Europska komisija usvojila zakonodavni paket mjera za ostvarenje klimatskih ciljeva

Europska komisija danas je donijela niz prijedloga kako bi se do 2030. klimatskim, energetskim, prometnim i poreznim politikama te politikama o korištenju zemljišta smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990. Želi li Europa do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent i ostvariti Europski zeleni plan, to smanjenje moramo postići u sljedećem desetljeću. Stoga su danas predstavljeni zakonodavni alati za ostvarivanje ciljeva iz europskog propisa o klimi, čime će se iz temelja preobraziti naše gospodarstvo i društvo, a Europa krenuti prema pravednoj, zelenoj i prosperitetnoj budućnosti, priopćila je Komisija.

Sveobuhvatni i povezani prijedlozi

Na temelju današnjih će se prijedloga ubrzati smanjenje emisija stakleničkih plinova u desetljeću koje je pred nama. Oni obuhvaćaju: trgovanje emisijama u novim sektorima i stroži EU-ov sustav trgovanja emisijama, povećanje uporabe energije iz obnovljivih izvora, poboljšanje energetske učinkovitosti, brže uvođenje prijevoznih sredstava s niskim emisijama te potrebne infrastrukture i goriva, usklađivanje porezne politike s ciljevima europskog zelenog plana, sprečavanje istjecanja ugljika te alate za očuvanje i rast prirodnih ponora ugljika.

