IZDVAJAMO:
OIE su u siječnju proizveli više električne energije od termoelektrana i od hrvatskog dijela NE Krško
Objavljeno je najnovije OIEH Izvješće o elektroenergetskim kretanjima za siječanj 2024. u kojem analiziramo potrošnju i proizvodnju električne energije, posebno obnovljive energije, u Hrvatskoj. Obnovljivi izvori energije su proizveli više električne energije od termoelektrana (58 GWh više) i od hrvatskog dijela NE Krško (133 GWh više) te tako zauzeli drugo mjesto u energetskom miksu za siječanj 2024. godine. Vjetroelektrane su ostvarile povijesno rekordnu proizvodnju od 294 GWh čime su premašile proizvodnju električne energije hrvatskog dijela NE Krško za 34 GWh. U ostvarenoj proizvodnji električne energije u siječnju svi obnovljivi izvori su sudjelovali sa 77,2 %, a neobnovljivi sa 22,8 % dok su u raspoloživoj električnoj energiji obnovljivi izvori sudjelovali sa 65,6%. Hidroelektrane su pri tome imale dominantnu ulogu u proizvodnji električne energije (42,9%). Ostali OIE su zauzeli drugo mjesto (22,7%) ispred neobnovljivih (19,4%) i ispred NE Krško (za hrvatskih 50% to je 15%)…Pročitaj više
Država već godinu i pol ne može donijeti jednu odluku: U zastoju je oko 1300 MW elektrana
Struje ima toliko da bi se njome opskrbljivati moglo otprilike 390 tisuća kućanstava, ali elektrane koje bi navedenu električnu energiju proizvodile u pogon ne mogu jer država već skoro godinu i pol ne može donijeti jednu odluku. Otprilike je takav sukus priče na koju su upozorili Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), iz kojih doznajemo da je posljednje tri godine u zastoju oko 1300 MW solarnih i vjetroelektrana, a sve zbog nepoznate cijene priključka na elektroenergetsku mrežu. Jer je ne znaju, investitori ne mogu pokrenuti postupak izrade Elaborata optimalnog tehničkog rješenja priključenja, kao ni ishoditi ugovor o priključenju, odnosno ne mogu do Elektroenergetske suglasnosti koja, sukladno Zakonu o prostornom uređenju, predstavlja preduvjet za izdavanje lokacijske, građevinske i svih ostalih dozvola za elektrane. Zakon ulagače obvezuje da sve navedeno moraju pribaviti u roku od sedam, odnosno pet godina, a tu bi zakonsku obvezu sad mogli “promašiti” jer cijenu priključenja na mrežu Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) još nije donijela, iako ju je najavljivala najkasnije do konca lanjske godine. Sukladno Zakonu o tržištu električne energije, objašnjavaju u OIEH, odluku su trebali imati do 30. rujna 2022. godine…Pročitaj više
Kontinuiranim radovima i ulaganjima nastavlja se energetska tranzicija hrvatskih otoka
HOPS je tijekom 2020. godine započeo pripremne aktivnosti na nizu investicijskih objekata koji doprinose ubrzanju zelene energetske tranzicije na području Republike Hrvatske objedinjavajući ih u projektu pod nazivom „Revitalizacija, izgradnja, digitalizacija i modernizacija hrvatske prijenosne elektroenergetske mreže“. Projektom je planirano jedanaest aktivnosti na području RH. Jedna od ključnih projektnih aktivnosti odnosi se na zamjenu podmorskih kabela koji povezuju otoke Krk, Cres, Lošinj, Brač, Hvar i Korčulu. Zamjena podmorskih kabela je potrebna kako bi se dugoročno osigurala sigurnost opskrbe električnom energijom otoka Cresa i Lošinja. „Današnje aktivnosti bitne su za opskrbu električnom energijom stanovništva koje živi na otocima. Bitne su i u pogledu obnovljivih izvora energije, osobito kad znamo da je zelena tranzicija strateški cilj RH, a ujedno i obveza, ako želimo da Europa postane prvi klimatski neutralan kontinent“ – rekao je ministar gospodarstva Damir Habijan…Pročitaj više
Ubrzavaju se europski postupci za nove vjetroelektrane, napreduje i Hrvatska
Velika energetska kriza očito je bila dovoljna da Europska unija (EU) konačno malo olabavi birokratsku šumu dokumenata potrebnih za izgradnju vjetroelektrana na kopnu. Proglašavanje pogona na obnovljive izvore projektima od nacionalnog interesa pomoglo je da se smanji vrijeme potrebno kako bi developeri dobili sva potreban odobrenja za izgradnju vjetroelektrana u nekim od članicama EU-a, navodi agencija Bloomberg News. U Hrvatskoj takvi projekti nisu baš izrijekom nazvani nacionalnim interesom, no očito je, po broju izdanih energetskih odobrenja za nove vjetroelektrane, da se i kod nas shvaća kako razvlačenje samo stvara nove probleme i udaljuje investitore. Prema podacima BloombergNEF-a, na najvećim europskim tržištima, koja uključuju Njemačku, Francusku, Italiju, Španjolsku i Ujedinjeno Kraljevstvo, još na odobrenje čekaju projekti kopnenih vjetroelektrana kapaciteta oko 55 gigavata. Vrijeme čekanja na dozvole je u prosjeku pet godina, a to je više nego dvostruko iznad limita kojega je odredila Europska komisija…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
