Hrvatska je u nekoliko proteklih mjeseci, zahvaljujući porastu kapaciteta obnovljivih izvora energije, ostvarila odličnu elektroenergetsku bilancu. Više električne energije smo izvozili no što smo je uvozili. Sve je upućivalo na to da ćemo godinu završiti s izvoznom bilancom, prvi put u više od dvadeset godina. No onda se prije nekoliko dana dogodio kvar u nuklearnoj elektrani Krško. Prema posljednjim najavama zbog otklanjanja kvara elektrana će biti zatvorena više od trideset dana. Slovenija je zbog toga primorana uvoziti električnu energiju, iako će dobar dio pokriti domaćom proizvodnjom hidroelektrana i sunčanih elektrana.
Udio električne energije koju Hrvatska dobiva i troši iz nuklearne elektrane pokriva oko 15% hrvatskih potreba. Taj ćemo manjak morati uvoziti. No da smo na vrijeme razvili dovoljno novih obnovljivih kapaciteta ovakve nam izvanredne situacije ne bi bile problem. To je samo još jedan pokazatelj koliko je tržište nepredvidivo i krhko te kako je doista važno u najvećoj brzini razvijati domaće, obnovljive izvore energije.
Ovo izvješće u nastavku donosi pregled elektroenergetskih kretanja za rujan i prvih devet mjeseci ove godine, a može poslužiti svima onima koji žele biti informirani o radu i razvoju hrvatskog elektroenergetskog sustava.
Elektroenergetska kretanja u rujnu
U rujnu je vidljiv veliki rast proizvodnje sunčanih elektrana zbog ulaska u pogon novih proizvodnih kapaciteta kao i dobra proizvodnja vjetroelektrana (u probnom pogonu su VE ZD2P i ZD3P), ali i smanjena proizvodnja geotermalnih postrojenja. U rujnu su sunčane elektrane ostvarile udio od 1,9 % u proizvodnom miksu. Rujan je i prvi mjesec u kojemu su vjetar, sunce, biomasa, bioplin i geotermalna energija premašile proizvodnju naših hidroelektrana. No najveću proizvodnju električne energije u rujnu ostvarile su termoelektrane na fosilna goriva.
U rujnu se ističe i vrlo mala proizvodnja hidroelektrana, posebno akumulacijskih HE iz dotoka vode i pražnjenja akumulacija. Termoelektrana Plomin s druge strane imala je veliku proizvodnju od 139 GWh tijekom rujna, a i termoelektrane na plin su tijekom mjeseca imale stabilnu proizvodnju, pružajući usluge sustava i uravnoteženja zbog manje proizvodnje hidroelektrana. RHE Velebit radila je pojačano u crpno turbinskom pogonu.
Zbog uravnoteženja satne bilance u rujnu smo morali kupiti 151 GWh električne energije, a prodali smo 59 GWh. Tako smo rujan završili kao uvoznici 92 GWh električne energije.
Vjetroelektrane su ostvarile iznad prosječnu proizvodnju. Njihova ukupna proizvodnja u rujnu je iznosila 225.850 MWh. Faktor korištenja snage je bio 28,7 % što je povećanje u odnosu na prethodno razdoblje kad je prosjek za rujan od 2011. do 2022. iznosio 24,3%.
U rujnu su sve tehnologije ostvarile vrlo dobru tržišnu cijenu, ponajviše termoelektrane i hidroelektrane. Naši operatori proizvodnje, trgovine i sustava uspješno plasiraju proizvodnju HE i TE po najvećim tržišnim cijenama i kupuju energiju kad je ta cijena niska, što je u rujnu rezultiralo većom vrijednošću od tržišne za 3 milijuna eura. Vjetroelektrane su također ostvarile veću vrijednost u odnosu na tržišnu cijenu od 273 tisuća eura u rujnu.
Izuzetak je proizvodnja sunčanih elektrana koje plasiraju svoju maksimalnu proizvodnju kada je tijekom dana najniža tržišna cijena te su ostvarile manju vrijednost u odnosu na tržišnu cijenu u iznosu od 269 tisuće eura u rujnu.
Energetska kretanja u prvih devet mjeseci 2023.
Ukupni promet električne energije u devet mjeseci ove godine je iznosio 19.358 GWh, od čega je potražnja iznosila 14.682 GWh, a saldo razmjene s inozemstvom 894 GWh. Odnosno planirani izvoz je iznosio 1.351 GWh, a planirani uvoz 457 GWh. Tako smo u prvih devet mjeseci uspješno prodali viškove od 894 GWh električne energije.
