Svijet ide putem izgradnje globalnog energetskog sektora s neto nula emisija 2050. godine, ali taj put zahtijeva neviđenu transformaciju načina na koji se energija proizvodi, transportira i koristi, objavila je Međunarodna energetska agencija (IEA) u novom izvješću ‘Net Zero by 2050: a Roadmap for the Global Energy Sector’. Prvo je to opsežno istraživanje o tome kako prijeći na neto nulti energetski sustav do 2050. te istodobno osigurati stabilnu opskrbu energijom, univerzalni pristup energiji i snažan gospodarski rast. Izvješće utvrđuje isplativ i ekonomski produktivan put, što rezultira čistom ekonomijom u kojoj dominiraju obnovljivi izvori energije, priopćila je IEA.
Dosadašnja klimatska obećanja vlada – čak i ako bi se u potpunosti ostvarila – ne bi bila dovoljna da globalne emisije ugljičnog dioksida (CO2) do 2050. godine dođu na neto nulu i pruže svijetu šansu za ograničavanje globalnog porasta temperature na 1,5 °C. Stoga, kako se navodi u izvješću, od danas više ne bi trebalo biti ulaganja u nove projekte opskrbe fosilnim gorivima i više se ne bi trebali prodavati niti novi osobni automobili s unutarnjim izgaranjem, a globalni sektor električne energije bi morao postići nultu stopu štetnih emisija do 2040.
Također, navodi se da većina globalnih smanjenja emisija CO2 od sada do 2030. godine dolazi iz tehnologija koje su danas dostupne. No, 2050. gotovo polovica smanjenja dolazi od tehnologija koje su trenutno tek u fazi prototipa. To zahtijeva od vlada povećanje sredstava za istraživanje i razvoj te se ističe da nove tehnologije koje još nisu komercijalizirane, poput prikupljanja i skladištenja ugljika (CCS) te korištenja čistog vodika (zeleni vodik), treba staviti na tržište. Svaki mjesec, počevši od 2030., deset industrijskih postrojenja mora biti opremljeno CCS-om, trebat će se izgraditi tri nova industrijska pogona na čisti vodik te u industrijske pogone treba ugraditi kapacitet elektrolizatora od 2 GW.
Uz to, godišnje ulaganje u energiju će do 2030. biti potrebno povećati sa sadašnjih dva na pet bilijuna američkih dolara, dodajući još 0,4 postotna boda godišnje na globalni rast BDP-a, stoji u analizi IEA i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Pritom se i IEA izvješću naglašava da se tranziciju takvog opsega i brzine ne može postići bez trajne podrške i sudjelovanja građana čiji će životi biti pogođeni na više načina.
“Put zacrtan u našoj Mapi puta globalnog je opsega, ali svaka će zemlja trebati izraditi vlastitu strategiju, uzimajući u obzir svoje specifične okolnosti. Planovi trebaju odražavati različite faze gospodarskog razvoja zemalja. IEA je spremna pružiti podršku vladama u pripremi vlastitih nacionalnih i regionalnih putokaza, pružiti smjernice i pomoć u njihovoj provedbi te promovirati međunarodnu suradnju na ubrzanju energetske tranzicije u cijelom svijetu”, rekao je izvršni direktor IEA Fatih Birol.
Izvješće bi trebalo poslužiti za davanje smjernica za sljedeću rundu klimatskih pregovora u studenome u Škotskoj (COP26).
