IZDAVAJAMO:
Upitan opstanak bioplina u Hrvatskoj
Jedan od važnijih ciljeva postizanja energetske samodostatnosti Europske unije zamjena je fosilnog plina ekološki prihvatljivim biometanom. Proizvodnja biometana u Europi raste iz godine u godinu, a European Biogas Assosiation (EBA) predviđa da Europa do 2030. može isporučiti 35 bcm biometana, kako stoji u planu REPowerEU. No EBA ide i korak dalje. Njihove analize pokazuju da ovaj sektor do 2050. godine može isporučiti mnogo više biometana i zadovoljiti čak 61% ukupne potrošnje plina u Europi. Harmen Dekker, direktor EBA-e, poručuje kako u Europi trenutačno postoji oko 20.000 postrojenja za proizvodnju bioplina te da su ambicije Europske komisije o povećanju kapaciteta ostvariv izazov.Prema posljednjim podacima koje je EBA objavila u Europi je lani instalirano čak 99 novih bioplinskih postrojenja, uglavnom u Italiji i Francuskoj, te 184 postrojenja za proizvodnju biometana više nego u 2020. godini. Bioplin i biometan iznimno su važni za ispunjavanje ciljeva energetske sigurnosti i proizvodnje dostupnog, sigurnog, obnovljivog plina do 2030. I dok Europa zbog postizanja energetskih ciljeva razvija nova bioplinska postrojenja, u Hrvatskoj su pred gašenjem OIEH je na ovaj problem ukazivao nadležnim institucijama više puta tijekom prošle godine. Dopisi o potrebi nalaženja hitnog rješenja poslani su i predsjedniku Vlade RH…Pročitaj više
Zbog regulacije cijene energenata Petrol od Hrvatske traži 56 milijuna eura
Petrol je poduzeo mjere za naknadu štete zbog reguliranih cijena energenata u prošloj godini u Sloveniji i Hrvatskoj, pri čemu od Hrvatske traži naknadu štete u iznosu od 56 milijuna eura, izvijestili su u utorak iz Petrola. I u Sloveniji i u Hrvatskoj državnom su odvjetništvu dostavljeni prijedlozi za mirno rješenje spora, i to u Sloveniji u iznosu od 106 milijuna eura, a u Hrvatskoj u iznosu od 56 milijuna eura”, navode iz Petrola u priopćenju o jučer održanoj glavnoj skupštini dioničara. Navode i kako usporedba prosječnih marži cijena goriva u Sloveniji s ostalim zemljama EU za razdoblje od 2020. do 2022. pokazuje da je Slovenija pri dnu ljestvice europskih zemalja i daleko zaostaje za prosjekom EU i po visini marže za dizelsko gorivo, kao i za benzin. “Ključni izazov tako niskih marži je taj što ne dopuštaju ulaganje u zelenu transformaciju”, kažu u slovenskoj tvrtki, uz podatak da su u 2022. godini prvotno planirane investicije od 100 milijuna eura svedene na najnužnije ili 60 milijuna eura, od čega je samo 24,4 milijuna eura namijenjeno energetskoj tranziciji. Za 2023. godinu prvotno planirana ulaganja od 135 milijuna eura smanjena su na 70 milijuna eura, od čega će samo 30 posto biti namijenjeno energetskoj tranziciji…Pročitaj više
Prvi put pad: samo 21,8 posto energije Europske unije iz obnovljivih izvora
Prvi klimatski neutralan kontinent do 2050. Bit će to Europa, zaključeno je 2019. godine, kad je donesen Europski zeleni plan, s ciljem da se u zakonodavstvo svake članice EU ugradi stremljenje uklanjanju upravo onoliko emisija CO2 koliko se i proizvodi. Daleko je još do ispunjenja cilja klimatske neutralnosti, barem sudeći prema podacima Eurostata, jer samo 21,8 posto energije potrošene u EU proizvedeno je iz obnovljivih izvora. Najviše ih koristi Švedska, koja je 62,6 posto svoje energije proizvela iz biomase, vode, vjetra, s pomoću dizalica topline i tekućih biogoriva, slijede je Finska, Latvija, Estonija, Austrija, Danska i Portugal, a onda – mi. Hrvatska je zemlja koja, s nešto više od 30 posto energije dobivene iz obnovljivih izvora, pripada među 12 zemalja koje su unutar prosjeka EU po iskorištavanju onoga što priroda nudi, tu su još i Litva, Slovenija, Rumunjska i Grčka, dok se preostalih 15 država našlo ispod 21,8 posto. Obnovljive izvore energije najmanje iskorištava Luksemburg, samo 11,7 posto, a u istraživanje Eurostata uključene su i dvije zemlje koje nisu članice EU: Island i Norveška. Uz pomoć hidroelektrana, vjetroelektrana te ostalih sličnih postrojenja ove dvije države proizvode gotovo 90, odnosno 80 posto energije za svoje stanovnike…Pročitaj više
Balkoni općinskih stambenih zgrada postaju mini solarne elektrane
Ako stan bečke općinske zgrade (Gemeindebau) raspolaže balkonom, lođom ili terasom, stanari na njih od sada mogu ugraditi fotonaponske sustave snage do 800 W. „U sklopu plana za ostvarenje klimatske neutralnosti, Grad Beč pokreće ključne projekte za buduće generacije. Bečko socijalno stanovanje jedinstveno je u svijetu te vrlo važno za provedbu politike socijalne skrbi i pristupačnog stanovanja, a sada preuzima svoj dio odgovornosti prema podizanju kvalitete života. Inovativne tehnologije, korištenje obnovljivih izvora energije i visoka energetska učinkovitost već su standard u subvencioniranom stanovanju u Beču, ali opskrba energijom u vlastitom domu također igra važnu ulogu. Mnogi Bečani žele biti dijelom naše solarne ofenzive kako bismo zajedno izgradili sigurnu budućnost i bolju kvalitetu života. Stoga mi je jako drago što Wiener Wohnen sada stvara novu priliku za mnoge stanare općinskih zgrada i omogućuje im postavljanje vlastitih fotonaponskih sustava.“ – kazala je zamjenica gradonačelnika Beča i gradska vijećnica zadužena za stambena pitanja Kathrin Gaál. Za postavljanje fotonaponskih sustava vrijede određeni uvjeti, a potrebna je i suglasnost gradske tvrtke Wiener Wohnen. Mini elektrana mora se uklopiti u izgled zgrade, posebno ako je riječ o zgradama koje su zaštićeno kulturno dobro ili se nalaze unutar zone zaštićene cjeline…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
