IZDVAJAMO:
Kako je regulirano ugovaranje kupnje električne energije doznajte na 2. Regionalnoj RE-Source Croatia konferenciji
Tko su novi sudionici koji mogu sudjelovati na veleprodajnom tržištu električne energije u svjetlu novih Pravila o organiziranju veleprodajnog tržišta električne energije? Koje je prepreke nužno ukloniti na regulatornoj razini radi lakšeg potpisivanja PPA ugovora? Odgovore na ova pitanja doznajte na 2. Regionalnoj RE-Source Croatia konferenciji 15. ožujka u Hotelu Sheraton u Zagrebu. Na panelu na kojem će se raspravljati o regulatornom okviru ugovaranja kupnje električne energije sudjelovat će Luka Pehar, direktor sektora tržišta električne energije i EKO bilančne grupe Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE): „Sklapanje PPA između krajnjih kupaca i proizvođača ubrzava zelenu tranziciju, pruža tržištu električne energije dodatnu likvidnost te u doba volatilnih cijena i cjenovne neizvjesnosti daje dozu financijske sigurnosti kako krajnjim kupcima tako i proizvođačima električne energije…Pročitaj više
Habijan potpisao odluku, već je spremno 30 milijuna eura: Hrvatska dobiva prve punionica na vodik
Država će izgradnju punionica za vozila na vodik subvencionirati s bespovratnih 30 milijuna eura, od čega će 15 milijuna eura biti stavljeno na raspolaganje već ove godine, proizlazi iz odluke o poticajima za korištenje vozila na vodik koju je objavio ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan. U planu je, prema istome izvoru, izgradnja šest punionica za automobile i kamione na vodik čije će lokacije biti poznate nakon provedenog javnog natječaja i zaprimanja ponuda tvrtki zainteresiranih za subvencije te odluka o njihovom (ne)prihvaćanju. S obzirom na to da država planira već ove godine potrošiti pola predviđenog iznosa za spomenute subvencije, na raspisivanje javnog natječaja za ponude tvrtki ne bi trebalo dugo čekati. Država je spremna izgradnju punionice za automobile poticati s maksimalnim iznosom od dva milijuna eura, dok je za kamione ‘prag‘ 3,5 milijuna eura. Dio budžeta u očekivanom natječaju bit će ponuđen i za izgradnju punionica za električna vozila, ali samo ako je struja za punionice dobivena iz obnovljivih izvora energije…Pročitaj više
Zašto Hrvatska i dalje uvozi struju iz Srbije i BiH?
Unatoč sve većem angažmanu kućanstava u vlastitoj proizvodnji energije i samoodrživosti, hrvatski gospodarski sektor ne uspijeva zadovoljiti vlastite potrebe za električnom energijom. Put ka hrvatskoj energetskoj samoodrživosti je ucrtan, potencijal obnovljivih izvora energije i više nego dovoljan, ali do realizacije nedostaje još otprilike 7.000 GWh koje smo primorani uvoziti. Odakle dolazi struja koju svakodnevno koristimo? Najviše električne energije uvozimo iz susjednih država, točnije od Srbije i BiH, država koje nisu članice Europske unije i koje su prema zadnjim podacima najveći zagađivači zraka kojeg udišemo. Niti jedna od njih nije usklađena s europskim regulativama te Hrvatska zapravo uvozi izrazito nečistu energiju. Važno je naglasiti kako je trenutni plan u Hrvatskoj do 2030. godine ugasiti 1.000 MW termoelektrana. S druge strane, podaci iz 2021. godine pokazuju kako je Hrvatska raspolagala s 19.171 GWh energije, od čega je čak trećina (6.700 GWh) došla uvozom…Pročitaj više
Krk čvrsto kroči k energetskoj samodostatnosti kroz sunce, vjetar i biomasu
Ambiciozni planovi su u optjecaju za otok Krk do kraja ovoga desetljeća koji bi trebali u cijelosti promijeniti njegovu prometnu i energetsku vizuru. O novome krčkom mostu već smo pisali, a sada čekamo da Hrvatske autoceste izaberu najboljeg ponuđača za idejni projekt. Ono što Krk može učiniti jednim od uzora za Europu i Mediteran, poglavito u vrijeme kada su svima puna usta zelene tranzicije, je njegova energetska samodostatnost na kojoj se već radi neko vrijeme, no kako domaća regulativa i investicijsko ozračje gotovo u pravilu rade protiv napretka i razvoja ni aktivistima s Krka nije bilo lako nositi se s administracijom i inertnim sustavom. Koliko je zadaća postizanja energetske samodostatnosti izazovna može se ilustrirati brojem ljudi. Naime, na otoku živi oko 20 tisuća ljudi, no ta se brojka ljeti popne na 120 tisuća, a kada se računaju dnevni turisti u jednom danu na otoku može se naći i 150 tisuća ljudi. Cilj aktivnosti na energetskoj samodostatnosti je i smanjiti potrošnju energije za 30 posto te imati 50 posto jeftiniju energiju što, ne treba ni posebno isticati, otok može učiniti gospodarski još zanimljivijim…Pročitaj više
VIJESTI IZ SVIJETA ZELENE ENERGIJE MOŽETE ČITATI SVAKI DAN PRIJAVOM NA NAŠ NEWSLETTER