• U okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS) emisije ugljika naplaćuju se, a gornje granice emisija iz određenih gospodarskih sektora smanjuju se godinu za godinom. Tako su u proteklih 16 godina emisije iz proizvodnje električne energije i energetski intenzivnih industrija smanjene za 42,8 posto. Komisija danas predlaže da se gornje granice svih emisija dodatno smanje, a godišnja stopa smanjenja emisija još poveća. Predlaže i postupno ukidanje besplatnih emisijskih jedinica u zračnom prometu i usklađivanje s Programom za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo (CORSIA) te uključivanje emisija iz pomorskog prometa u ETS. Kako bi se kompenzirao izostanak smanjenja emisija iz cestovnog prometa iz zgrada, Komisija uvodi poseban novi sustav trgovanja emisijama u području distribucije goriva za cestovni promet i zgrade, a predlaže i povećanje Inovacijskog fonda i Fonda za modernizaciju.
• Kako bi dopunile znatna sredstva koja se iz proračuna EU-a troše na klimu, države članice trebale bi sve prihode od trgovanja emisijama potrošiti na projekte povezane s klimom i energijom, a određen dio prihoda od novog sustava za cestovni promet i zgrade trebao bi se namijeniti ublažavanju mogućeg socijalnog učinka na ugrožena kućanstva, mikropoduzeća i sudionike u prometu.
• U okviru Uredbe o raspodjeli tereta za svaku se državu članicu postavljaju ambiciozniji ciljevi smanjenja emisija iz zgrada, cestovnog i domaćeg pomorskog prometa, poljoprivrede, otpada i malih industrija. Budući da su polazišta i kapaciteti svake od njih različiti, ti se ciljevi temelje na BDP-u po stanovniku te se prilagođavaju ovisno o isplativosti.
• Države članice zajednički su odgovorne i za uklanjanje ugljika iz atmosfere pa se Uredbom o korištenju zemljišta, šumarstvu i poljoprivredi propisuje opći cilj EU-a za uklanjanje 310 milijuna tona emisija CO₂ do 2030. putem prirodnih ponora. Postojat će i nacionalni ciljevi kako bi se države članice brinule za svoje ponore ugljika te ih proširile. EU bi do 2035. trebao nastojati postići klimatsku neutralnost u korištenju zemljišta, šumarstvu i poljoprivredi, što uključuje i emisije iz poljoprivrede koje ne sadrže CO₂ (nastale, primjerice, zbog gnojiva i stoke). Cilj je strategije EU-a za šume poboljšati kvalitetu, količinu i otpornost naših šuma. Njome se podupiru šumari i biogospodarstvo koje se temelji na šumama, održivo iskorištavanje drva i korištenje biomase te očuvanje bioraznolikosti i utvrđuje se plan za sadnju tri milijarde stabala u Europi do 2030.
• Budući da proizvodnja i korištenje energije čine 75 posto emisija EU-a, neophodno je ubrzati tranziciju na zeleniji energetski sustav. Direktivom o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora povećat će se cilj proizvodnje tih oblika energije na 40 posto do 2030., kojem će doprinositi sve države članice. Predlažu se i posebni ciljevi za uporabu energije iz obnovljivih izvora u prometu, grijanju i hlađenju, zgradama te industriji. Kako bi se postigli klimatski i okolišni ciljevi, kriteriji održivosti za uporabu bioenergije postroženi su, a države članice moraju osmisliti programe potpore za bioenergiju u skladu s načelom kaskadnog korištenja drvne biomase.
• Direktivom o energetskoj učinkovitosti utvrdit će se ambiciozniji obvezujući godišnji cilj smanjenja uporabe energije na razini EU-a kako bi se smanjila ukupna potrošnja energije, emisije i energetsko siromaštvo. Sadržavat će i smjernice za nacionalne doprinose, a obveze uštede energije za države članice praktički će se udvostručiti. Radi poticanja vala obnove, otvaranja novih radnih mjesta te smanjenja potrošnje i troškova za porezne obveznike obnavljat će se tri posto zgrada u javnom sektoru godišnje.
• Bit će potrebno uvesti više mjera kako bi se dopunilo trgovanje emisijama s obzirom na njihov stalan porast u cestovnom prometu. Strože norme za emisije CO₂ iz automobila i kombija, kojima će se u odnosu na razine iz 2021. zahtijevati smanjenje emisija iz novih automobila za 55 posto od 2030., odnosno 100 posto od 2035., ubrzat će prelazak na mobilnost s nultom stopom emisija. Drugim riječima, svi novi automobili registrirani od 2035. nadalje bit će automobili s nultim emisijama. Kako bi se vozači u cijeloj Europi mogli pouzdati u mrežu za punjenje vozila, revidiranom uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva zahtijevat će se od država članica da povećaju kapacitete za punjenje u skladu s prodajom automobila s nultim emisijama te da postave dovoljno stanica za punjenje i opskrbu na glavnim prometnim pravcima: stanice za punjenje električnom energijom svakih 60 km, a stanice za opskrbu vodikom svakih 150 km.
• Goriva za zračni i pomorski promet znatno onečišćuju okoliš pa i za njih treba uvesti posebne mjere. Uredbom o infrastrukturi za alternativna goriva zahtijeva se da zrakoplovi i brodovi imaju pristup čistoj električnoj energiji u glavnim pomorskim i zračnim lukama. Inicijativa ‘ReFuelEU Aviation’ obvezat će dobavljače goriva da u mlaznom gorivu u zračnim lukama EU-a bude sve veći udio održivih goriva, uključujući sintetička goriva s niskom razinom emisija ugljika (e-goriva). Isto tako, u okviru inicijative ‘FuelEU Maritime’ postavit će se granica udjela stakleničkih plinova u energiji koju koriste brodovi koji pristaju u europskim lukama kako bi se potaknula uporaba održivih pomorskih goriva i tehnologija bez emisija ugljika.
• Sustavom oporezivanja energetskih proizvoda moraju se uvesti odgovarajući poticaji da bi se zaštitilo i poboljšalo jedinstveno tržište te poticala zelena tranzicija. Revidiranom direktivom o oporezivanju energije predlaže se usklađivanje oporezivanja energenata s energetskom i klimatskom politikom EU-a, odnosno promicanje čistih tehnologija te uklanjanje zastarjelih oslobođenja od poreza i smanjenih stopa kojima se dosad poticala uporaba fosilnih goriva. Novim se pravilima nastoje smanjiti štetni učinci porezne konkurencije u području energije i tako državama članicama osigurati prihodi od zelenih poreza, koji manje ograničavaju rast od poreza na rad.
• Konačno, na temelju novog mehanizma za prilagodbu ugljika na granicama plaćat će se naknada na ugljik pri uvozu određenih proizvoda kako ambiciozne klimatske politike u Europi ne bi uzrokovale „istjecanje ugljika”. Tako će smanjenje emisija u Europi doprinijeti smanjenju emisija u svijetu, a industrije s velikim emisijama neće se preseliti izvan Europe, nego će taj korak potaknuti industriju izvan EU-a i naše međunarodne partnere da pođu istim putem.