Ukupna proizvodnja električne energije na pragu elektrana u Hrvatskoj u prvih devet mjeseci je iznosila 12.413 GWh, od čega su neobnovljivi izvori proizveli 3.846 GWh ili 31,0%, a obnovljivi 8.567 GWh ili 69,0%.
Potrošili smo oko 13.788 GWh električne energije, pri čemu je tuzemna potrošnja/konzum iznosila 13.713 GWh, a potrošnja reverzibilne hidroelektrane (RHE) za crpljenje vode oko 75 GWh. Potrošili smo i 2.269 GWh koje je proizvela nuklearna elektrana Krško.
Obnovljivi izvori energije sudjelovali su u raspoloživoj energiji u prvih devet mjeseci ove godine s 58,3 % (hidroelektrane 39,4%, ostali obnovljivi 18,9%), neobnovljivi 26,2 % i NE Krško s 15,5 %. Očekuje se da će ostali OIE ove godine ostvariti udio od 20% raspoložive energije.
Ukupna proizvodnja OIE u prvih je devet mjeseci iznosila 8.567 GWh i ostvareno je pražnjenje akumulacija u odnosu na početak godine u iznosu 373 GWh, tako da je ukupna izdašnost/produktibilnost OIE iznosila 8.194 GWh.
Iz donje je slike jasno vidljivo kako je rujan prvi mjesec u ovoj godini u kojemu su ‘novi OIE’ proizveli više električne energije od naših hidroelektrana.
Usporedimo li prvih devet mjeseci ove godine i devet mjeseci prošle godine vidljivi su vrlo povoljni energetski pokazatelji. U promatranom je razdoblju NE Krško proizvela 52 GWh više električne energije, a i proizvodnja obnovljivih izvora je veća za 2.397 GWh. Tu se najviše ističe proizvodnja hidroelektrana iz dotoka vode i akumulacija koja je bila veća za 2.212 GWh. Proizvodnja vjetroelektrana u prvih devet mjeseci ove godine bila je za 73 GWh veća od proizvodnje u prošlogodišnjih devet mjeseci, a u istom je razdoblju proizvodnja sunčanih elektrana bila veća za 167 GWh. Proizvodnja
U prvih smo devet mjeseci ove godine prodali 894 GWh električne energije, dok smo u istom razdoblju lani morali kupiti 1.826 GWh. To je razlika od 2.720 GWh što je veliki dobitak, pogotovo kad se uzmu u obzir tržišne cijene u promatranim razdobljima. Tranzit električne energije za druga regulacijska područja preko prijenosne mreže se smanjio za 641 GWh u promatranom razdoblju.
Ukupna proizvodnja hidroelektrana na pragu za prvih devet mjeseci ove godine iznosila je 5.845 GWh, od čega 59 GWh iz crpljene vode RHE (neobnovljivi dio).
Energetska vrijednost dotoka vode za hidroelektrane za prvih devet mjeseci ove godine je iznosila 5.413 GWh i veća je za 2.417 GWh u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Veliki rast solara u ovoj godini
Sunčane elektrane su u rujnu ostvarile 1,9 % u proizvodnom miksu.
Hrvatska je 1. kolovoza 2022. godine imala 172 MW instaliranih kapaciteta solarnih elektrana, a ove godine na isti dan 353 MW. To je više nego dvostruko povećanje, što samo pokazuje da solarna energija doživljava procvat u Hrvatskoj. Posljednji podaci HEP-ODS-a pokazuju novo povećanje instaliranih kapaciteta pa smo tako 1. listopada imali 408 MW sunčanih elektrana. Ako nastavimo ovim tempom novu bismo godinu mogli započeti s 500 MW instaliranih solara.
U sedam mjeseci ove godine instalirano je 129,5 MW sunčanih elektrana, odnosno u prosjeku 18,5 MW mjesečno ili 611 kW dnevno. Uz pretpostavljenu prosječnu snagu od 400 W po panelu, dnevno se ugrađivalo 1.528 panela.
Pogledamo li razdoblje od 2016. do 2023. godine vidljiv je veliki skok u proizvodnji sunčanih elektrana u ovoj godini, ali i mjesečne (sezonske) oscilacije zbog promjena u insolaciji. U godišnjoj bilanci 70% proizvodnje sunčanih elektrana Hrvatska ostvari u razdoblju od travanja do rujna.
Javno objavljeni podaci na stranicama: HEP, HOPS, ODS, HROTE, CROPEX, NE Krško, ENTSO, DZS, RTE France, RED Electrica, World Data, IEA, EEX, EPEX, IRENA korišteni su za izradu ove analize.
