Hrvatska i Švedska premašile zacrtanu potrošnju zelene energije u 2020.

Foto: Unsplash

Hrvatska i Švedska najviše su povećale udio zelene energije u ukupnoj potrošnji u 2020. godini, uvelike nadmašivši ciljeve koje je zacrtala Europska komisija, pokazalo je izvješće Eurostata. Na razini EU-a, udio energije iz obnovljivih izvora u bruto konačnoj potrošnji iznosio je u 2020. godini 22 posto, premašivši zacrtanu razinu za dva postotna boda.

Švedska je daleko ispred ostalih zemalja EU-a s udjelom većim od 60 posto, a slijede Finska i Latvija gdje je iznosio 44, odnosno 42 posto. Hrvatska je s udjelom zelene energije u ukupnoj potrošnji od 31 posto u 2020. gotovo izjednačena s Danskom i Estonijom. Najniži udio u ukupnoj potrošnji zabilježile su Malta, Luksemburg i Belgija, između 11 i 13 posto.

Sve su zemlje EU-a, osim Francuske, dosegnule ili premašile zacrtane udjele zelene energije u konačnoj potrošnji u 2020. Najviše su ga premašile Švedska i Hrvatska, za 11 postotnih bodova. Nešto bolji rezultat postigla je i Bugarska, s udjelom od 16 posto, veći za sedam postotnih bodova od postavljenog cilja. Francuska kaska za zacrtanih 23 posto četiri postotna boda.

Obnovljivi izvori energije 2020. godini su činili 37,5 posto bruto konačne potrošnje u EU. Najviše se proizvodila u hidroelektranama i vjetroelektranama, na koje otpada više od dvije trećine proizvedene energije iz obnovljivih izvora. Preostalu trećinu čine Sunčeva energija, kruta biogoriva i ostali obnovljivi izvori.

Udio energije proizvedene u fotonaponskim sustavima značajno je porastao od 2008. godine, primjećuje Eurostat, s jedan na 14 posto. Najveći su udio zelene energije u ukupnoj potrošnji u 2020. bilježile Austrija i Švedska, više od 70 posto, Danska i Portugala gdje je iznosio oko 60 posto. U Hrvatskoj je on iznosio u bruto konačnoj potrošnji 53,8 posto. Najniži je bio na Malti, u Mađarskoj i na Cipru, gdje se kretao od 9,5 do 12 posto.

Obnovljivi izvori puno se više koriste i za grijanje i hlađenje i njihov je udio u ukupnoj potrošnji udvostručen u 2020. u odnosu na 2004., na 23,1 posto. U Švedskoj, Estoniji, Finskoj i Latviji obnovljivi su izvori u 2020. činili više od polovine potrošnje energije za grijanje i hlađenje. U Hrvatskoj je njihov udio u potrošnji energije za grijanje i hlađenje u 2020. iznosio 36,9 posto. U Irskoj, Nizozemskoj i Belgiji bio je manji od 10 posto.

Newsletter 20. svibanj 2022

IZDVAJAMO: Pokret otoka: Najava europske konferencije ‘Dani dobroga vjetra’ Pokret Otoka u cijelosti prenosi intervju kojem Maja Pokrovac, direktorica OIEH, za Poslovni dnevnik govori o

Pročitaj više »

Newsletter 17. svibanj 2022

IZDVAJAMO: RESInvest konferencija u Bukureštu Danas počinje RESinvest konferencija u glavnom gradu Rumunjske, Bukureštu. Njezin cilj je okupiti čelne ljude energije vjetra i solarne industrije

Pročitaj više »