“Obnovljivi izvori energije su za razliku od fosilnih goriva pobijedili Covid-19 jer su jedina tehnologija koja je prošle godine zabilježila rast. Mogli bismo reći da su obnovljivi izvori ‘imuni’ na Covid-19”, rekao je nedavno Fatih Birol, izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA). A je li 2020. godina bila uspješna i za OIE u Hrvatskoj? Koliko je obnovljivih kapaciteta dodano 2020. godine, koliko se očekuje ove godine i koliko je projekata još uvijek u pripremi? To su samo neka pitanja koje su iznjedrila tijekom video intervjuu s Majom Pokrovac, direktoricom Obnovljivih izvora energije Hrvatske (OIEH), za Energetika.NET portal. Osim spomenutih pitanja, dotaknuli su se i hrvatske primjene premijskog modela poticanja proizvodnje iz OIE, regulatornog okvira, investicija u mrežu, zelenog vodika…
Pokrovac je rekla da se u potpunosti slaže sa stavom izvršnog direktora IEA-e Fatiha Birola, dodavši da je obnovljiva energija uglavnom pokazala trend rasta. “Covid-19 je odgodio izgradnju nekih projekata OIE zbog ograničenja tijekom lockdowna. Fosilni projekti su, s druge strane, stagnirali i prije nego što je ova kriza uopće započela. Nitko ih više ne želi financirati. Ova je kriza motivirala zemlje koje imaju dobre OIE kapacitete – to su uglavnom mediteranske zemlje s dobrom osunčanošću i vjetrom – da shvate da se mogu i moraju osloniti na domaće resurse, tj. na vlastitu proizvodnju električne energije iz domaćih obnovljivih izvora. Hrvatska je postigla velik napredak u energetskoj tranziciji. Imamo novu energetsku strategiju do 2030. godine, vlada je kreirala i pokrenula premijski model za projekte OIE, a napravljeni su i administrativni i regulatorni pomaci”, istaknula je Pokrovac.
Iznijela je i detalje o dodanim kapaciteta u 2020., a dotakla se i cijena OIE: “Tamo gdje je insolacija visoka, mogu ići ispod tržišnih. Primjerice, Hrvatska ima 30 posto veću osunčanost u Dalmaciji u odnosu na Sloveniju, s 1.450 sunčanih sati godišnje. Mjesta s većom osunčanošću proizvode energiju po nižim cijenama. Stoga će jug Hrvatske proizvoditi energiju po nižim cijenama u odnosu na sjever Hrvatske”, smatra direktorica OIEH-a.
Spomenula je Španjolsku kao primjer budući da su nedavno na aukcijama dodijelili 3 GW kapaciteta OIE, provodeći model Ugovora o razlici (CfD), što je dovelo do najniže cijene energije vjetra u Europi – 20 EUR / MWh. „Španjolska je već ušla u drugu fazu razvoja po novom modelu natječaja, dok je Hrvatska tek krenula s novim modelom. No, prvi recentni natječaj po novom modelu za manje projekte u Hrvatskoj pokazao je da su ponuđene cijene bile već niže od postavljene referentne cijene. Primjerice, maksimalna referentna cijena iz natječaja za male solarne elektrane iznosila je 630 kuna po MWh, a najniža ponuđena 469 kuna po MWh. Kod većih projekata, primjerice elektrana na bioplin do 2 MW, isto tako je primjetna ta razlika: maksimalna referentna cijena je iznosila 1080 kuna po MWh, a najniža ponuđena je iznosila 1049, 98 kuna po MWh. Za očekivati je, dakle, da će sa sljedećim natječajima cijene isto tako padati“, vjeruje Pokrovac.
Govoreći o potrebi ulaganja u mrežu upozorila je da bez obzira na OIE kapacitete, mreža koju imamo davno je izgrađena i bila je usmjerena na centraliziranu proizvodnju i potrošnju: „U današnje vrijeme potrebna nam je decentralizirana proizvodnja i decentralizirana potrošnja. Mreža nije dovoljna za količinu proizvodnje OIE koja je planirana u energetskoj strategiji. Već postoji potražnja za četiri puta više nego što je planirano u strategiji”, napomenula je direktorica OIEH-a.
Dodala je da su OIE prioritet za Hrvatsku i stoga je presudno da se EU fondovi maksimalno koriste za elektroenergetsku mrežu. Uz to, postupak jačanja mreže je dugotrajan i zahtjevan, a i mnoge druge zemlje EU imaju iste potrebe. Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) prepoznala je tu potrebu u Hrvatskoj i odobrila sredstva OIEH-u za dvije studije. Jedna će se, kako je pojasnila, baviti elektroenergetskom mrežom, dok će druga studija obuhvaćati mapiranje tržišta OIE u Hrvatskoj.
Cijeli intervju možete pročitati ovdje.
Video intervju možete pogledati ovdje.
