Republika Hrvatska je prepoznala vrijednosti agrosolarnih elektrana te je od ove godine omogućila njihovo postavljanje na sve poljoprivredne površine pod trajnim nasadima koje su upisane u evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta (ARKOD). Moguće ih je postavljati i na površine uz postojeći prostor obuhvata gospodarstva gdje se postavljanjem agrosolara postižu ciljevi razvoja poljoprivredne djelatnosti, kao i na ribnjake i druga riblja uzgajališta na kopnu. Kako bi se očuvala poljoprivredna proizvodnja, uz postavljanje agrosolara obavezno je zadržati poljoprivrednu namjenu zemljišta. S obzirom na važnost zaštite okoliša, agrosolare nije moguće graditi unutar nacionalnih parkova i parkova prirode.
Hrvatska je tako postala jedna od 10 zemalja EU koje su se odlučile za primjenu agrosolarnih elektrana u poljoprivredi. U zemljama koje su predvodnice njihovog razvoja, prije svega Nizozemskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Austriji, Italiji i Mađarskoj, njihov broj neprestano raste. Kako tvrdi SolarPower Europe, čiji je OIEH član, Hrvatska je postala dio zajednice zemalja koje ulažu značajan napor u razvoj agrosolara i na taj način učinkovito povezuje dva glavna sektora društva i gospodarstva – poljoprivredu i energetiku. Agrosolari učinkovito koriste isto poljoprivredno zemljište i za proizvodnju hrane i za proizvodnju energije. Zbog velikog broja nedoumica i upita koje OIEH o ovoj temi svakodnevno prima, donosimo pregled odgovora na najvažnija pitanja o radu agrosolarnih elektrana.
Što su to agrosolari?
Agrosolari, koji se nazivaju i agrosunčane ili agrosolarne elektrane, su koncept proizvodnje energije uz istovremenu proizvodnju hrane na istom poljoprivrednom zemljištu. Važno je da solarni moduli u ovakvoj kombiniranoj proizvodnji pružaju zaštitu nasada od vremenskih nepogoda i drugih stresova poput intenzivnog sunčevog zračenja, izrazito visokih temperatura, udara vjetra, obilnih pljuskova, tuče i mraza.
Na kakve se poljoprivredne površine mogu postaviti agrosolari?
Agrosolari se u Hrvatskoj mogu postavljati na svim poljoprivrednim površinama koje su upisane u ARKOD kao površine na kojima se uzgajaju trajni nasadi ili na kojima se uz postojeći prostor obuhvata farme, staklenika ili plastenika postavom agrosunčanih elektrana postižu ciljevi razvoja poljoprivredne djelatnosti, uz zadržavanje namjene poljoprivrednog zemljišta, osim u nacionalnom parku i parku prirode.
Kako izgleda procedura za podizanje agrosolarne elektrane?
Nakon što se ispune uvjeti navedeni u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (NN 67/2023), treba proći kroz proces dobivanja dozvola prema relevantnim propisima za priključenje građevine na elektroenergetsku mrežu. Ove informacije su dostupne na web stranici Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS). Ključno je izraditi elaborat o mogućnostima priključenja (EMP) koji analizira opcije za povezivanje s prijenosnom i/ili distribucijskom mrežom, ali bez procjene tehničkih uvjeta unutar mreže, ishoditi energetsko odobrenje (EO) te izraditi elaborat optimalnog tehničkog rješenja priključenja (EOTRP) s ciljem određivanja optimalnog priključenja i procjene povezanih troškova.
Koliko se električne energije može proizvoditi na poljoprivrednim površinama?
Što se tiče odnosa između veličine zemljišta i proizvodnje energije, jedan hektar zemljišta je otprilike dovoljan za solarnu elektranu od 1MWp, odnosno godišnju proizvodnju od otprilike 1.200-1.400 MWh. Ipak, treba naglasiti da je ovo samo približna procjena i da stvarni potencijal može varirati ovisno o specifičnom projektu, koji se utvrđuje kroz ranije navedenu proceduru.
Koja je razlika između agrosolarnog i fotonaponskog sustava?
Primjenom agrosolara vrijedno obradivo zemljište uvijek ostaje zemljište poljoprivredne namjene te služi primarno za proizvodnju hrane, dok istovremeno generira drugi prihod kroz proizvodnju električne energije. Ovo je ključna razlika u odnosu na „klasične“ fotonaponske sustave koji ne dopuštaju dvostruku upotrebu poljoprivrednog zemljišta.
