Europska komisija o NECP-u: Hrvatska nedovoljno ambiciozno zacrtala ciljeve energetske učinkovitosti

Share on facebook
Share on twitter
Share on linkedin
Share on whatsapp
Share on email
Share on print
Ilustracija/Pixabay

Europska komisija objavila je nedavno evaluaciju Nacionalnih klimatskih i energetskih planova (NECP) za sve članice Europske unije. Evaluacije analiziraju put i ambicije pojedinih država članica da postignu trenutne klimatske i energetske ciljeve do 2030. godine, a ukupna procjena pokazuje da su države članice u stanju postići te ciljeve i općenito dobro napreduju, javlja portal Energetika-net.

Kad je riječ o Hrvatskoj, procjena našeg NECP-a kaže da su nam ciljevi u obnovljim izvorima (36,4 posto do 2030.) dovoljno ambiciozni, jer je cilj EU-a 32 posto do 2030., kao i obvezujući cilj za emisije stakleničkih plinova unutar mehanizma zajedničkog napretka. No, Hrvatska nije dovoljno ambiciozno zacrtala ciljeve energetske učinkovitosti u primarnoj potrošnji energije i finalnoj potrošnji, gdje su ambicije označene niskima.

Na temelju konačnog hrvatskog NECP-a i investicijskih i reformskih prioriteta utvrđenih za Hrvatsku u europskom semestru, službe Komisije pozivaju Hrvatsku da razmotri, razvijajući svoj Nacionalni plan oporavka i otpornosti, razne investicijske i reformske mjere povezane s klimom i energijom. To su mjere za poticanje ulaganja u obnovljive izvore, posebno kroz stabilan zakonodavni okvir (uključujući funkcionalno i konkurentno tržište električne energije), mjere za potporu održivom prometu (uključujući kroz reforme za razvoj održive urbane i međugradske mobilnosti i ulaganja za promicanje modalnog prelaska s ceste na željeznicu), mjere koje podržavaju ulaganja u energetsku učinkovitost, posebno obnovu zgrada s naglaskom na škole, bolnice i socijalno stanovanje, usmjerene na kućanstva u riziku od energetskog siromaštva.

Za to sve Hrvatska bi imala na raspolaganju 8,7 milijardi eura iz strukturnih fondova, 4,7 milijarde iz poljoprivrede, šest milijardi eura iz Fonda za oporavak i otpornost, 200 milijuna eura iz Fonda za modernizaciju te 100 milijuna kroz ETS aukcije. Također, tu je ogroman novac iz programa kao što su Horizon Europe, LIFE, Invest EU, CEF ili Fond za inovacije.

Slovenija stoji bolje kada je procjena NECP-a u pitanju, barem kad je riječ o energetskoj učinkovitosti, ali podbacili su u drugom segmentu. Slovenija je zacrtala smanjenje ukupnih emisija za 36 posto, od čega za 20 posto u sektoru koji nije dio ETS-a (što je pet postotnih bodova više od obveze Slovenije) i najmanje 35 posto poboljšanja u energetskoj učinkovitosti, što je više od cilja postavljenog na razini EU od 32,5 posto. Uz to, cilj je najmanje 27 posto udjela obnovljivih izvora energije, pri čemu je Slovenija usvojila niži cilj od cilja na razini EU-a (32 posto do 2030.) zbog okolišnih ograničenja, u nastojanju da poveća ambiciju u sljedećem ažuriranju NEPC-a, godine 2023/24.

Komisija je procijenila obvezujući cilj Slovenije za smanjenje emisija stakleničkih plinova u ne-ETS sektoru ambicioznijim, nacionalni doprinos cilju energetske učinkovitosti umjerenim ili nisko ambicioznim, a nacionalni doprinos ciljevima u obnovljivim izvorima neambicioznim.