Maja Pokrovac o hrvatskom tržištu obnovljivih izvora energije za slovenski portal Energetika.NET

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Maja Pokrovac, direktorica Obnovljivih izvora energije Hrvatske

“Obnovljivi izvori energije su za razliku od fosilnih goriva pobijedili Covid-19 jer su jedina tehnologija koja je prošle godine zabilježila rast. Mogli bismo reći da su obnovljivi izvori ‘imuni’ na Covid-19”, rekao je nedavno Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA). A je li 2020. godina bila uspješna i za OIE u Hrvatskoj? Koliko je obnovljivih kapaciteta dodano 2020. godine, koliko se očekuje ove godine i koliko je projekata još uvijek u pripremi? To su samo neka pitanja koje su iznjedrila tijekom video intervjuu s Majom Pokrovac, direktoricom Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH), za Energetika.NET portal. Osim spomenutih pitanja, dotaknuli su se i hrvatske primjene premijskog modela poticanja proizvodnje iz OIE, regulatornog okvira, investicija u mrežu, zelenog vodika…

Pokrovac je rekla da se u potpunosti slaže sa stavom izvršnog direktora IEA-e Fatiha Birola, dodavši da je obnovljiva energija uglavnom pokazala trend rasta. “Covid-19 je odgodio izgradnju nekih projekata OIE zbog ograničenja tijekom lockdowna. Fosilni projekti su, s druge strane, stagnirali i prije nego što je ova kriza uopće započela. Nitko ih više ne želi financirati. Ova je kriza motivirala zemlje koje imaju dobre OIE kapacitete – to su uglavnom mediteranske zemlje s dobrom osunčanošću i vjetrom – da shvate da se mogu i moraju osloniti na domaće resurse, tj. na vlastitu proizvodnju električne energije iz domaćih obnovljivih izvora. Hrvatska je postigla velik napredak u energetskoj tranziciji. Imamo novu energetsku strategiju do 2030. godine, vlada je kreirala i pokrenula premijski model za projekte OIE, a napravljeni su i administrativni i regulatorni pomaci”, istaknula je Pokrovac.

Iznijela je i detalje o dodanim kapaciteta u 2020., a dotakla se i cijena OIE: “Tamo gdje je insolacija visoka, mogu ići ispod tržišnih. Primjerice, Hrvatska ima 30 posto veću osunčanost u Dalmaciji u odnosu na Sloveniju, s 1.450 sunčanih sati godišnje. Mjesta s većom osunčanošću proizvode energiju po nižim cijenama. Stoga će jug Hrvatske proizvoditi energiju po nižim cijenama u odnosu na sjever Hrvatske”, smatra direktorica OIEH-a.

Spomenula je Španjolsku kao primjer budući da su nedavno na aukcijama dodijelili 3 GW kapaciteta OIE, provodeći model Ugovora o razlici (CfD), što je dovelo do najniže cijene energije vjetra u Europi – 20 EUR / MWh. „Španjolska je već ušla u drugu fazu razvoja po novom modelu natječaja, dok je Hrvatska tek krenula s novim modelom. No, prvi recentni natječaj po novom modelu za manje projekte u Hrvatskoj pokazao je da su ponuđene cijene bile već niže od postavljene referentne cijene. Primjerice, maksimalna referentna cijena iz natječaja za male solarne elektrane iznosila je 630 kuna po MWh, a najniža ponuđena 469 kuna po MWh. Kod većih projekata, primjerice elektrana na bioplin do 2 MW, isto tako je primjetna ta razlika: maksimalna referentna cijena je iznosila 1080 kuna po MWh, a najniža ponuđena je iznosila 1049, 98 kuna po MWh. Za očekivati je, dakle, da će sa sljedećim natječajima cijene isto tako padati“, vjeruje Pokrovac.

Govoreći o potrebi ulaganja u mrežu upozorila je da bez obzira na OIE kapacitete, mreža koju imamo davno je izgrađena i bila je usmjerena na centraliziranu proizvodnju i potrošnju: „U današnje vrijeme potrebna nam je decentralizirana proizvodnja i decentralizirana potrošnja. Mreža nije dovoljna za količinu proizvodnje OIE koja je planirana u energetskoj strategiji. Već postoji potražnja za četiri puta više nego što je planirano u strategiji”, napomenula je direktorica OIEH-a.

Dodala je da su OIE prioritet za Hrvatsku i stoga je presudno da se EU fondovi maksimalno koriste za elektroenergetsku mrežu. Uz to, postupak jačanja mreže je dugotrajan i zahtjevan, a i mnoge druge zemlje EU imaju iste potrebe. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) prepoznala je tu potrebu u Hrvatskoj i odobrila sredstva OIEH-u za dvije studije. Jedna će se, kako je pojasnila, baviti elektroenergetskom mrežom, dok će druga studija obuhvaćati mapiranje tržišta OIE u Hrvatskoj.

Cijeli intervju možete pročitati ovdje.

Video intervju možete pogledati ovdje.