Kako agrosolar štiti od nepovoljnih vremenskih uvjeta?
Djelomično pokrivanje panelima ublažava posljedice sve češćih vremenskih ekstrema i olujnih nevremena, pružajući zaštitu poljoprivrednih nasada od jakih vjetrova, regulirajući količinu oborina koje dospijevaju na tlo, usmjeravajući ili akumulirajući višak kišnice za sušna razdoblja i djelujući kao štit protiv oštećenja od tuče. Također, pažljivim pokrivanjem nasada ostvaruje se djelomično zasjenjivanje biljaka u periodima intenzivnog sunčevog zračenja. Ukratko, agrosolar može pomoći poljoprivrednim nasadima slično kako to rade protugradne mreže, mreže za zasjenjivanje, malč folije, sustavi za navodnjavanje i slično.
Kako je moguće istovremeno korištenje površine bez negativnih utjecaja na jednu od proizvodnji?
Količina svjetlosti koja dospijeva do površine tla višestruko je veća od one koju biljke koriste u fotosintezi, ali i od stupnja učinkovitosti pretvaranja u električnu energiju fotonaponskim modulima. Kako poljoprivreda treba osigurati potrebu za hranom, a istovremeno je potrebno proizvoditi zelenu električnu energiju, agrosunčane elektrane omogućavaju racionalnije korištenje poljoprivrednih površina te učinkovitije iskorištavanje dostupne sunčeve svjetlosti.
Kako ćemo znati dobivaju li biljke dovoljno svjetlosti?
Kod agrosolarnih elektrana biljke nikada nisu potpuno natkrivene pa se rast u osnovi može kontrolirati stupnjem zasjenjenosti. Svaki projekt osmišljava se prema specifičnim značajkama i zahtjevima lokacije poljoprivrednog zemljišta. Transparentnost fotonaponskih panela prilagođena je usjevima koji se uzgajaju, osiguravajući pritom optimalne uvjete rasta.
Zbog velikog potencijala agrosolara u svijetu se provode mnoga istraživanja s ciljem optimiranja te zasjenjenosti. Ipak, već su poznate potrebe pojedinih vrsta, kultura, pa i sorti za koje se sa sigurnošću može odrediti optimalan stupanj. Temeljem fizioloških značajki s visokom vjerojatnošću se isto možre pretpostaviti za sve uobičajene kulture
Ne otežavaju li agrosolari korištenje poljoprivrednih strojeva i mehanizacije?
Agrosolari omogućuju izgradnju sustava bez nepotrebnog polaganja betonskih temelja u tlo sidrenjem ili nadogradnjom na stupove unutar nasada.
Postoje li štetni utjecaji solarnih panela na poljoprivredne nasade i tlo?
Solarni paneli sami po sebi ne ispuštaju štetne tvari niti zračenja pa stoga nemaju negativan utjecaj na poljoprivredne nasade ili tlo. Korištenje kvalitetnih materijala i pravilno održavanje osiguravaju da solarni paneli ostaju sigurni i bez štetnih emisija tijekom svog radnog vijeka.
Ne bi li bilo smislenije graditi solare na svim krovnim površinama, parkinzima ili drugim površinama?
Fotonaponski sustavi potpuno su smisleni na krovovima, kao i na drugim površinama, dokle god ne ulaze u koliziju s njima i ne ugrožavaju njihovu primarnu upotrebu. Ipak, agrosolarne elektrane donose dodatnu vrijednost jer je riječ o konceptu dvostrukog korištenja poljoprivredne površine koji za svrhu ima proizvodnju hrane i proizvodnju energije. Uz to štite nasade od nepovoljnih vremenskih neprilika, odnosno predstavljaju agrotehničku i ekonomsku mjeru.
Što je to akvasolarna elektrana?
Akvasolar ili solarna elektrana na ribnjaku odnosi se na fotonaponske sustave koji su postavljeni na površini vode, obično na ribnjacima, jezerima ili umjetnim rezervoarima u kojima se uzgaja riba. Ove elektrane koriste plutače kako bi fotonaponski paneli ostali na površini vode. Glavne prednosti ovog koncepta uključuju učinkovitije hlađenje solarnih panela zbog blizine vode, što može povećati njihovu učinkovitost, smanjenje isparavanja vode iz rezervoara ili jezera, kao i optimizaciju prostora koji bi inače mogao biti neiskorišten.
