9.8 C
Zagreb
Utorak, 19 ožujka, 2024

Energetska kretanja u Hrvatskoj 2018. – 2022.

Pregled energetskih kretanja u Hrvatskoj u proteklih pet godina, koju je OIEH analizirao za razdoblje od 2018. do 2022. godine, pokazuje kontinuiran, iako spor razvoj OIE projekata u Hrvatskoj. Zbog visokih ljetnih temperatura i razvoja turizma proteklih godina vidljivo je povećanje potrošnje električne energije, najviše zbog rada klimatizacijskih uređaja, koju smo u ljetnim mjesecima primorani uvoziti. Iako smo zemlja s izrazito velikim brojem sunčanih sati, na žalost nemamo velik broj sunčanih elektrana koje bi mogle proizvoditi potrebnu električnu energiju i time zamijeniti uvoznu. Hrvatska je 2023. godinu započela s 224 MW instaliranih sunčanih elektrana i u prva dva mjeseca njihov se broj povećao u odnosu na isto razdoblje lani za 1.162. To je za Hrvatsku veliki pomak, no kad se usporedimo s Njemačkom koja je u samo prva dva mjeseca 2023. godine na mrežu spojila čak 1,62 GW novih solarnih elektrana, to se čini neusporedivo manjim uspjehom. No ipak se čini kako je energetska kriza u 2022. potaknula rast korištenja solarne energije.

Energetska kretanja u Hrvatskoj od 2018. do 2022. godine

Analizu započinjemo s pregledom mjesečne potrošnje električne energije u razdoblju od 2018. do 2022. prikazanom na donjoj slici.

Vidljiva je promjenjiva potrošnje električne energije, ponajviše u jesen i zimu dok traje sezona grijanja od listopada do travnja te u ljetnim mjesecima u sezoni korištenja klimatizacijskih uređaja od lipnja do rujna. Ta je promjenjivost povezana s osjetljivosti potrošnje (termosenzibilnosti) i ovisi o temperaturi i klimatskim prilikama u ovim mjesecima, te rasta gospodarstva i  ekonomije u zemlji. U 2019. godini vidljiv je izraziti pad mjesečne potrošnje što je posljedica pandemije Covid 19.

Potrošnja električne energije u 2022. godini je iznosila 18.463 GWh i manja je za 60 GWh u odnosu na 2021. godinu. Vidljivo je da se potrošnja električne energije zbog rada velikog broja klimatizacijskih uređaja u turističkoj sezoni tijekom srpnja i kolovoza izjednačila s dva mjeseca u sezoni najvećeg grijanja u prosincu i siječnju.

U promatranom je razdoblju zabilježen pad godišnje potrošnje električne energije od 38,7 GWh što je prije svega posljedica pandemije Covid 19, zatim rata u Ukrajini, iseljavanja, rasta cijena i sl.

Promet električne energije u elektroenergetskom sustavu od 2018. do 2022. godine

U razdoblju od 2018. do 2022. primjetna je velika promjenjivost proizvodnje hidroelektrana, što je posljedično rezultiralo uvozom električne energije i povećanom proizvodnjom termoelektrana na fosilna goriva u elektroenergetskom sustavu.

Promet električne energije u sustavu se godišnje povećava za 187 GWh, ponajviše zbog tranzita za druga regulacijska i tržišna područja. No to istovremeno uzrokuje povećanje gubitaka u mrežama prijenosa i distribucije.

Prijenos električne energije putem prijenosne mreže HOPS-a za druga regulacijska i tržišna područja se stalno povećava za 161 GWh godišnje što povećava i gubitke u prijenosnoj mreži. Također se povećava i udio tranzita u prometu električne energije.

Iako je u razdoblju od 2018. do 2022. godine vidljiv rast proizvodnje iz obnovljivih izvora energije, zbog klimatskih je promjena i promjenjivosti hidrologije i proizvodnja hidroelektrana iznimno promjenjiva, što donosi povećanje proizvodnje energije u termoelektranama i uvoza električne energije.

U prethodnih pet godina ostvarene su značajne promjene trendova u po parametrima elektroenergetske bilance, odnosno raspoložive energije za podmirenje potrošnje. Nuklearna elektrana Krško bilježi pad proizvodnje od 22 GWh godišnje koja je povezana s ciklusima zamjene goriva. Razmjena električne energije s drugim tržištima (uvoz) ima godišnji trend pada od 352 GWh zbog povećanja proizvodnje u Hrvatskoj.

Termoelektrane i druge elektrane na fosilna goriva te proizvodnja RHE iz crpljene vode (neobnovljivi izvori) ostvaruju rast proizvodnje od 302 GWh godišnje, što utječe na smanjenje uvoza električne energije.

Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora ostvarila je skroman trend rasta od 45 GWh godišnje, ponajviše zbog promjenjive proizvodnje hidroelektrana, a usprkos povećanom trendu proizvodnje ostalih OIE tehnologija.

U strukturi raspoložive električne energije u razdoblju od 2018. do 2022. polako se povećavala domaća proizvodnja. U strukturi proizvodnje električne energije vidljiv je rast domaće proizvodnje koja je u 2022. godini iznosila 74,7%. U domaćoj su proizvodnji električne energije obnovljivi izvori sudjelovali s 47,5 %.