Socijalno pravedna tranzicija

Nema sumnje da koristi klimatske politike EU-a srednjoročno i dugoročno nadilaze troškove tranzicije, no, kratkoročno gledano, mogle bi dodatno opteretiti ugrožena kućanstva, mikropoduzeća i korisnike prijevoza. Stoga su politike u danas predstavljenom paketu osmišljene tako da se cijena borbe protiv klimatskih promjena i prilagodbe njima pravedno rasporedi.

Zbog instrumenata za određivanje cijene ugljika povećat će se prihodi, a oni se mogu usmjeriti u poticanje inovacija, gospodarski rast i čiste tehnologije. Predložen je novi socijalni fond za klimu, čijim će sredstvima države članice pomagati građanima da financiraju ulaganja u energetsku učinkovitost, nove sustave grijanja i hlađenja te čišću mobilnost. Financirao bi se iz proračuna EU-a, s proračunom u iznosu od 25 posto očekivanih prihoda od trgovanja emisijama za zgrade i goriva za cestovni promet. Iz njega će se državama članicama osigurati 72,2 milijarde eura za razdoblje 2025. – 2032. nakon ciljane izmjene višegodišnjeg financijskog okvira. U skladu s prijedlogom da se iskoriste odgovarajuća sredstva država članica, mobilizirale bi se 144,4 milijarde eura za socijalno pravednu tranziciju.

Prednosti djelovanja odmah kako bi se zaštitili ljudi i planet jasne su: čišći zrak, hladniji i zeleniji gradovi, zdraviji građani, manja potrošnja energije i manji računi, europska radna mjesta, tehnologije i industrijske mogućnosti, više mjesta za prirodu i zdraviji planet, koji ćemo ostaviti budućim generacijama. Najveći je izazov zelene tranzicije učiniti koristi i prilike koje iz nje proizlaze dostupnima svima, i to što brže i što pravednije. No, iskoristimo li političke alate dostupne na razini EU-a, možemo ostvariti brze promjene koje neće poremetiti naš način života, ističe Komisija.

Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik za europski zeleni plan, rekao je: Ovo je desetljeće ključno za borbu protiv klimatske krize i krize bioraznolikosti. Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve, a danas predstavljamo plan za njihovo ostvarenje. Sve države članice i svi sektori morat će ustrajno raditi na postizanju zelene i zdrave budućnosti za sve, no naši će prijedlozi potaknuti potrebne promjene, omogućiti građanima da što prije iskuse koristi od klimatskih politika i osigurati potporu najugroženijim kućanstvima. Europska tranzicija bit će pravedna, zelena i konkurentna.

Povjerenica za energetiku Kadri Simson izjavila je: Ciljeve zelenog plana možemo postići samo tako da preobrazimo svoj energetski sustav, iz kojeg dolazi većina emisija. Želimo li postići klimatsku neutralnost do 2050., moramo brzo i radikalno prijeći na obnovljive izvore energije i pritom se pobrinuti da spriječimo rasipanje energije. Danas donosimo ambicioznije ciljeve, rušimo prepreke i potičemo na što brže postizanje nulte neto stope emisija.