionica u prekograničnom Grazu, u Austriji. Problem EU-a općenito je loša infrastruktura, no i to je nešto na čemu se radi sve agilnije, baš kao i na snižavanju cijene proizvodnje tog zelenog goriva. Zagrebački ZET napravio je testiranje Caetano autobusa na vodik i bateriju, s dometom 400 do 650 km na različitim vrstama terena pa i vožnji na Medvednicu, a pokazalo se da je prema iskustvima vozača i performansama vozila vožnja na vodik najsličnija onoj na motorna goriva. Kad je riječ o implementaciji novih tehnologija to je apsolutna nužnost. Npr. ispitivanje je pokazalo potrošnju od 6,2 kg vodika na 100 km tj. 0,30 kg potrošenih za gradsku vožnju u duljini 4,8 km. Međutim, kod vodika ključan problem je nedostatak infrastrukture za punjenje i samog goriva. Cijena vodika varira od 3-4 eura/kg pa sve do 15 eura/kg i njegov transport cestovnim putem je prilično skup…Pročitaj više
Grčke energetske zajednice pružaju dobar primjer, evo zašto
Računi za struju su u Grčkoj među najvećima u Europi pa već i zbog toga grčki građani žele sami proizvoditi svoju električnu energiju. Ali to nije uvijek tako jednostavno. Hyperion, prva demokratska zajednica obnovljive energije u Ateni, vrlo je slična nekoj takvoj u Njemačkoj, baš kao što im je zajednička i ideja: stvoriti demokratski kolektiv koji proizvodi obnovljivu energiju za članove zadruge i za druge u njihovoj zajednici. Grčku obasjava 50% više sunčevog svjetla po četvornom metru nego Njemačku pa već i tako ova zemlja ima jedan od najvećih potencijala za obnovljivu energiju u Europi. Zato se Grčku smatra jednom od najatraktivnijih mogućnosti ulaganja u obnovljive izvore energije na svijetu. Tijekom proteklog desetljeća udio obnovljive energije u ukupnoj potrošnji gotovo se udvostručio: s 11% na 20%, a prije svega se koristi energija vjetra i sunca. U isto vrijeme Grčka se postupno odriče ugljena i fosilnih goriva pa je tako od 2005. do danas smanjila svoje emisije stakleničkih plinova za 43%…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