Dobar dio električne energije proizveden je iz fosilnih izvora, točnije 27,2%, koju zajedno uz uvoz treba zamijeniti proizvodnjom iz domaćih obnovljivih izvora koji su se jako sporo razvijali u proteklih pet godina (trend rasta 45,5 GWh godišnje).

Vidljiv je značajan pad uvoza električne energije od 10,9% u 2022. godini kao i stabilan udio energije proizvedene u NE Krško od 15%.

Kako smo razvijali obnovljive izvore energije od 2018. do 2022. godine

U promatranom je razdoblju vidljiv rast instalirane snage OIE, posebno vjetroelektrana, te biomase i bioplinskih postrojenja ali i neznatan rast instalacija sunčanih elektrana, što je posljedica neadekvatne zakonske regulative.

Zahvaljujući razvoju vjetroelektrana i elektrana na biomasu i bioplin u proteklih je pet godina ostvaren vidljiv rast proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. No zbog velike promjenljivosti proizvodnje hidroelektrana i zbog izostanka većeg udjela solarne energije, iz godine u godinu u sušnim smo ljetnim mjesecima prisiljeni uvoziti električnu energiju.

Prosječni je uvoz u proteklih pet godina iznosio 2.170 GWh, što odgovara proizvodnji oko 924 MW vjetroelektrana ili 1.808 MW solarnih elektrana.

U strukturi proizvodnje obnovljivih izvora vidljiv je rast proizvodnje vjetroelektrana i elektrana na biomasu i bioplin.

U promatranom je razdoblju vidljiv veliki pad od 316 GWh godišnje u proizvodnji hidroelektrana. No s druge strane ostvaren je veliki rast proizvodnje vjetroelektrana od 251 GWh godišnje što odgovara godišnjoj izgradnji kapaciteta od 92 MW. Povećavala se i proizvodnja termoelektrana na biomasu i bioplin od 96 GWh godišnje. Rast proizvodnje sunčanih elektrana u promatranom razdoblju je zanemariv.

Proizvodnja hidroelektrana

Proizvodnja hidroelektrana glavna je komponenta u proizvodnji električne energije u Hrvatskoj. Dio ove proizvodnje se ne može  skladištiti, a ostatak proizvodnje hidroelektrana je rezultat upravljanja i optimizacije zaliha vode u akumulacijama i kompenzacijskim bazenima. To omogućuje korištenje ove proizvodnje u najboljem trenutku za osiguranje ravnoteže elektroenergetskog sustava. To znači da se maksimalna proizvodnja akumulacijskih hidroelektrana obično nalazi kod vršne potrošnje, kada je i cijena električne energije najviša čime se postiže najveća vrijednost vode.

2022. godinu je obilježila iznimna suša i ispodprosječni dotoci vode što je rezultiralo velikim padom proizvodnje hidroenergije. Energetska vrijednost dotoka vode bila je manja za 1198 GWh u odnosu na višegodišnji prosjek, a razina zaliha vode u akumulacijama bila je ispod povijesnih vrijednosti u prvih deset mjeseci. Pažljivim upravljanjem operatera proizvodnje i trgovine HEP-a, zalihe vode u akumulacijama su se vratile na uobičajene vrijednosti krajem godine i bile su čak i nešto više od prosječnih. 

Punjenje akumulacija bila je posljedica dobre hidrologije u studenom i prosincu i neobično blagih temperatura za sezonu grijanja koja je relaksirala ravnotežu ponude i potražnje električne energije. Ispravna razina punjenja zaliha vode u akumulacijama predstavlja faktor sigurnosti za ispravno i ekonomično funkcioniranje elektroenergetskog sustava Hrvatske. Također omogućuje spokojniji pristup radu sustava u 2023. godini kod promjenjivosti cijena električne energije i fosilnih goriva.

Što možemo očekivati od 2023. godine?

Hrvatska je prvi dan 2023. godine imala ukupno 4.621 MW instaliranih kapaciteta za proizvodnju električne energije. Pri tome trebamo dodati raspoloživoj snazi 348 MW hrvatskog dijela NE Krško.  

Hoće li ovo biti godina kad će Hrvatska ostvariti skok u razvoju obnovljive energije te konačno povećati solarne kapacitete i smanjiti uvoz ljeti?

Analiza očekivane proizvodnje električne energije postojećih proizvodnih kapaciteta obnovljivih izvora za prosječnu hidrologiju, vjetrovitost i oblačnost u 2023. godini na mjesečnom nivou pokazuje je manjak instalirane snage sunčanih elektrana koje bi mogle povećati domaću ljetnu proizvodnju, no čini se da i ove godine biti potreban veliki uvoz električne energije.

U 2023. godini očekuje se proizvodnja 10.033 GWh električne energije iz obnovljivih izvora, što bi značilo da će uz očekivanu potrošnju od 18.600 GWh u Hrvatskoj, OIE ove godine podmiriti 54% potrošnje.

Iz kategorije

GEOTERMALNI IZVORI – Prilika stoljeća ili zamka za naivne?

Bušenje može pokazati da na lokaciji nema dovoljno potencijala...

OIEH je ponosni partner konferencije RESource2023

Prošlogodišnji nagli porast cijena električne energije osobito je teško...

Registrirajte se na naš Newsletter

Korištenjem ovog obrasca pristajete na Google reCAPTCHA, potvrđujete da ste upoznati s OIEH Politikom privatnosti te dajete suglasnost na prikupljanje i obradu osobnih podataka.

Podržavaju nas