Postoje li već agrosolari u svijetu?
Agrosolari su relativno nova tehnologija koja se razvija i primjenjuje u raznim regijama diljem svijeta, no novija istraživanja navode kako je njihova instalirana snaga, s početnih 5 MW u 2012. godini dosegla čak 2800 MW u 2020., što odgovara otprilike površini 3000 hektara.
Kakve koristi poljoprivrednici mogu imati od agrosolara?
Agrosunčane elektrane pružaju poljoprivrednicima višestruke koristi, od čega se najvažnije očituju kroz tri ključna smjera:
- Zaštita nasada od nepovoljnih vremenskih uvjeta: agrosunčane elektrane djeluju kao zaštita za usjeve te smanjuju štetu uzrokovanu jakim vjetrom, tučom, obilnim kišama i drugim stresovima, čime se smanjuje gubitak usjeva i povećava ukupna produktivnost.
- Stvaranje dodatnog prihoda od proizvodnje energije: poljoprivrednici ne samo da mogu proizvoditi energiju za vlastite potrebe, već mogu prodati višak proizvedene energije u mrežu. Ovo im omogućuje dodatni izvor prihoda koji je relativno stabilan i predvidljiv, čime se smanjuje financijski rizik povezan s varijacijama u prinosima usjeva.
- Najam prostora iznad trajnog nasada trećim stranama koje mogu investirati u agrosunčane elektrane: Za poljoprivrednike koji ne žele ulagati u fotonaponske sustave, jedna od mogućnosti je i iznajmljivanje zemljišta tvrtkama koje se bave razvojem fotonaponskih elektrana. Ovo omogućuje dodatni izvor prihoda bez potrebe za ulaganjem u solarnu opremu.
Koje su prednosti partnerstva s tvrtkama koje se bave razvojem fotonaponskih elektrana?
U modelu partnerstva gdje se poljoprivrednik nastavlja baviti poljoprivredom, a tvrtka upravlja solarnim elektranama, koristi mogu biti sljedeće:
- Specijalizacija: Poljoprivrednik se može nastaviti fokusirati na ono što najbolje zna – proizvodnju hrane, dok tvrtka preuzima odgovornost za energetski dio poslovanja, što obuhvaća sve – od pripreme projektne dokumentacije, provedbe instalacije do održavanja solarnih panela.
- Smanjenje rizika: Poljoprivrednik ne mora ulagati vlastiti kapital niti se brinuti o tehničkim pitanjima vezanim za solarne panele. Svaki rizik vezan za proizvodnju energije i njezino plasiranje na tržištu energije preuzima tvrtka.
- Stalni prihodi: Poljoprivrednik ostvaruje stabilan prihod od najma svog zemljišta tvrtki, što pridonosi financijskoj stabilnosti poljoprivrednog gospodarstva, posebno tijekom razdoblja nižih prinosa ili otkupnih cijena.
- Doprinos održivosti: Kroz ovakvu suradnju, poljoprivrednik pridonosi proizvodnji obnovljive energije, što poboljšava imidž gospodarstva i donosi dodatne marketinške prednosti.
- Mogućnost razvoja: Takva partnerstva pružaju priliku za rast i razvoj, omogućujući poljoprivredniku da proširi svoje poslovanje ili diversificira svoje prihode.
Uz to, takvo partnerstvo može omogućiti poljoprivredniku pristup najnovijim tehnologijama i inovacijama u drugoj industriji, što poboljšava cjelokupnu učinkovitost njegovog poslovanja.
Može li se agrosolarna elektrana ukloniti nakon što je instalirana?
Da, agrosolarna elektrana može se potpuno ukloniti kako bi se zemljište vratilo u prvobitno stanje. Sve pretpostavke za poljoprivrednu upotrebu i proizvodnju ostaju nakon što se sustav demontira.
Više o ovoj temi moći ćete pročitati u Studiji o potencijalu uporabe solarne energije u poljoprivrednom sektoru i sektoru slatkovodne akvakulture u Hrvatskoj koju će OIEH predstaviti 6. rujna 2023.
