Autor: mr. sc. Maja Pokrovac, direktorica gospodarskog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske
Hrvatska je prema svom zacrtanom cilju od 36,4 posto u proizvodnji OIE, koji je definirala u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu (NECP), jedna od najambicioznijih zemalja u EU. Time jasno poručuje ulagačima da želi u potpunosti iskoristiti svoje prirodne potencijale obnovljivih izvora energije.
Ove godine Hrvatska donosi i svoju novu Strategiju energetskog razvoja u čijim podlogama naznačuje svoj snažan OIE potencijal: 8 000 do 9 000 MW u solaru i isto toliko u vjetru. Budući da je do sada u Hrvatskoj realizirano nešto više od 800 MW projekata iz OIE, a još je 152 MW u izgradnji, navedeni potencijali su bili motivacija da se od 2013., kad je potpisan zadnji projekt iz poticanog modela, razvilo novih 600 MW projekata koji za svoju realizaciju čekaju otvaranje premijskog modela najavljenog za kraj ove ili početak sljedeće godine. A to je više od 700 milijuna eura novih investicija.
Udruženje OIEH predlaže nove kvote
Na temelju nacrta Strategije niskougljičnog razvoja i nacrta Strategije energetskog razvoja Hrvatske te analize novih planiranih OIE projekata, udruženje OIEH predlaže kvotu koja slijedi dinamiku predviđenu nacrtima strateških dokumenta što je, u usporedbi s podacima EU razine, gdje je u 2018. godini 95% instalirano kapaciteta bilo iz OIE, minimum.
Sve zemlje EU su iz poticanog modela prešle na premijski, tako će i Hrvatska. U tom je modelu premija varijabilni dio i ovisi o tržišnoj cijeni: što je tržišna cijena viša, to je premija niža. A kad tržišna cijena premaši trošak proizvodnje EE iz OIE tad premija više nije potrebna, što je i cilj energetske tranzicije.
OIE bez dodatnog opterećenja za potrošače
Već 2022. godine iz poticanog sustava izlazi 119 GWh, a graf niže prikazuje dinamiku izlaska poticanih projekata (proizvodnja po FIT ugovorima) do 2031. Ako oslobođena sredstva iz FIT sustava investiramo u razvoj OIE projekata prema premijskom modelu možemo do 2025. očekivati zadovoljenje svih financijskih potreba poticanih projekata u sektoru vjetra, solara i biomase.
Sljedeća tablica prikazuje, prema našim analizama i pretpostavkama, dinamiku mogućeg otvaranja premijske kvote za pojedini oblik OIE po godinama. Za navedene kapacitete imamo dostatno sredstava iz naknade za OIE bez dodatnog opterećenja za potrošače.
Veća raznolikost energetskog miksa
Bitno je 2025. godinu završiti željenom kvotom od 1800 MW za VE i 1000 MW za SE koji se mogu poticati bez povećanja naknade i dodatnih opterećenja za građane i industriju. Od 2024. do 2030. možemo alocirati sredstva za poticanje značajnih količina geotermala i bioplina, a time doprinijeti povećanju raznolikosti energetskog miksa. Tako ćemo omogućiti da projekti koji su bitni za stabilnost energetskog sustava, a ne mogu funkcionirati bez poticaja, opstanu na tržištu. Ovime se daje i prilika naftnom sektoru da svoja iskustva u istraživanju ugljikovodika iskoristi za razvoj i istraživanje potencijala geotermalne energije.
Kad bi sredstva koja su prikupljena putem Naknade poslije 2025., a dalje se ne troše na plaćanje projekata iz FIT sustava, ostala na raspolaganju za poticanje putem premijskog modela, tada bi se moglo financirati više od 500 MW projekata proizvodnje električne energije iz geotermalnih izvora. Budući da su geotermalni izvori u Panonskom bazenu, do 2030. bismo korištenjem sredstava oslobođenih izlaskom iz FIT u na sjeveru Hrvatske mogli proizvoditi jednaku količinu električne energije iz OIE kao na jugu. Mudrom politikom korištenja jeftinih i domaćih OIE do 2025. znatno bolje ćemo iskoristiti potencijal solara i vjetra u Dalmaciji i osloboditi prostor za bioplin i geotermal u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Kretanje cijena
Sljedeći graf prikazuje kretanje cijena do 2030. godine prema nacrtu Strategije energetskog razvoja te kako od 2025. SE i VE ulaze u zonu tržišne cijene EE nakon čega više nije potrebna premija za vjetar i solar.
Važnih pet godina pred nama
Da bismo mogli pokazati da znamo upravljati projektima koji će biti na tržištu, bitno je raspisati nekoliko natječaja do 2025. Ovih pet godina je važno i da bi financijske institucije imale sigurnost u financiranje OIE projekata. Projekti vjetra i sunca u premijskom modelu ovise o tržištu kapitala, a na natječajima možemo pokazati da je cijena kapitala u našoj regiji takva da će i vjetar i solari biti tržišno isplativi.
Cijena za solar npr. će se kretati od 30 do 60 EUR/MWh tako da će financijske institucije nakon ovih pet godina biti spremne financirati tržišne projekte koji ne trebaju premiju, što se vidi iz donjeg grafa (IRENA).
U Hrvatskoj već počinjemo razvijati projekte za izgradnju u 2025. pri čemu će oni biti tržišno održivi i bez premije. Od 2020. do 2025. se odvija prava energetska tranzicija iz poticanog u premijski sustav i pokazat će pravi energetski potencijal u kombinaciji s direktnim ugovaranjem kupoprodaje električne i toplinske energije između potrošača i proizvođača (CPPA). Time postižemo i sudjelovanje energetski intenzivne industrije u izgradnju OIE projekata, a do 20% nižim cijenama električne energije i konkurentnost njihovih proizvoda.
Ovo je prilika za Hrvatsku da pokaže primjer liderstva u energetskoj tranziciji u široj Jugoistočnoj Europi, a to je i jedna od tema koju je Hrvatska odabrala za razdoblje svojeg predsjedanja Vijećem EU.
Članak je objavljen na portalu Balkan Green Energy News
